O centru za istraživanje povijesti obitelji

Prije 14 dana u Radionici “Za svojim korijenima” nastupila je kao gostujući predavač gđa. Lidija Sambunjak, voditeljica Centra za istraživanje povijesti obitelji Mormonske crkve u Zagrebu. Svoje izlaganje sažela je za web stranicu našeg Društva u sljedećem tekstu.

Zašto članovi Crkve Isusa Krista Svetaca posljednjih dana, poznati i kao Mormoni, istražuju obiteljsku povijest i zašto izrađuju rodoslovlja? Crkva naglašava važnost obitelji , njezini članovi vjeruju da su odnosi unutar obitelji najvažniji koje možemo imati na zemlji. Vjerujemo da će obitelji živjeti zajedno i nakon ovog života, a ne samo 'dok nas smrt ne rastavi'.

Zato je Crkva već godine 1894. godine otvorila prvu rodoslovnu knjižnicu, kako bi se tamo skupljali rodoslovni zapisi i kako bi se pomoglo ljudima u istraživanju njihove obiteljske povijesti i rodoslovlja. Knjižnica se tokom sto godina selila tri puta i danas je u Salt Lake Cityju (Utah, SAD) prerasla u najveću rodoslovnu knjižnicu na svijetu.

Knjižnica je otvorena za sve ljude i prilikom upisa ne treba platiti nikakvu članarinu. Svaki je dan posjeti otprilike 1900 ljudi. U knjižnici su postavljena 202 računala, 509 mikrofilmskih čitača, 36 mikrofišnih čitača, na raspolaganju posjetiteljima je 396 sjedala. Ondje se redovito održava nastava s područja rodoslovlja i istraživanja obiteljskih povijesti. Tu danas radi 125 profesionalnih rodoslovaca te oko 400 obučenih dobrovoljaca.

U Salt Lake Cityju su rodoslovni stručnjaci prije dosta godina započeli sa sustavnim prebacivanjem matičnih i državnih zapisa iz država cijelog svijeta na mikrofilmove, kako bi se pomoglo ljudima izvan njihovih matičnih država istraživati rodoslovlje. Zbog toga su danas brojne zapisi, dokumente i knjige rodoslovnoj knjižnici donirali pojedinci, obitelji ili rodoslovna društva. Za neke zapise kao što su popisi stanovništva ili obiteljske i državne povijesti otkupljena su prava korištenja. Većinu je zapisa na mikrofilmove prebacilo Rodoslovno društvo države Utah iz SAD.

Knjižnica drži sve vrste zapisa državnih organa i crkvenih zajednica koji mogu pomoći pri istraživanju rodoslovlja: matične knjige rođenih, umrlih, vjenčanih, knjige Status animarum… Zapisi također sadržavaju cenzuse, odnosno popise stanovništva, sudske propise, prijepise, zemljišne knjige, zapise groblja, imigracijske i emigracijske zapise, završena obiteljska stabla i povijesti. Svi su ti zapisi dobiveni legalno, potporom i kooperacijom državnih i lokalnih vlasti koji su nadležni za pojedinačne zapise.

Budući da Središnja knjižnica u Salt Lake Cityju i rodoslovni materijal koji se ondje prikuplja nije dostupan svima, počeli su se diljem svijeta otvarati centri za rodoslovlje, kojih u svijetu danas ima oko četiri tisuće. Tako se rodoslovni materijal mogao distribuirati svima koji su to željeli u 88 država svijeta.

Nama najbliži Centar za istraživanje rodoslovlja nalazi se u Zagrebu na Svačićevom trgu 3, a u njemu rade volonteri. Svaki se mjesec u svim svjetskim centrima za rodoslovlje upotrijebi novih 100.000 mikrofilmova a više od dvije trećine posjetitelja nisu članovi Crkve Isusa Krista.

U zagrebačkom Centru se može naručiti mikrofilmove iz Hrvatske ali i s podacima iz većine drugih država svijeta. Središnji arhiv u Utahu jedan je od najvećih svjetskih resursa na području istraživanja rodoslovlja. Neke su zemlje svojim dokumentima u njoj dobro zastupljene, a neke lošije. Ako Središnji arhiv posjeduje mikrofilmove koji vas zanimaju, osoblje Centra će ih rado naručiti za vas te će oni iz Sjedinjenih Američkih Država stići u Zagreb. Podatke o tome koje mikrofilmove čuva Središnji arhiv, te za koja područja odnosno naselja, možete naći na adresi www.familysearch.org. Pokazivačem miša dođite na na Library / Library Catalog i odaberite opciju Place search (traženje po gradovima).

U zagrebačkom Centru također možete dobiti podatke o župnim i matičnim uredima u Republici Hrvatskoj te o državnim arhivima. Svi oni koji nemaju dostup do Interneta mogu tu dobiti besplatni rodoslovni program PAF, obrasce i rodoslovne listove koji pomažu u radu na rodoslovlju te ono najvažnije – osobnu pomoć pri istraživanju.

Ako ne znate kako početi, ako ne znate kako dalje ili ako ste iskusni rodoslovac koji ima vremena u popodnevnim satima, molimo, obratite nam se s povjerenjem! Pomoć će vam ponuditi volonteri i sve usluge Centra su besplatne!

Centar u Zagrebu radi od 1. prosinca 2008. nadalje srijedom od 12.00 do 20.00 sati ili po osobnom dogovoru. Za sve dodatne informacije i za najavu obratite se voditeljici centra Lidiji Sambunjak na broj 01/3362-652 ili 091‑5518‑660, te putem e-mail adrese lidija @ sambunjak.com.

Više informacija:

Mladen Paver

Rodoslovnim se istraživanjima bavi od 1994. godine. Osim vlastitog obiteljskog rodoslova istraživao je najstarije tragove oko šest stotina naših prezimena i njihove migracije. Izradio je 30 rodoslovnih stabala, "visine" od 200 do 350 godina. Radi na datoteci izvora naših prezimena (dosad prikupio oko 14.000), s težištem na dokumentima s prostora Banske Hrvatske XVI st. Osim domaćih arhiva, oslanja se na zbirke državnih arhiva u Budimpešti i Grazu. Pripremio je za tisak priručnik za rodoslovnog istraživača "Pred zagonetkom obiteljskog stabla" s dodatkom "Vježbe iz antroponimije", uz pozitivne recenzije dvojice naših akademika.

Možda vam se svidi

1 komentar

  1. mladen paver says:

    Do useljenja na novu lokaciju na Jarunu, Centar radi – kako smo obavješteni – na spomenutoj adresi Svačićev trg 3 srijedom od 12 – 20 sati.

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.