Iz slovenskog časopisa “Drevesa”…

Prošlog srpnja izašao je novi broj časopisa "Drevesa", glasila Slovenskog rodoslovnog društva. Urednik mu je g. Peter Hawlina, predsjednik tog Društva (ujedno i jedan od osnivača Hrvatskog rodoslovnog društva). Mladen Paver daje skicu zanimljivih sadržaja objavljenih u srpanjskom broju.


Zaglavlje srpanjskog broja časopisa Drevesa.

Odjeci hrvatske rodoslovne konferencije

Hawlina je proljetos s mr. sc. Janezom Toplišekom, autorom poznatog genealoškog udžbenika "Rodoslovje kot znanost in hobi", sudjelovao u radu prve hrvatske Nacionalne rodoslovne konferencije. To je ostavilo traga i u novom broju "Drevesa". U njemu su, među dvadesetak zanimljivih tekstova i prilozi hrvatskih rodoslovaca prof. Sanje Frigan-Ciuha, akademika Nenada Vekarića, dr. sc. Mladena Andreisa i prof. Marka Romca.

Časopis objavljuje tekst prof. Ciuha "Hrvatske matične knjige", referat koji je podnijela na spomenutoj konferenciji. U njemu je obradila povijest nastanka matičnih knjiga u Hrvatskoj, uz prikaz gdje se one danas čuvaju. Tekst sadrži i više praktičnih savjeta za rodoslovnog istraživača:

"U Hrvatskoj su matične knjige i Stališi duša dislocirani na matične urede, župne urede, biskupske arhive i lokalne državne arhive. Stoga se osjeća potreba za izradom neke vrsti priručnika s popisom svih postojećih župa na tlu Hrvatske. Uz svaku župu tu bi trebali biti i podaci o tome od kada župa postoji, pod kojom je župom bila prije svog osnutka te koje matične knjige za to područje uopće postoje i gdje se sada nalaze."

Vjenčanje s Francuzom (Hrvatska:Slovenija 2:0)

U prilogu "Vjenčanje s Francuzom (Hrvatska:Slovenija 2:0)", objavljenom u ranijem broju, Hawlina podsjeća na uvjerenje brojnih slovenskih rodoslovaca da među njihovim suvremenicima ima potomaka francuskih vojnika jer im prezime "zvuči francuski". Međutim, naći dokumente o vjenčanju Francuza sa Slovenkom iz napoleonovskog doba nije do sada uspjelo ni rodoslovcima, kao ni kustosima crkvenih i civilnih arhiva. No, kad je Hawlina na spomenutoj konferenciji u Zagrebu zamolio neke od hrvatskih rodoslovaca da potraže zapise o vjenčanju Francuza s domaćom djevojkom, odazvala su se trojica, s konkretnim rezultatom.

Nenad Vekarić poslao mu je skeniranu stranicu iz Matične knjige krštenih za Grad (Dubrovnik) , u kojoj je zapisano vjenčanje Pierrea Jardina, francuskog vojnika i Marije r. Klican iz Cavtata. Obitelj je živjela u Dubrovniku do 1879.g.

Mladen Andreis poslao je podatke o vjenčanju Jeana Lavandesa iz Lillea i Ane Andreis u Splitu – u njihovom je braku rođeno osmero djece. Marko Rimac dodao je tome faksimil zapisa i transliteraciju.

"Hrvatskim kolegama zahvaljujem", zaključuje Hawlina. "Neka njihovi nalazi budu poticaj još kome. Slutim da ta dva vjenčanja nisu jedina. Vjerojatno bi se našao još kakav zapis u Hrvatskoj, a uz temeljito istraživanje i u Sloveniji. A na masovno očinstvo Napoleonovih vojnika – bez sustavnih istraživanja – možemo zaboraviti".


Naslovnica časopisa

Mladen Paver

Rodoslovnim se istraživanjima bavi od 1994. godine. Osim vlastitog obiteljskog rodoslova istraživao je najstarije tragove oko šest stotina naših prezimena i njihove migracije. Izradio je 30 rodoslovnih stabala, "visine" od 200 do 350 godina. Radi na datoteci izvora naših prezimena (dosad prikupio oko 14.000), s težištem na dokumentima s prostora Banske Hrvatske XVI st. Osim domaćih arhiva, oslanja se na zbirke državnih arhiva u Budimpešti i Grazu. Pripremio je za tisak priručnik za rodoslovnog istraživača "Pred zagonetkom obiteljskog stabla" s dodatkom "Vježbe iz antroponimije", uz pozitivne recenzije dvojice naših akademika.

Možda vam se svidi

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *