Put u svijet naših predaka

Osvrt g. Božidara Ručevića objavljen je i u Vjesniku od 6. listopada.

Napisati crticu o knjizi Pred zagonetkom obiteljskog stabla vrlih autora Mladena Pavera i Gordana Gledeca naprosto je nemoguće, a da se u tom osvrtu ne koriste i riječi iz njihova uratka, a to stoga, jer boljih i tečnijih rodoslovnih misli u hrvatskom jeziku jednostavno nema! Zato zaputimo se u njihov prikaz svijeta predaka i potomaka, i to čitajući i pamteći zapise ovog Priručnika za istraživanje obiteljskog rodoslova u kojem rečenice znalački teku i stručno objašnjavaju genealoški nauk kroz misli esejističkih vrjednota, koje plijene pažnju dobronamjernog štioca sve od znanstvene ozbiljnosti do beletrističke ugode.

Kad se iscrpe i zapišu sve prastare riječi mnogih kazivača te zabilježi i objasni upravo rođena želja da se krene u naizgled nemoguću misiju rodoslovnih istraživanja, pa ako i tada spiritus movens i velika znatiželja nadjačaju prvotne poteškoće – postaje se dostojnim krenuti nedovoljno obilježenim putovima istraživanja vlastitog rodoslovlja. Jednima taj duh pokretač bude, na primjer, starovirski način pripreme čobanca, a drugima kao ovdje zapisi i tajne iz bakine škatulje, ali uvijek sve to, jednima, drugima ili trećima – završava pitanjima: tko su bili, gdje su živjeli i što su radili ti naši dragi ljudi, bez kojih niti nas ne bi bilo!?

Dalje nas knjiga poput dobrog udžbenika vodi kao stručni uradak, koji korisnim uputama objašnjava zašto, kako i gdje sa svojim rodoslovom započeti, i to kroz zanimljivo prikazanih šest koraka. Predložen je i prvotni obiteljski list te vježbe iz antroponomastike. G. Mladen Paver, autor tri četvrtine teksta ove knjige, nastavlja obiljem podataka o genealogiji, maticama, arhivima i povijesti kao potki iz koje izvire i rodoslovna znanost. U tom dijelu knjiga donosi prigodni latinsko-hrvatsko-engleski rječnik, neobično vrijednu bibliografiju i prikaz rada i truda za ostvarenje vlastitog rodoslovnog istraživanja koja dosižu više od 30 raznolikih obiteljskih kronika s preko tristoljetnim rodoslovnim stablima, gdje svi tekstovi polako i potiho dosižu vrijedne i trajne znanstvene razine, a provjereni zapisi se broje u nekoliko desetina tisuća jedinki.

Poglavlje naslovljenom crticama opet štioca vraća na vrela i dokumente, koji nas mogu i razonoditi, ali i dodatno potaknuti na rodoslovne pretrage kao što autora g. Mladena Pavera začara onaj prvotni papir iz bakine škatulje na početku knjige. Hvala Bogu i autoru g. Mladenu Paveru za to!

U posljednjoj četvrtini knjige pod naslovom Računala i rodoslovlje autor g. Gordan Gledec zavidnom stručnošću objašnjava mnoge računalne mogućnosti u prikupljanju, pohrani, širenju i razmjeni rodoslovnih podataka. Među rodoslovne istraživače uvodi nove radne pojmove i poglede uporabom svoga velikoga znanja, ali i saznanja drugih autora te temeljem toga rodoslovce dijeli u tri skupine: penjači po obiteljskom stablu, tradicionalisti i povjesničari generacija. Razmislimo i mi štioci u kojoj skupini sebe pronalazimo? Nadalje upućuje čitatelje i rodoslovne istraživače kroz primjere brojnih zapisa svojih predaka i/ili potomaka na raznolike shematske prikaze obiteljskih stabala, te otvara nove faktore slobode kroz mogućnosti pojedinih računalnih programa, koje znalački i usporedno opisuje i djelomice vrjednuje. Posebno je dobrodošao naputak o pohrani starih fotografija, njihovu skeniranju i načinima čuvanja. Upućuje nas na srodna društva i moguću komunikaciju s njima, kao i na osobne ili obiteljske web stranice nekolicine članova našeg društva.

Ovim svojim uradkom suautor ove knjige g. Gordan Gledec dokazuje svoje veliko računalno znanje i energiju koju nesebično troši strpljivim uputama puku, ali i uredništvom na www.rodoslovlje.hr, i to svima nama na korist!

Stoga nije čudo da akademik Petar Šimunović u pogovoru ove knjige – pisane i našem zavičaju i domovini na čast i čest – zapisuje: Sprijateljimo se s ovim Rodoslovnikom. Neće nas razočarati! Zaputimo se u svijet svojih predaka. I kad smo poneseni tragovima osobne, obiteljske znatiželje, budimo svjesni da radimo opće koristan posao i da pridonosimo svoj obol narodnosnim genealoškim spoznajama.

Za očekivati je da će na kakvoćom škrtom izdavačkom nebu ova knjiga doseći razinu dugovječne uspješnice. Svi srcem to želim!