Hrvatsko rodoslovno društvo "Pavao Ritter Vitezović"
U utorak, 30. rujna 2008. u Opatičkoj 16 s početkom u 18 sati povjesničar prof. dr. Dragutin Pavličević održat će predavanje na temu kućnih zadruga u Hrvatskoj s posebnim osvrtom o njihovim diobama u 19.i 20. stoljeću. Tema je vrlo zanimljiva s obzirom na to da dokumenti o diobama mogu poslužiti za rodoslovna istraživanja.
Na Sveučilištu za treću životnu dob (Pučko otvoreno učilište, Vukovarska 68) u ponedjeljak, 15. rujna, počinje upis polaznika pete generacije radionice “Za svojim korijenima” . Radionica traje četiri mjeseca (dva sata tjedno), s težnjom da uvede polaznike u znanja i vještine, potrebne za istraživanje obiteljske povijesti. Nastava uključuje predavanja gostujućih stručnjaka za pojedine teme i praktične vježbe, među kojima i one u informatičkom kabinetu u korištenju računala za izradu obiteljskog stabla.
Moram Vam priznati da sam prije 30-40 godina imao neke drukčije pretpostavke: domišljao sam se da je prezime Šegvić nastalo kontrakcijom ili od Šegović, ili od Šehović – što je lingvistički bilo moguće, ali je faktički bilo pogrešno – piše Inoslav Bešker odgovarajući na pitanje čitatelja Jutarnjeg lista.
Niz monografija o prošlosti Buzeta i Buzeštine nastavlja se knjigom “Buzeština kroz povijest” mr. sc. Eda Merlića. Knjiga će biti predstavljena u Narodnom domu u Buzetu, 4. rujna 2008. u 18 sati. Donosimo predgovor knjizi, iz pera prof. dr. sc. Slavena Bertoše.
Na adresu našeg Društva stigne ponekad zamolba osobe koja je izgubila veze s nekom granom svog roda, da ju opet pokušamo spojiti s izgubljenim rođacima. Do sada sam imao dva takva slučaja s potomcima naših iseljenika, ali i nekoliko “domaćih”. Na kraju zadnjeg takvog slučaja izgleda da bi se tu našlo iskustvo, možda zanimljivo i za nekog drugog istraživača rodoslova…
Proučavajući genealoško stablo za svoju sestričnu Nevenku Skočilić Funk iz Sjedinjenih Država, udatu u mormonsku obitelj još davne 1939. godine, autorica knjige iz područja rodoslovnih istraživanja Zlata Bujan-Kovačević više od 40 godina bilježila je usput i podatke za povijest svoje obitelji.
Na pitanje čitatelja koji moli da mu kaže nešto više o porijeklu prezimena Mikac i Crnković, odgovara g. Inoslav Bešker, kolumnist Jutarnjeg lista. Tako saznajemo da je Mikac patronimičko prezime, tvoreno izravno iz osobnog imena Mikac, dok je Crnković po svoj prilici nadimačko prezime, motivirano crnom kosom odnosno tamnom puti rodonačelnika, koga su očito zvali Crnko.
U srijedu, 13. kolovoza 2008. godine na prvom programu slovenske državne televizije u 17:35 bit će prikazana emisija Priče naših gena (Zgodba naših genov). Repriza će biti u srijedu u 23:50 i u četvrtak u 10:50. Prenosimo vijest kako smo je zaprimili iz Slovenskog rodoslovnog društva.
U Pittsburghu, u američkoj saveznoj državi Pensilvaniji od 1. do 3. kolovoza ove godine pod okriljem Saveza istočnoeuropskih društava za istraživanje obiteljske povijesti (FEEFHS) održava se konferencija pod nazivom “Pittsburgh, Pennsylvania: The East European Magnet”.
U samom početku rodoslovnih istraživanja ne može se predvidjeti obim potrebe poznavanja različitih jezika i pisama. Kada istraživač zakorači malo dublje u prošlost i povijest odmah dolazi do spoznaje da su ipak određena znanja dobro došla i olakšavaju snalaženje u džungli podataka. Nužnost poznavanja jezika i pisma ovisi o geografskom području, povijesnim zbivanjima...
Više
