Najstarija prezimena: Radoboj

Isprava koja je sačuvala uspomenu na stanovnike Radoboja prije četiri stoljeća, pa se time uvrstila u najstarije spomenike ovom naselju, nastala je na vlastelinstvu Krapinsko-kostelskom 1614.godine. To je urbar, popis svih obaveza koje duguju podložnici jednog vlastelinstva svom zemaljskom gospodaru – od novca, do tlake i plodina, uključujući sir, utovljenu perad i jaja.

Neku godinu ranije, velikaši Keglevići otkupili su udio velikaša Sekelja, njihovog suvlasnika na Krapinsko-kostelskom vlastelinstvu, čime su praktički postali jedini vlasnici jednog od najvećih posjeda u ondašnjoj Hrvatskoj (zapravo Slavoniji, kako se tada nazivala sva zemlja između Save i Drave, pa je tako i Zagorje bilo dijelom ondašnje Slavonije; Hrvatskom se nazivala zemlja između takve Slavonije i Dalmacije tj. dijelovi današnje Bosne, Banovina, Kordun i Lika).

Keglevići su već 1613. naredili izradu registra gornice tj. poreza u vinu, koji su podložnici do tada dugovali vlastelinu Sekelju. Uvidjevši očitu korist od takve isprave, oni su odmah naredili i izradu kompletnog urbara za cijelo svoje vlastelinstvo, koji je izrađen 1614/1615. g. Tu će se prvi puta pojaviti cijelo naselje Radoboj i, poimenično, domovi njegovih stanovnika.

Navedena isprava čuva se danas u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, kao dio arhiva velikaške obitelji Čikulin-Sermage – u fasciklu III, pod brojem 206. Pisana je na ondašnjem službenom jeziku ugarske administracije, latinskom, a počinje naslovom «Cives oppidi Crapinae» (Građani trgovišta Krapine).Nakon popisa 117 domova krapinskih purgara, tu su ostala naselja krapinskog dijela vlastelinstva podijeljena na tri kotara (praeconatus) –Prigorski (14 sela), Srednji (18 sela) i Toplički (4 sela).

Citiramo, u prijevodu, stranice 23 i 24 iz navedene isprave, na kojima su zabilježeni sljedeći domovi Radobojčana, podložnika krapinskog vlastelinstva:

Kmetovi i gornjaci plemenitog

Ivana Logmagi od Dubrovnika,

založeni 1612.godine

Selo Radoboj

pusto Juraj Cernek (Crnek) na selištu 1
pusto Mijo Poginjen na selištu 1/2
pusto Vinko Cernek s braćom, selište 1
Ivan Branjog na selištu 1
za Jurjevo i Miholje forinti 20, krajcara 2
pšenice četrtaka 4
prosa četrtaka 8
zobi četrtaka 1
kopuna 1
zatim za mlinarenje – kopuna 1 i forinte 3
 pusto Grga Heršić na selištu 1
Juraj Jemrihović na selištu 1
daje sve kao i Ivan Branjog

Gornjaci

Matija Cernek forinta 3 i kopuna 1
Luka Cerovečki (kao gore)
Fabijan Pospiš (kao gore)
Matija Radobojski drugač Jemrihović (kao gore)
pusto Stjepan Cvertilo (kao gore)
pusto Mijo Isti / tj. Cvertilo (kao gore)

Kako je iz gornjeg vidljivo, Keglevići su 1612.. godine ustupili u Radoboju kao zalog (za primljeni zajam) Dubrovčaninu, plemiću Ivanu Logmagi, šest kmetskih domova i još toliko gornjačkih.Teže je protumačiti zašto su, dvije godine kasnije, od tih šest kmetskih selišta četiri zabilježena kao pusta. Kod gornjaka – to su bili seljaci bez selišta, u koje se ubrajala okućnica, oranice i sjenokoše – od šest zabilježenih domova u Radoboju dva su bila napuštena. Je li to neka epidemija opustošila Radoboj? Ili su, zbog loših uvjeta, podložnici krenuli nekud dalje? Iz ovog dokumenta odgovor se ne može dokučiti.

Još jedno objašnjenje: četrtak (ili kvarta) bio je mjera za plodove u zrnu (pšenica, zob i sl.). Mjerio je četvrtinu vagana, dakle oko 13 litara.

