Hrvatsko rodoslovno društvo "Pavao Ritter Vitezović"
Ime Trakošćana spominje se prvi put 1334. u popisu župa (ecclesia de Tracustian), a kao srednjovjekovna utvrda 1339. Car Maksimilijan II. posebnom ispravom 1569. daje u zalog Jurju II. Draškoviću dvorce Klenovik i Trakošćan, a Rudolf II. 1584. obnavlja i proširuje ispravu darovnicom te prvi vlasnik dvorca postaje Jurjev brat Gašpar. Na Trakošćan i Draškoviće podsjeća nas naš član Božidar Ručević.
U posljednjih nekoliko dana Hrvatska radiotelevizija emitirala je dva priloga o izložbi 5. radionice “Za svojim korijenima”. Najnoviji prilog emitiran je u ponedjeljak, 2. ožujka 2009. godine u 11:10 u sklopu emisije za umirovljenike “Treća dob”. U ovom prilogu govore voditelj radionice g. Mladen Paver i polaznica gđa. Dunja Linarić.
U sklopu emisije “Dobro jutro, Hrvatska” emitiran je prilog o izložbi 5. radionice “Za svojim korijenima” održane u sklopu Sveučilišta za treću životnu dob. U prilogu govore gđa. Jarmila Hanuška, koja je izradila rodoslov svojih predaka dugačak šest metara, gđa. Gordana Hmelina Zebec te voditelj radionice g. Mladen Paver.
U četvrtom nastavku popisa prezimena iz karlovačkih župa, autora g. Miroslava Čaića, objavljujemo popis prezimena župe Kamensko. Malo mjesto Kamensko pet je minuta vožnje udaljeno od Karlovca. Poznato je po kompleksu pavlinskog samostana i crkve posvećene Majci Božjoj Snježnoj.
Moderne metode molekularne biologije zadnjih godina omogućile su nam preciznije određivanje rodbinskih odnosa. Možda je najpoznatije određivanje očinstva metodom DNA fingerprintinga, no osim toga molekula DNA nam može otkriti mnogo više o našoj prošlosti. U ovom stručnom članku pročitajte više o organizaciji nasljednog materijala u stanicama i prijenosu nasljedne informacije.
Film “Maratonci trče počasni krug” srpska je crnohumorna tragikomedija iz 1982. koju je režirao Slobodan Šijan prema scenariju Dušana Kovačevića. Ovaj film, u kojem upoznajemo pet živućih generacija pogrebničke obitelji Topalović, idealan je za ilustraciju priče o bogatstvu riječi u srpskom jeziku u području rodoslovlja.
Rodoslovni priručnik Janeza Toplišeka na 360 stranica u 35 poglavlja daje detaljne upute i savjete o istraživanju rodoslova: od početaka istraživanja do krajnjeg rezultata – obiteljskog stabla. Knjiga naglasak stavlja na istraživanja u Sloveniji, no velik dio knjige primjenjiv je i za istraživače rodoslova u Hrvatskoj. Knjiga je prije 4 godine objavljena na slovenskom jeziku.
Iz karlovačke okolice u devetnaestom stoljeću iselilo je mnoštvo stanovnika, a većina ih je dolaskom na odredište kao mjesto rođenja navelo Karlovac ili neko selo iz okolice Karlovca, koje je useljenički činovnik upisao onako kako ga je on čuo, što je često bilo neprepoznatljivo u odnosu na izvornik. U ovom nastavku objavljujemo prezimena iz Završja Netretićkog, koja je skupio i obradio g. Miroslav Čaić.
Objavljujemo drugi nastavak razgovora s gospodinom Peterom Hawlinom, osnivačem i predsjednikom Slovenskog rodoslovnog društva. O temama vezanim uz rad i projekte slovenskog društva s njim je razgovarao naš član, gospodin Mladen Paver. U ovom nastavku g. Hawlina govori o financiranju i projektima slovenskog društva, rodoslovnim programima i o značaju genetike za rodoslovna istraživanja.
Peter Hawlina u rodoslovnim je krugovima poznat kao osnivač i predsjednik Slovenskog rodoslovnog društva. O temama vezanim uz rad i projekte slovenskog društva razgovarao je naš član, gospodin Mladen Paver. Zbog iscrpnosti odgovora, razgovor ćemo objaviti u dva nastavka. U prvom, g. Hawlina govori o sebi i svom interesu za rodoslovlje te o osnivanju Slovenskog rodoslovnog društva.
Više
