Rezultati ankete: najviše koristimo Family Tree Maker

Prije nekoliko tjedana objavili smo anketu u kojoj smo čitatelje pitali koji rodoslovni program koriste. Pomalo razočaravajuće, za 30 dana, koliko je anketa bila otvorena, na to je pitanje odgovorilo ukupno tek 47 korisnika. Gotovo polovica kao pomagalo koriste Family Tree Maker:

Članak je rezultirao s nekoliko komentara, a neke su reakcije došle i iz Slovenije. Kao posebno zanimljiv prenosimo komentar mr. sc. Janeza Toplišeka.

Razmišljanja mr. sc. Janeza Toplišeka

Općenita rasprava o rodoslovnom softveru dobra je stvar, jer predstavlja svojevrstan "brain storming" koji će rezultirati smjernicama na kojima treba temeljiti rješenja problema.

U takvoj raspravi sudjeluju stručnjaci, ali i šira publika, raspravlja se o "svačemu". No, problem opće rasprave je sljedeći: raspravlja se na različitim razinama znanja, različitim (stručnim) jezicima; dosta veliki broj rodoslovaca ostaje izvan rasprave jer možda ne znaju ni pitati o onom što dovoljno dobro ne poznaju (a pomalo se i plaše uključiti se u raspravu).

Što slijedi nakon opće rasprave?

Pokazat će se da bi trebalo definirati uži problem, odnosno cilj. Tih ciljeva može biti više, mogu biti i paralelni. Uz uže defininirane ciljeve lakše ćemo naći dogovor o rješenjima za pojedine ciljeve.

Moj vlastiti primjer može se sažeti u dvije točke (vjerojatno vrijedi i za sve prosječne slovenske rodoslovce):

  • rodoslovni softver već 15 godina koristim skoro isključivo za:
    • evidenciju i pregled nad velikom količinom podataka (danas preko 43.000 osoba),
    • sigurno arhiviranje digitalnih podataka,
    • ograničeni broj ispisa (preci, potomci, popis osoba), druge operacije iznimno.

    Očito je da su moji osobni zahtjevi u pogledu rodoslovnog softvera srazmjerno niski (jednako je s većinom, nazovimo ih "prosječnih" rodoslovaca).

  • važno je:
    • da program bez poteškoća radi sa specifičnim znakovima moga jezika,
    • da je siguran, stabilan, da se ne mijenja svake dvije godine (osim zbog tehničkih zahtjeva operacijskog sustava i sl.).

Želje iz prve stavke zadovoljava praktično svaki rodoslovni program.

Moje želje iz obje stavke već od početka dobro zadovoljava program Brother’s Keeper (BK5).

Neki programi imaju poteškoća sa slovenskim ili hrvatskim dijakritičkim znakovima. Takve programe ne bi trebali preporučivati našim rodoslovcima.

Jedino dosadašnje ozbiljnije ograničenje programa BK5 postala je dužina polja za unos podataka (u tom sklopu je problem i dužina tekstova-komentara uz polja). Buduće ograničenje bit će neusklađenost s novim operacijskim sustavima. Sva ova ograničenja mogu se nadvladati prijelazom na višu verziju istoga programa (BK6), koji isto tako radi u cjelini sa slovenskim prevedenim sučeljem.

Nije mi jasno zašto softverske kuće mijenjaju stvari koje su se stabilizirale i na koje su dugogodišnji korisnici navikli. "Navika" je najviše vezana na grafički izgled sučelja za unos podataka. I baš to je program BK6 toliko promijenio da se bojim prelaska na višu verziju pa čak pomišljam na promjenu programa, jer ako toliko mijenjam sučelje, onda je svejedno za koji program se odlučujem. Time je opća rasprava o rodoslovnom softveru postala interesantna i za mene.

Prelazak na drugi program otvara drugi ozbiljan problem: prijenos podataka bez gubitaka. BK6 prima podatke iz BK5 izravno, bez gubitaka, uz malu reorganizaciju (zbog različite dužine nekih polja). Prijenos dragocjenih podataka preko formata GEDCOM ne bih savjetovao nikome, jer dolazi do gubitaka. Znači, to je veoma značajno pitanje kod migracije podataka između programa.

Prenosivost podataka je vrlo jak argument u odgovaranju na pitanje treba li preporučiti neki program (hrvatskim) rodoslovcima. Mislim da bi Hrvatsko rodoslovno društvo takvu preporuku trebalo objaviti. Uz gornju ilustraciju "prosječnog rodoslovca Janeza T." vidi se da bi preporuka trebala sadržavati sljedeće informacije:

  • što se preporučuje prosječnome rodoslovcu,
  • kakva su moguća rješenja za specijalne rodoslovne zadatke (u pogledu grafičnih prikaza i sl.).

Takva preporuka pomogla bi nastanku kritične mase korisnika, koja bi stimulirala prevođenje programa na domaći jezik. Ne znam ima li smisla usporedno prevoditi dva-tri programa. Pogotovo zato što prijevod nije jednokratan poduhvat – treba ga trajno održavati.

Ako bi preporuka bila racionalna i perspektivna, prihvatila bi je većina budućih korisnika,a dijelom i korisnika nekih drugih rodoslovnih programa. Naime, većina starih korisnika programa ostat će vjerna svom programu (takvo je iskustvo u Sloveniji) iako mnogi uvode preporučeni program kao svoj "drugi" program, jer se pokazalo da time lakše komuniciraju "istim jezikom" s ostalima.

Nadam se da će moja razmišljanja biti korisna kod prelaska od općih rasprava ka uže usmjerenijim ciljevima.

Janez Toplišek

Gordan Gledec

Istraživanjem rodoslovlja bavi se od 1999. godine. Uglavnom istražuje prezimena svojih predaka: Gledec (Poljanica Bistrička, Zagreb) i Hitrec (Martinci, Zlatar, Zlatar-Bistrica). U svom obiteljskom grmu ima preko 2400 pojedinaca. Zaposlen je kao profesor na Zavodu za primijenjeno računarstvo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.

Možda vam se svidi

Komentirajte!

Your email address will not be published.

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.