Hrvatsko rodoslovno društvo "Pavao Ritter Vitezović"
Matične knjige javni su dokumenti kojima se dokazuje rođenje, vjenčanje i smrt. Matice župa iz sjeverozapadne Hrvatske uglavnom datiraju s kraja 17. ili početka 18. stoljeća. Matične knjige krštenih kojima sam se služio (župe Zlatar i Marija Bistrica) vode se od kraja 17. stoljeća, s tim da su prvi zapisi teško čitljivi i...
U kasnim devedesetim godinama 19. stoljeća i na početku 20. stoljeća velik broj Hrvata iz tadašnje Austro-ugarske monarhije počeo se iseljavati u Sjedinjene Američke Države i Kanadu. Svi koji su se brodom (a kako drugačije tih godina) uputili u Ameriku pristali su u luku na otoku pokraj New Yorka. Taj se otok zove Ellis Island…
Koliko se korisnika služilo prije vas mikrofilmom ili DVD-om sa snimkama matične knjige, u kojoj se upravo nastojite snaći? Ne bi li njihova zapažanja i iskustva mogla i vama znatno olakšati rad, a nekad i uštedjeti ne malo vremena? To vrijedi i za one, koji će iza vas raditi na istom mikrofilmu ili...
U siječnju 2008. godine izašao je treći broj glasila društva. Stranice možete prolistati u galeriji ispod ovog teksta: klikom na manju sliku otvara se veća. Ako vam je premalena, ispod slike kliknite na “Full Size” pa će se slika povećati (možda će još uvijek biti nečitljiva, tad još jednom kliknite na nju). U...
Izašao je drugi broj glasila društva. Stranice možete prolistati u galeriji ispod ovog teksta: klikom na manju sliku otvara se veća. Ako vam je premalena, ispod slike kliknite na “Full Size” pa će se slika povećati (možda će još uvijek biti nečitljiva, tad još jednom kliknite na nju). U preglednik se vraćate klikom...
Sveučilište za treću životnu dob (Zagreb, Vukovarska 68) počinje krajem veljače upise za svoje tečajeve i kreativne radionice, za ljetni semestar. U tom okviru – ako se javi 12 interesenata – krenula bi i nova radionica "Za vašim korijenima", na iskustvima četiriju prethodnih generacija. Putem predavanja i vježbi, terenske nastave i gostujućih profesora,...
Broj je obilježen fenomenom prezimena i imena – osobnih i kućnih, te toponima. Janez Toplišek, poznat nam kao autor odličnog priručnika za rodoslovne istraživače "Rodoslovje kot znanost in hobi", na svojoj internetskoj stranici otvorio je prostor za objavljivanje stručnih i laičkih analiza o nastanku prezimena. „Vrlo su zanimljivi i internetski prilozi na hrvatskom...
Vodeća tema u broju 1/2008 časopisa Slovenskog rodoslovnog društva "Drevesa" (Stabla) akcija je uz 200-godišnjicu Ilirskih provincija. Toj Napoleonovoj tvorevini je 1809. – 1813. pripadala – uz znatne dijelove današnje Slovenije – i Hrvatska južno od Save, uz obalne krajeve od Istre do Dubrovnika. Povjesničar Slaven Bertoša (jedan od autora zbornika „Napoleon na...
Sljedeći tekst objavljen je 2. travnja 2008. na stranicama Riječke nadbiskupije. Projekt digitalizacije podataka iz župnih knjiga, kojeg je u suradnji s Riječkom nadbiskupijom proveo Državni arhiv predstavljen je 2. travnja na konferenciji za novinare u Nadbiskupskom domu u Rijeci. Skeniranjem 408 knjiga iz župa Riječke nadbiskupije zaključen je ugovor potpisan prije tri...
Sljedeći tekst prenesen objavljen je u Vjesniku, 28. veljače 1999. godine. Prezimenima, tim pokretnim spomenicima, možemo pratiti zov potomaka za vlastitim korijenima Činjenica je da su Hrvati prvi slavenski narod koji je nosio svoja prezimena. Ona se u hrvatskom jeziku mogu pratiti od 12. stoljeća. Srbi (i uopće narodi Istočne crkve) ostali su...
