Priče iz loborske Purge

U Zagrebu je 1939. i 1940.g. izlazio list “Nezavisnost”, izrazito frankovačke orijentacije (prenosio je govore Hitlera i Mussolinija, napadao Mačeka, Židove i Rome, a o Srbima da se i ne govori). U njemu je dr. Arsen Pozaić objavio feljton u nastavcima “Crtice iz Hrv. zagorja” – s vrlo zanimljivim povijesnim podacima o Loboru i Zlataru.

Br. 20/1939

Kolator loborske crkve grof Samuel Keglević uručio je kolovoza 1881.g. stubičkom kapelanu Josipu Kotarskom, na njegovu molbu za preporuku za mjesto loborskog župnika, na potpis priznanicu o preuzetom zajmu od 400 forinti! Kad je Kotarski izjavio da to niti hoće niti može, ispalo je da je to nekakvi papir podmetnut (!!) grofu.

Kotarski je uveden u dužnost loborskog župnika 2.09.1881. Dao se birati za opć. odbornika. U izdanju “Jeronimske knjižnice”, kasnije Družbe sv.Ćirila i Metoda”, objavio je knjižice “O pristojnosti i čistoći” (1891.) i “Socijalisti” (1901.).

U župnom dvoru dao je 1905.g. sazidati štednjak, do tada se kuhalo u kotlu koji je visio nad ognjištem. Prvog svibnja 1921. dužnost je predao Vladimiru Boroši.

Umro je 9.9.1926.

Broj 21/1939

Župni dvor(katnicu) u Loboru izgradio je koncem 17.st. plebanuš Ignac Smetiško.

Plebanuš je morao biti i svećenik, i učitelj, i liječnik, i gospodar – ratar, vinogradar, živinar. Čim se pojavio prvi željezni plug, plebanuš ga je nabavio ili precrtao i dao iskovati domaćem kovaču i posuđivao da dokaže njegove prednosti. Podučavao je u orguljanju seoske dječake. Prvi loborski orguljaš bio je 1730.g. Matija Karlić. Naslijedio ga je Josip Pisačić, koji je oženio imućnu Jalžu Belužić iz Peršavesi. Njihov sin Franjo (29.6.1786.) postao je prvi bankar u Zlataru. Od peštanskih banaka dizao je zajmove pa ih “preprodavao” uz visoku kamatu domaćima. Kupio je od Ladislava Jelačića iz Bužina Kaštel na Zlatarskom bregu, postao zastupnik Starčevićeve Hrv.stranke prava.

Godine 1891. Područje loborske župe podijeljeno je na tri općine:

  1. općina Zlatar – Purga, Oštrec, Martinščina i Repno,
  2. općina Mihovljan – Velika,
  3. ostalo – općina Mače.

Udaljenost od željeznice ugasila je uspješne loborske sajmove. Lobor je sve nade polagao u nastavak izgradnje željezničke pruge koja je došla do Golubovca, gdje je u rudnicima radilo i 1200 radnika. Zamisao o nastavku gradnje pruge do Zlatara nije ostvarena.

Nasljednik Pisačića, Petar Šember zajedno sa župnikom Babićem i kapelanom, udario je temelje loborskoj školi, a 1.11.1842. Šember je ustoličen za školnika. U novu školu došao je 1858.g. školovani učitelj Govedić, pa Hitrić (sic!). Ovaj je postao općinski blagajnik u Zlataru. Revizija je utvrdila manjak u kasi, pa je blagajnika spasio zajam od 600 zlatnih forinti od bankara Franje Pisačića. Pred II svjetski rat loborsku školu vodio je ravnajući učitelj i 3-4 učiteljice.

Na gorskoj brzici zvanoj Rijeka poduzetnik Nikola Pejnović podigao je pilanu. Kreditom od 100.000 forinti kupio je 2000 rali kvalitetne šume, izradio cestu široku 6 metara i doveo radnike: domaće, Kranjce, Štajerce, pa i Talijane koji su palili ugalj . Posao je propao, a Pejnović završio u Stenjevcu Nad Petrovom Gorom otvoren je kamenolom, čijim je kamenom popločano svetište u Mariji Bistrici.

Na putu od Rijeke za Golubovec ima tzv. Krvavi zdenec. Legenda govori o grofu koji je tu ubio ljubavnika svoje žene i nju, pa mač oprao u zdencu.

Na dan 14.10.1862.g. seljaci iz Velike uskratili su davanje gornice varaždinskim kanonicima. Došli su žandari, palo je više mrtvih glava.

Bistrički opat Juraj Žerjavić rođen je u s. Vukancu. Njegov djed prezivao se Sedlar, ali se priženio Žerjavićima u Vukanec. Opat je sagradio nećacima kuće u Zlataru, 2 i 3-katnice u Zagrebu, Sokolski dom u Zlataru, palaču Društva sv. Jeronima u Zagrebu, zgrade za Tehnički fakultet i Narodni muzej.

Broj 22/1939

Kad je 14.10.1883.g. u Zagrebu spaljena mađarska zastava ( zbog mađarskih natpisa na financijalnim uredima), pobunili su se u Zagorju seljaci u Zlataru, gdje je kolovođa bio dr. Aleksandar Horvat, zatim u Loboru, Mariji Bistrici, Krapini, Ivancu, Novom Marofu.

Broj 24/1939

Do sredine 19. stoljeća Ivančica je bila prašuma, u kojoj su Zagorci do Božića držali svinje u žiru. Naziv naselja Lobor veže se za latinsku riječ “laboratorium”(radionica, valjda za popravak oružja, jer je tu nedaleko nađeno rimskog oružja).

Mještanin Purge, Handija, našao je tu oko 1860. g. neku rimsku nadgrobnu ploču, koju ni za živu glavu nije dao otpremiti za Muzej, kako ga je nagovarao župnik Borovečki. Loborčani iz Purge tvrdili su još ranije i nekim papirima dokazivali da nisu kmetovi nego “cives” (građani) kao oni u Krapini, ali im je gospoštija to osporavala. Kasnije se navodno pokazalo da je ta “knjiga pravica” bio zapravo urbar, u koji se upisivalo i to koji su purgari bili kažnjeni batinanjem Slično su Loborci prošli i sa šumom grofova Keglevića. Za svoju pravicu otpravili su u Beč do kralja svoju delegaciju, koja je tamo zabavljajući se potratila po selu skupljeni novac. Dok su se vratili, grof jer šumu prodao a novi vlasnik i posjekao.

Loborec Handija je vjerovao da je na onoj ploči uklesano građansko pravo Purge, i da će Purgare opet pokmetiti ako im odvezu ploču. Tek je 17.01.1861.g. bila otpremljena u Zagreb, uz velika župnikova nagovaranja.

Mladen Paver

Rodoslovnim se istraživanjima bavio se od 1994. godine. Osim vlastitog obiteljskog rodoslova istraživao je najstarije tragove oko šest stotina naših prezimena i njihove migracije. Izradio je 30 rodoslovnih stabala, "visine" od 200 do 350 godina. Radi na datoteci izvora naših prezimena (dosad prikupio oko 14.000), s težištem na dokumentima s prostora Banske Hrvatske XVI st. Osim domaćih arhiva, oslanja se na zbirke državnih arhiva u Budimpešti i Grazu. Pripremio je za tisak priručnik za rodoslovnog istraživača "Pred zagonetkom obiteljskog stabla" s dodatkom "Vježbe iz antroponimije", uz pozitivne recenzije dvojice naših akademika. Preminuo je u studenom 2017. godine.

Možda vam se svidi

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.