Večernji list: Sijelo Raguževih
Organizacijski odbor za obilježavanje četiristote obljetnice postanka Raguža za područje Zagreba i Zagrebačke županije, organizirao je 7. studenog 2008. godine održavanje „Večeri Raguža“.
Cilj „Večeri“ bilo je okupiti što više Raguža i Ragužuša kako bi se kroz druženje i zabavu međusobno bolje upoznali te ih animirati za sudjelovanje na velikoj proslavi – jubileju 2010. godine u Stocu. Stoga je u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini odaslano 659 poziva, na sve dostupne i poznate adrese Raguža u ove dvije države. Cjelokupna „Večer Raguža“ bila je u znaku Raguža, počevši od Sv. mise koju je služio don Ivica Raguž iz Đakova, preko glazbenog sastava „Raguži“ iz Slavonije (uglavnom iz Velike), koji čime glazbenim talentom obdareni Raguži, a koji su svirali tijekom večere pa do prigodnog dara za sve one koji su se odlučili na donaciju za proslavu jubileja – zbirke pjesama autora Raguža. Želja organizatora je da „Večer Raguža“ postane tradicionalo okupljanje.
Poziv na večeru možete pročitati i na stranicama Fondacije Ruđer Bošković – Donja Hercegovina.
O okupljanju je pisao i Večernji list. Prenosimo tekst iz priloga "Zagreb", objavljenog u subotu, 8. studenog 2008. godine na 13. stranici.
U hotelu Laguna sijelo potomaka brojne dubrovačke obitelji
RAGUŽI: „Više nas je nego Johanssona!“
Autor: Vesna Petrović
Kada je prije nekoliko stoljeća Petar Veselčić iz Dubrovnika prešao u Hercegovačku Strmicu, lokalni stanovnici preimenovali su ga u A Raguz ili Od Dubrovnika. Tada vjerojatno nije ni slutio da će njegovo novo prezime postati ponos za tisuće ljudi s četiriju kontinenata. U hotelu Laguna 170 osoba s prezimenima Raguž, Ragus, Raguš, Rogonjiči i drugim izvedenicama od Raguza sinoć su došli slaviti svoje „slavno“ prezime.
Žele ući u Guinnessa
„Ima nas po cijelom svijetu, a večeras su stigli samo neki Raguži iz Bsne i Hercegovine, Njemačke, Austrije i Hrvatske. Ovo je prilika da se upoznaju starije i mlađe generacije te da nastave kontakte i nastave se družiti – istakao je Đuro Raguž Kramarević, organizator „Večere za Raguže“. U svakoj državi, u kojoj su Raguži „registrirani“, ova obitelj osnivala je svoj odbor. Njihov cilj je okupiti što više pripadnika svojega roda kako bi 2010.godine ušli u knjigu Guinnessovih rekorda i upisati se u rubrici najbrojnijeg svjetskog prezimena.
Treba nas biti 1201 da bi pobili rekord koji su postavili Johanssoni. Još uvijek ne znamo gdje će se susret održati, o tome će odlučiti „krovni“ odbor u kojem smo za predsjednika imenovali Željka Raguža iz Mostara.“ U razgovoru nam se pridružio i predsjednik odbora za Slavoniju i Baranju Stojan Raguž.
Već u dvije enciklopedije
"Osnovat ćemo i udrugu Raguž koja će planirati obaranje rekorda, a kasnije u vidu zavičajne udruge nastaviti s radom“, objašnjava Stojan Raguž. „O Ragužima sam već napisao dvije knjige, dvije enciklopedije. U 850 obitelji, koliko nas ima, djevojke pratimo i kasnije kad se udaju i uzmu druga prezimena, a kod svih bilježimo i stručnu spremu“, kaže S. Raguž.
Iz buketa najuspješnijih Raguža sinoć se isticao povjesničar Jakša Raguž iz Neuma, kojeg je u stopu pratio njegov sedmogodišnji sin Jeronim Anto Raguž.
„To je prezime za Hrvata, Hercegovca, Dubrovčanina. Jednostavno, jedan je od najbrojnijih rodova i pod njegovo okrilje možete staviti više različitih značenja. Svojim se prezimenom ponosim“, rekao je Jakša „Dubrovčanin“.
