Rodoslovlje.HR Blog

Radionica “Za svojim korijenima”

Sveučilište za treću životnu dob (Zagreb, Vukovarska 68) počinje krajem veljače upise za svoje tečajeve i kreativne radionice, za ljetni semestar. U tom okviru – ako se javi 12 interesenata – krenula bi i nova radionica "Za vašim korijenima", na iskustvima četiriju prethodnih generacija. Putem predavanja i vježbi, terenske nastave i gostujućih profesora,...

Drevesa, 2/2008.

Broj je obilježen fenomenom prezimena i imena – osobnih i kućnih, te toponima. Janez Toplišek, poznat nam kao autor odličnog priručnika za rodoslovne istraživače "Rodoslovje kot znanost in hobi", na svojoj internetskoj stranici otvorio je prostor za objavljivanje stručnih i laičkih analiza o nastanku prezimena. „Vrlo su zanimljivi i internetski prilozi na hrvatskom...

Drevesa, 1/2008.

Vodeća tema u broju 1/2008 časopisa Slovenskog rodoslovnog društva "Drevesa" (Stabla) akcija je uz 200-godišnjicu Ilirskih provincija. Toj Napoleonovoj tvorevini je 1809. – 1813. pripadala – uz znatne dijelove današnje Slovenije – i Hrvatska južno od Save, uz obalne krajeve od Istre do Dubrovnika. Povjesničar Slaven Bertoša (jedan od autora zbornika „Napoleon na...

Digitalni zapis arhiva župnih knjiga

Sljedeći tekst objavljen je 2. travnja 2008. na stranicama Riječke nadbiskupije. Projekt digitalizacije podataka iz župnih knjiga, kojeg je u suradnji s Riječkom nadbiskupijom proveo Državni arhiv predstavljen je 2. travnja na konferenciji za novinare u Nadbiskupskom domu u Rijeci. Skeniranjem 408 knjiga iz župa Riječke nadbiskupije zaključen je ugovor potpisan prije tri...

Vjesnik o prezimenima

Sljedeći tekst prenesen objavljen je u Vjesniku, 28. veljače 1999. godine. Prezimenima, tim pokretnim spomenicima, možemo pratiti zov potomaka za vlastitim korijenima Činjenica je da su Hrvati prvi slavenski narod koji je nosio svoja prezimena. Ona se u hrvatskom jeziku mogu pratiti od 12. stoljeća. Srbi (i uopće narodi Istočne crkve) ostali su...

Filip Škiljan: Velika i mala povijest

Filip Škiljan: Velika i mala povijest

Na tribini “Utorkom u Opatičkoj 16” gostovao je 26. veljače 2008. mr.sc. Filip Škiljan s temom “Velika i mala povijest”. Kad rodoslovac izradi obiteljsko stablo od nekoliko generacija najbolje osjeća da je to samo kostur za cjelovitiju povijest, za kroniku njegove obitelji. Podatke za nju može crpiti iz knjiga, ali neusporedivo važne podatke...

6

Vrste rodoslova

S pomoću Statusa Animaruma (staležnika) saznali smo nekoliko generacija predaka. Kako ih prikazati i što je bitno za izradu stabla? Rodoslov je obiteljsko stablo koje pokazuje povijest obiteljske loze, sastavljeno od imena i prezimena osoba te datuma rođenja, vjenčanja i smrti. Rodoslovi bez datuma su nepotpuni i često nerazumljivi većini ljudi, posebno onima...

Zemljišni katastri kao izvori za rodoslovna istraživanja 0

Zemljišni katastri kao izvori za rodoslovna istraživanja

Dana 29. siječnja 2008. godine gđa. Ana Brkić održala je predavanje na temu "Zemljišni katastri kao izvori za rodoslovna istraživanja". Važnost katastra i katastarske dokumentacije (gradiva) je i ta što ima vrlo značajnu vrijednost za svaku državu, a posebno za Hrvatsku, koja je u povijesti prolazila razne strane vlade i uprave. Katastarska dokumentacija...

Istraživanje rodoslova u Rusiji, Jutarnji list

Sljedeći tekst objavljen je u Jutarnjem listu, 29. siječnja 2008. godine. Traži se detektiv za pretke Marko Stričević Kada je Eleni Korabljovoj prije sedam godina umro muž, a godinu zatim i otac, shvatila je da je s 53 godine ostala najstarija u obitelji. Za hrvatske pojmove bila je to mala obitelj: od cijele...

11

Raguži – povijest i rodoslovlje, Vjesnik

Sljedeći tekst prenesen je iz Vjesnika, a objavljen je 18. lipnja 2005. godine. Autor: Tihomir Ponoš Raguži – najbrojnije hrvatsko "pleme" iz istočne Hercegovine, gornjeg toka Neretve i Dubrovačkog primorja čiji pripadnici danas žive na svim kontinentima osim Azije, zahvaljujući Stojanu Ragužu Gunjinoviću odnedavna imaju jedinstvenu monografiju enciklopedijskog formata "Raguži – povijest i...