Prof. dr. sc. Gjuro Deželić: “Dr. Velimir Deželić stariji – rodoslov predaka i potomaka”

U četvrtak, 8. travnja 2010. godine, u 17 sati u maloj čitaonici Hrvatskog državnog arhiva, Marulićev trg 21 u sklopu tribine Hrvatskog rodoslovnog društva predavanje će održati prof. dr. sc. Gjuro Deželić. Tema predavanja je "Dr. Velimir Deželić stariji (1874. – 1941.) – rodoslov predaka i potomaka".

Velimir Deželić i Sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Dr. Velimir Deželić st. bio je vrhunski intelektualac svojeg vremena, među prvim od naših knjižničarskih stručnjaka, popularni pisac hrvatskih povijesnih romana i istaknuti katolički laik. Ovom monografijom Družba "Braća Hrvatskog Zmaja" odaju mu počast.

Sažetak: Izgradnja secesijske palače "Kraljevske sveučilišne knjižnice", kako se početkom stoljeća zvala današnja Nacionalna i sveučilišna biblioteka, započeta je 1911. godine. Premda se Sveučilište godinama borilo za izgradnju nove zgrade za svoju knjižnicu, a ravnatelj Ivan Kostrenčić već 1906. godine izradio prvu osnovu za novu biblioteku, sama realizacija uslijedila je tek nakon nekoliko godina. Glavnina tereta glede razrade planova za raspored prostora, novu, modernu organizaciju, te samo preseljenje pala je ubrzo na njegovog tadašnjeg zamjenika (i budućeg ravnatelja) Velimira Deželića. S obzirom da se realizaciji same zgrade nije željelo prići prije nego što se dobro prouče najnovije biblioteke izgrađene u drugim zemljama, Vlada je početkom 1910. godine poslala na put po Evropi dr. Velimira Deželića i svog inženjera Sitzera, kojima se pridružio i nagrađeni arhitekt Rudolf Lubynski. U radu su prikazane pojedinosti sa tog putovanja, kao i drugi detalji priprema za buduću izgradnju. Nakon povratka s tog putovanja Deželić je Vladi podnio definitivni elaborat o biblioteci, koji je bio u potpunosti prihvaćen i na osnovi kojega je ona i realizirana. Ubrzo nakon toga, 1911. godine, dr. Velimir Deželić postao je ravnateljem Kr. sveuč. knjižnice. Rad biblioteke trebalo je još u staroj zgradi u skladu s modernim kretanjima osuvremeniti i pripremiti za selidbu i početak rada u novoj zgradi, a sa arhitektom raditi na dovršenju detalja.

U predavanju (rodoslov predaka i potomaka) će biti prepričani zanimljivi osobni podaci i drugih značajnih predstavnika ove stare hrvatske obitelji.

O predavaču

Gjuro Deželić rođen je 1935. u Zagrebu, po struci je kemičar i medicinski informatičar. Diplomirao je 1958. na Kemijskom odsjeku, smjer fizička kemija, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao diplomant prof. dr. Bože Težaka. Doktorat znanosti iz područja kemije stekao je 1960. na istom fakultetu, također pod mentorstvom prof. Težaka. Postdoktorsko usavršavanje proveo je 1965./66. u SAD gdje je radio na fizikalno-kemijskim istraživanjima i u Računskom centru Indiana University u Bloomingtonu, Indiana. Kasnije se usavršavao u području opće informatike i medicinske informatike u Italiji, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Belgiji i Japanu.

Započevši 1958. znanstvenu i akademsku karijeru kao asistent prof. Težaka na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, nakon odsluženja vojnog roka nastavio ju je na Školi narodnog zdravlja «Andrija Štampar» habilitiravši se za naslovnog docenta 1963. na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1964. docent je Medicinskog fakulteta, a znanstvenu je karijeru završio kao redoviti profesor medicinske informatike u trajnom zvanju na istom fakultetu. Bio je od 1993. do 1996. veleposlanik Republike Hrvatske u Danskoj, Norveškoj i Islandu (sa sjedištem u Kopenhagenu), akreditiran kod Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije, te od 1996. do 2000. veleposlanik RH u Slovačkoj. Od 2001. je u mirovini.

Tijekom svoje znanstvene djelatnosti bio je vanjski viši znanstveni suradnik na Institutu "Ruđer Bošković", začetnik i voditelj Postdiplomskog studija makromolekularnih znanosti na Sveučilištu u Zagrebu te osnivač je i voditelj postdiplomskog studija Zdravstveni informacijski sistemi na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Sudjelovao je u osnivanju Sveučilišnog računskog centra u Zagrebu gdje je bio vanjski znanstveni savjetnik, te rukovodilac njegova Sektora za istraživanje, nastavu i razvoj. Začetnik je medicinske informatike u nas.

Tijekom svoje akademske karijere predavao je medicinsku informatiku kao gost-profesor na više sveučilišta i zdravstvenih institucija u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji (Rijeka, Split, Osijek, Ljubljana, Maribor, Sarajevo, Skopje). Objavio je više od 150 znanstvenih i stručnih radova te nekoliko udžbenika i monografija. Dobitnik je nagrade za znanost "Ruđer Bošković" (1975.). Redoviti je član Akademije medicinskih znanosti Hrvatske.

