Istraživanje prezimena Brlek: Internet kao izvor podataka
U drugom nastavku priče Marija Bjedova, otkrivamo kako je uz pomoć matica pohranjenih u Kaptolskom arhivu Mario došao do predaka s kraja 18. stoljeća.
Hrvatsko rodoslovno društvo "Pavao Ritter Vitezović"
U drugom nastavku priče Marija Bjedova, otkrivamo kako je uz pomoć matica pohranjenih u Kaptolskom arhivu Mario došao do predaka s kraja 18. stoljeća.
U prezimenima se često odražava i vjerska i nacionalna pripadnost, ali se te dvije kategorije ne pokrivaju i pogrešno ih je izjednačivati. Znate li kojem narodu u Hrvatskoj većinski pripadaju nositelji prezimena: Jovanović, Milošević, Stanković i Stojanović?
Prije nepune dvije godine objavili smo vijest o popularnoj britanskoj rodoslovnoj seriji “Što misliš, tko si?” (“Who Do You Think You Are?”). Gdje se ta serija snima i prikazuje danas?
Nakon ljetne stanke opet objavljujemo priče naših čitatelja: u sljedeća tri nastavka pročitajte kako je Mario Bjedov nakon pronalaska djedove kutije s obiteljskim dokumentima iz 17. stoljeća otkrio zanimljiv svijet rodoslovlja…
U srijedu, 6. listopada 2010. godine, u 10 sati u Hrvatskom državnom arhivu naše će Društvo ugostiti Amerikance hrvatskog porijeka iz Clevelanda, koje dovodi već tradicionalno g. Robert Jerin.
Nakon dvije i pol godine promijenjen je dizajn sjedišta Hrvatskog rodoslovnog društva. Nadamo se da će vam se ova promjena svidjeti i da će vam ovako biti lakše pratiti naše članke. Do potpunog prelaska na novi dizajn mogući su problemi s prilagodbom starih članaka pa molimo za razumijevanje.
Iz karlovačke okolice mnoštvo je stanovnika iselilo u devetnaestom stoljeću, a većina ih je dolaskom na odredište kao mjesto rođenja navelo Karlovac ili neko selo iz okolice Karlovca, koje je useljenički činovnik upisao onako kako ga je on čuo. U osmom nastavku popisa prezimena iz karlovačkih župa, autora g. Miroslava Čaića, objavljujemo popis prezimena župe Dubovac.
Naši povjesničari Josip Adamček i Ivan Kampuš otvorili su istraživačima obiteljskih rodoslova s područja Banske Hrvatske vrata do najbogatijih fondova naših starih prezimena knjigom “Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u XV i XVI stoljeću”, koja sadrži popise kraljevskog poreza od 1470. do 1600. godine. Jesu li i vaši preci spomenuti u tom popisu?
Pojam “bjelobrdske kulture” veže se za selo Bijelo Brdo, koje je nastalo na desetak kilometara od Osijeka na istok, prema utoku Drave u Dunav. Selo se nekad zvalo Trnovac, susjedni Mađari su ga zvali Dorno, a naseljeno je 1540. godine Srbima iz Gornjeg Podrinja i Polimlja. O prezimenima tog kraja piše Mladen Paver.
Nakon kraćeg ljetnog odmora, iz pera našeg člana dr. sc. Nediljka Budiše objavljujemo drugi dio zanimljivog priloga o prezimenu Rajčić. Gdje su današnji Rajčići i kakva je njihova veza s Pavićima, Ugrinima i Ugrinovićima?
Više