Kategorija Istaknuta vijest
Nakon dvije i pol godine promijenjen je dizajn sjedišta Hrvatskog rodoslovnog društva. Nadamo se da će vam se ova promjena svidjeti i da će vam ovako biti lakše pratiti naše članke. Do potpunog prelaska na novi dizajn mogući su problemi s prilagodbom starih članaka pa molimo za razumijevanje.
Iz karlovačke okolice mnoštvo je stanovnika iselilo u devetnaestom stoljeću, a većina ih je dolaskom na odredište kao mjesto rođenja navelo Karlovac ili neko selo iz okolice Karlovca, koje je useljenički činovnik upisao onako kako ga je on čuo. U osmom nastavku popisa prezimena iz karlovačkih župa, autora g. Miroslava Čaića, objavljujemo popis prezimena župe Dubovac.
Naši povjesničari Josip Adamček i Ivan Kampuš otvorili su istraživačima obiteljskih rodoslova s područja Banske Hrvatske vrata do najbogatijih fondova naših starih prezimena knjigom “Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u XV i XVI stoljeću”, koja sadrži popise kraljevskog poreza od 1470. do 1600. godine. Jesu li i vaši preci spomenuti u tom popisu?
Pojam “bjelobrdske kulture” veže se za selo Bijelo Brdo, koje je nastalo na desetak kilometara od Osijeka na istok, prema utoku Drave u Dunav. Selo se nekad zvalo Trnovac, susjedni Mađari su ga zvali Dorno, a naseljeno je 1540. godine Srbima iz Gornjeg Podrinja i Polimlja. O prezimenima tog kraja piše Mladen Paver.
Nakon kraćeg ljetnog odmora, iz pera našeg člana dr. sc. Nediljka Budiše objavljujemo drugi dio zanimljivog priloga o prezimenu Rajčić. Gdje su današnji Rajčići i kakva je njihova veza s Pavićima, Ugrinima i Ugrinovićima?
Iz pera našeg člana dr. sc. Nediljka Budiše objavljujemo još jedan izuzetno zanimljiv prilog o prezimenu Rajčić: u prvom dijelu teksta autor piše o prezimenu u usmenoj predaji Nevesta i u mletačkom katastru iz 1709. Jesu li katolički dalmatinski Rajčići potomci hrvatskog plemića Jurja Rajčića?
Ako još niste imali prilike posjetiti izložbe na temu „Zemljišno vlasništvo“, koje se održavaju u Hrvatskom državnom arhivu ali i u državnim arhivima brojnih hrvatskih gradova, učinite to u ovim vrućim ljetnim danima. Izložba je nastala povodom obilježavanja međunarodnog dana arhiva – 9. lipnja.
Prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman bio je vrlo znatiželjan po pitanju porijekla svog prezimena. “Na čuvenom Harvardu”, naveo je jednom, “rekao mi je neki Židov … kako je prezime Tuđman iranskog podrijetla jer taj -man u mom prezimenu nije ni njemačkog ni židovskog podrijetla.” Prezimenom Tuđman pozabavio se i naš Mladen Paver…
Objavljujemo osvrt na knjigu Marka Rimca i Gorana Mladinea „Zadarsko okružje na mletačkom katastru iz 1709. godine – Prvi dio: Donji Kotar“ koja je krajem prošle godine izašla u nakladi Državnog arhiva u Zadru. Autor osvrta je g. Mladen Paver.
Nedavno smo saznali za još jedan rad prof. dr. sc. Dragutina Pavličevića, znanstvenika i sveučilišnoga profesora u mirovini: radi se knjizi “Hrvatske kućne/obiteljske zadruge I i II”, točnije o dvije knjige. Prva je ponovljeno izdanje davno razgrabljenog izdanja tiskanog još 1989., a druga obrađuje razdoblje nakon 1881.