Član je Hrvatskog kemijskog društva od 1957. Bio je član redakcije "Croatica Chemica Acta" od 1966. do 1980. te član Redakcijskog savjeta tog časopisa od 1980. do 1990. Osnivač je Hrvatskog društva za medicinsku informatiku (HDMI, 1989.), bio je prvi predsjednik HDMI, te predstavnik u Europskoj federaciji za medicinsku informatiku (EFMI) i Internacionalnoj asocijaciji za medicinsku informatiku (IMIA), a sada je počasni predsjednik HDMI. Nakon umirovljenja njegova je pažnja bila posvećena problemima standardizacije u medicinskoj informatici, te je bio jedan od pokretača osnutka Međunarodne podružnice Health Level 7 Hrvatska (HL7 Croatia International Affiliate), osnovane 2002., te je bio njen prvi predsjednik do 2008. Na 22. Međunarodnom kongresu EFMI „Medical Informatics Europe 2009“ u Sarajevu (30. 8. – 2. 9. 2009.), kao sudionik od prvog EFMI kongresa (Cambridge 1978.) i dugogodišnji član EFMI Council-a, održao je uvodno pozvano predavanje (keynote lecture). Član je Hrvatskog diplomatskog kluba od njegova osnivanja 2001. i urednik časopisa „Glasnik Hrvatskog diplomatskog kluba“ od prosinca 2004. do danas. Redoviti je član Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja" u Zagrebu od obnavljanja njena kulturnog rada 1990., bio je član Meštarskog zbora i meštar prirodoslovlja od 1990. do 1992., a od 1992. do 1993. bio je Veliki meštar Družbe.

Osnivač je Hrvatskog društva za medicinsku informatiku (HDMI, 1989.), bio je prvi predsjednik HDMI, te predstavnik u Europskoj federaciji za medicinsku informatiku (EFMI) i Internacionalnoj asocijaciji za medicinsku informatiku (IMIA), a sada je počasni predsjednik HDMI. Nakon umirovljenja njegova je pažnja bila posvećena problemima standardizacije u medicinskoj informatici, te je bio jedan od pokretača osnutka Međunarodne podružnice Health Level 7 Hrvatska (HL7 Croatia International Affiliate), osnovane 2002., te je bio njen prvi predsjednik do 2008. Na 22. Međunarodnom kongresu EFMI „Medical Informatics Europe 2009“ u Sarajevu (30. 8. – 2. 9. 2009.), kao sudionik od prvog EFMI kongresa (Cambridge 1978.) i dugogodišnji član EFMI Council-a, održao je uvodno pozvano predavanje (keynote lecture).

Član je Hrvatskog diplomatskog kluba od njegova osnivanja 2001. i urednik časopisa „Glasnik Hrvatskog diplomatskog kluba“ od prosinca 2004. do danas. Redoviti je član Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja" u Zagrebu od obnavljanja njena kulturnog rada 1990., bio je član Meštarskog zbora i meštar prirodoslovlja od 1990. do 1992., a od 1992. do 1993. bio je Veliki meštar Družbe.

Božidar Ručević

Diplomirani inženjer u miru od 2002. Član je Hrvatskog rodoslovnog društva “Pavao Ritter Vitezović” od utemeljenja 2005., a rodoslovnim istraživanjem bavi se više od 20 godina. Posebno područje interesa je podrijetlo Hrvata do stoljeća VII. i znameni očevog roda Ručevića i majčinog roda Vidakovića te nekih usporednih ili slučajnih rodova kao što je temeljna crtica o rodu Bertića iz Orehovice u Hrvatskom zagorju.

1 komentar

  1. Božidar Ručević says:

    Nakon predavanja prof. dr. Đure Deželića, kemičara i medicinskog informatičara te hrvatskog veleposlanika u miru, označio bih dvije smjernice koje su se iz obilja vrijednih podataka posebno izdvojile, i to prva kao izričaj veličine koji su svojim znanjem i trudom donijele žene i majke rođene ili pridošle u rod Deželića, u kojem se u javnosti percepcija slave pretežito vezala samo na muški rod, jer muškarac daje prezime, a žena biće (iz njegova i njezina sjemena) koje nastavlja živjeti, opstojati i stvarati; te druga, i to kako je naš današnji predavač svojom umjesnošću, metaforički rečeno, u središte “Velimir Deželić centrični sustav” uspješno ugradio nekolicinu osoba iz tog satelitskog kruga predaka i potomaka koje su također svojim radom dostigle jednakovrijednu znanstvenu i društvenu razinu i čija je etičnost i stručnost, a ponekad i prkosnost – uvijek bili pretežito za dobrobit hrvatskog puka i građanstva.
    Lijepa gesta iz našeg društva prema uvaženom predavaču bila je poklon knjige Mladena Pavera, novinara i doc. dr. sc. Gordana Gledeca Pred zagonetkom obiteljskog stabla s autorskom posvetom.

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *