Hrvatsko rodoslovno društvo "Pavao Ritter Vitezović"
Prošle je godine navršeno deset godina od osnivačke skupštine Hrvatskog rodoslovnog društva. Tim je povodom u predvorju Gradske knjižnice Zagreb u ponedjeljak, 18. siječnja, otvorena izložba „Knjiga u službi rodoslovnog istraživača“. Više u osvrtu Vladimira Mateka.
Zbjeg Meštrovića i drugih Hrvata iz Bosne pod pritiskom Osmanlija do novih utočišta na jugu u Hercegovini i Dalmaciji te u slunjskom i zagorskom kraju na sjeverozapadu Hrvatske.
Najaktualnije prezime u Hrvatskoj ovih dana je izvan svake sumnje Orešković, koje uz svoje ime dopisuje Tihomir, mandatar nove Hrvatske vlade. Zapis o Oreškovićima iz pera našeg suradnika iz Splita Ante Ivankovića.
Nedavno je otvoren “Rodoslovni centar Kastavštine i Liburnije”. Osnovna je djelatnost centra istraživanje rodoslovlja obitelji na području Kastavštine i Liburnije – od Brseča do zapadnog dijela riječkog prstena. Digitalno obrađeni podaci koji će biti dostupni svim posjetiteljima obuhvaćaju razdoblje od 1620-ih godina do današnjeg dana. Prenosimo vijest sa sjedišta Liburnija.net.
Hrvatski nogometni savez nedavno je imenovao Antu Čačića za izbornika hrvatske nogometne reprezentacije. Tim povodom objavljujemo zapis o njegovu prezimenu našeg stalnog suradnika Ante Ivankovića iz Splita.
Nastavljamo ciklus predavanja članova Hrvatskog rodoslovnog društva o svojim rodoslovnim istraživanjima: deveto predavanje pod naslovom “”Moje rodoslovne veze s Izidorom Kršnjavijem” održat će Bogdan Horvat u četvrtak, 17. prosinca 2015. u 17 sati u Hrvatskom državnom arhivu na Marulićevom trgu 21.
Izvori za istraživanje najstarijih bistričkih prezimena datiraju krajem 15. i tijekom cijelog 16. stoljeća. To su u prvom redu Glavnicza in cultello decimarum regestum (Popisi desetina iz desetinskog kotara Glavnica) Zagrebačkog kaptola. Taj desetinski kotar je tada obuhvaćao veleposjede Susedgrad, Donju Stubicu, Bistricu i posjede gornjostubičkih plemića. Ovdje se radi o popisima obveznika...
Dana 16. rujna na zagrebačkom krematoriju oprostili smo se s dugogodišnjom vrijednom članicom Hrvatskog rodoslovnog društva gđom. Anom Brkić-Maričević. Tekst njoj u spomen sastavili su Božidar Ručević i Ljudevit Meze.
Korijen oblika Jambrišak je u kajkavskom nazivu Jambro/Jambrek, nastalom od osobnog imena Ambroz. Kao i Jambrišak, istog su osnova i varijantna prezimena Jambrišec, Jambrašić, Jambrek(ović) i sl. Povijesnu kroniku napisao je Mladen Paver.
Zauvijek nas je napustio dr. sc. Mladen Andreis, koji je, uz ostalo, genealoškom metodom u demografiji i antroponimiji sustavno obradio povijest stanovništva srednjodalmatinskih otoka Šolte, Čiova, Velog i Malog Drvenika, naselja Sutivana na Braču (1997), sela Vinišća pokraj Trogira te „Stanovništvo župe Svetog Mihovila u Trilju u 19. stoljeću“ (2001), „ Trogirsko plemstvo do kraja prve austrijske uprave u Dalmaciji (1805)“ (2006). Mladenu Andreisu u počast objavljujemo zapis o prezimenu Andreis našeg suradnika Ante Ivankovića iz Splita.
Više
