Iz slovenskog časopisa “Drevesa”…

Prošlog srpnja izašao je novi broj časopisa "Drevesa", glasila Slovenskog rodoslovnog društva. Urednik mu je g. Peter Hawlina, predsjednik tog Društva (ujedno i jedan od osnivača Hrvatskog rodoslovnog društva). Mladen Paver daje skicu zanimljivih sadržaja objavljenih u srpanjskom broju.


Zaglavlje srpanjskog broja časopisa Drevesa.

Odjeci hrvatske rodoslovne konferencije

Hawlina je proljetos s mr. sc. Janezom Toplišekom, autorom poznatog genealoškog udžbenika "Rodoslovje kot znanost in hobi", sudjelovao u radu prve hrvatske Nacionalne rodoslovne konferencije. To je ostavilo traga i u novom broju "Drevesa". U njemu su, među dvadesetak zanimljivih tekstova i prilozi hrvatskih rodoslovaca prof. Sanje Frigan-Ciuha, akademika Nenada Vekarića, dr. sc. Mladena Andreisa i prof. Marka Romca.

Časopis objavljuje tekst prof. Ciuha "Hrvatske matične knjige", referat koji je podnijela na spomenutoj konferenciji. U njemu je obradila povijest nastanka matičnih knjiga u Hrvatskoj, uz prikaz gdje se one danas čuvaju. Tekst sadrži i više praktičnih savjeta za rodoslovnog istraživača:

"U Hrvatskoj su matične knjige i Stališi duša dislocirani na matične urede, župne urede, biskupske arhive i lokalne državne arhive. Stoga se osjeća potreba za izradom neke vrsti priručnika s popisom svih postojećih župa na tlu Hrvatske. Uz svaku župu tu bi trebali biti i podaci o tome od kada župa postoji, pod kojom je župom bila prije svog osnutka te koje matične knjige za to područje uopće postoje i gdje se sada nalaze."

Vjenčanje s Francuzom (Hrvatska:Slovenija 2:0)

U prilogu "Vjenčanje s Francuzom (Hrvatska:Slovenija 2:0)", objavljenom u ranijem broju, Hawlina podsjeća na uvjerenje brojnih slovenskih rodoslovaca da među njihovim suvremenicima ima potomaka francuskih vojnika jer im prezime "zvuči francuski". Međutim, naći dokumente o vjenčanju Francuza sa Slovenkom iz napoleonovskog doba nije do sada uspjelo ni rodoslovcima, kao ni kustosima crkvenih i civilnih arhiva. No, kad je Hawlina na spomenutoj konferenciji u Zagrebu zamolio neke od hrvatskih rodoslovaca da potraže zapise o vjenčanju Francuza s domaćom djevojkom, odazvala su se trojica, s konkretnim rezultatom.

Nenad Vekarić poslao mu je skeniranu stranicu iz Matične knjige krštenih za Grad (Dubrovnik) , u kojoj je zapisano vjenčanje Pierrea Jardina, francuskog vojnika i Marije r. Klican iz Cavtata. Obitelj je živjela u Dubrovniku do 1879.g.

Mladen Andreis poslao je podatke o vjenčanju Jeana Lavandesa iz Lillea i Ane Andreis u Splitu – u njihovom je braku rođeno osmero djece. Marko Rimac dodao je tome faksimil zapisa i transliteraciju.

"Hrvatskim kolegama zahvaljujem", zaključuje Hawlina. "Neka njihovi nalazi budu poticaj još kome. Slutim da ta dva vjenčanja nisu jedina. Vjerojatno bi se našao još kakav zapis u Hrvatskoj, a uz temeljito istraživanje i u Sloveniji. A na masovno očinstvo Napoleonovih vojnika – bez sustavnih istraživanja – možemo zaboraviti".


Naslovnica časopisa

Mladen Paver

Rodoslovnim se istraživanjima bavi od 1994. godine. Osim vlastitog obiteljskog rodoslova istraživao je najstarije tragove oko šest stotina naših prezimena i njihove migracije. Izradio je 30 rodoslovnih stabala, "visine" od 200 do 350 godina. Radi na datoteci izvora naših prezimena (dosad prikupio oko 14.000), s težištem na dokumentima s prostora Banske Hrvatske XVI st. Osim domaćih arhiva, oslanja se na zbirke državnih arhiva u Budimpešti i Grazu. Pripremio je za tisak priručnik za rodoslovnog istraživača "Pred zagonetkom obiteljskog stabla" s dodatkom "Vježbe iz antroponimije", uz pozitivne recenzije dvojice naših akademika.

Možda vam se svidi

Komentirajte!

Your email address will not be published.

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.