Nastavljamo sa stranicama 26, 27 i 28 navedene isprave, na kojima su zabilježeni sljedeći domovi podložnika vlastelinstva krapinskog u Radoboju:

Mijo Cigula, od jedne šume na (T)kalcima (daje) forinte 3

Luka Cerovečki od jedne krčevine iza

Dedek (nečitko) od 1596 daje forinti 30

Mato Kovač od dvaju krčevina na Dedekovoj

Gori za 2 ½ rala daje forinti 12

Ivan Branjog od krčevine Mije

Bratkovića u Prevorju (?) za rala 3 forinti 15

Mijo Isti (tj.Branjog) od krčevine na

Rovecu za rala 3 od 1596 forinti 30

Zatim od sjenokoše na Prahičnom forinti 15

Grga C(e)rnek od krčevine na Ravenu

za rala 2 daje od 96. forinti 3

Zatim za druge krčevine na Malom

Žlebu za 1 ½ ral daje od 96. forinti 3

Vinko Isti (tj.Cernek) od jedne sjenokoše

na Prosečnom (?) za kosca ½ daje kopuna 1

Juraj Isti (tj Cernek ) od jedne krčevine

na Velikom Žlebu za 1 ral forinti 6

udova Kata Branjogicu od jedne krčevine

u Dolcu za rali 2 ½ – daje od 1596.g. forinti 30

Juraj Branjog od jedne krčevine u Rovecu

za ½ rala – daje od 1596 forinti 12

zatim od krčevine na Loveščaku rali 1 ½ forinti 6

zatim za druge krčevine na Globočecu

za ½ rala daje od 1596 piceka 1

Matija Jemrihović od jedne male krčevine

od 1596 daje forinti 4, krajcera 2

Andrija Heršić od jedne krčevine od 96. forinti 6

Jakob Oderjanić od jedne šume na Sekolju

za rala 1 ½ od 96. kopuna 1

zatim od jedne krčevine za ral 1 forinti 6

Martin Škrinjar od krčevine

u Vučenskom dolu daje forinti 22, krajcera 2

(stražar) Blaž Cvertilo od krčevine na Kamenjaku forinti 12

Marko Branjog od krčevine Mali Žleb za ral daje forinti 20

Mijo Heršić za krčevinu Dolek zvane daje forinte 3

Pavel Cic od krčevine također daje forinti 6

(lugar) Petar Malagorski od jedne krčevine na Sekolju daje forinti 20

također od jedne sjenokoše na Vučjoj Zlaki

za kosca 1, od Jurjeva 1612 daje kopuna 1

Ivan Branjog od jedne krčevine na Prosečnom

za rala 2, od 1612 daje kopuna 1

Ivan Mateić građanin od jedne krčevine

na (T)Kalcima daje forinti 10

Potkraj Keglevićevog urbara iz 1614/15.godine, na stranici 147: među platišama posebnog činža za krčevine i šume nalazimo i našeg Radobojčana Miju Cigulu, koji plaća 7 forinti i 2 krajcara, a duguje i jednog tovljenog pijetla (kopuna).

I nevelik broj radobojskih prezimena iz 1614.godine pruža ipak zanimljivu građu za analize. Tako među njima nalazimo etnonime poput Cerovečkog, Malagorskog i Oderjanića – koji pokazuju stariji zavičaj tih prezimena: naselja Cerovec, Malu Goru i Odru. Iz drugih prezimena naziru se zanimanja, koja su vjerojatno bila tradicionalna u obitelji: Kovač, Škrinjar, a možda i Cigula (cingulum na latinskom znači – ovratnik). Barem dva stara radobojska prezimena spadaju među patronimike, jer pokazuju osobno ime starješine obitelji: Jemriha i Mateja. Barem pet današnjih radobojskih prezimena živi u istom mjestu dokazano četiri stoljeća – i danas možete u telefonskom imeniku naći Radobojčane Cerovečkog, Cigulu, Crneka, Cvrtilu i Branjuga (ovo prezime živi u susjednoj Novoj Vasi ).

Možemo dodati da se u Hrvatskom državnom arhivu čuvaju matične knjige župe Radoboj od 1723.godine. To znači, da bi se za velik broj današnjih Radobojčana mogla izraditi slika neprekinutog obiteljskog stabla, njihovih predaka i rođaka, «visoka» skoro tri stoljeća. Nema mnogo naselja, koja se mogu time pohvaliti.

Mladen Paver

Rodoslovnim se istraživanjima bavi od 1994. godine. Osim vlastitog obiteljskog rodoslova istraživao je najstarije tragove oko šest stotina naših prezimena i njihove migracije. Izradio je 30 rodoslovnih stabala, “visine” od 200 do 350 godina. Radi na datoteci izvora naših prezimena (dosad prikupio oko 14.000), s težištem na dokumentima s prostora Banske Hrvatske XVI st. Osim domaćih arhiva, oslanja se na zbirke državnih arhiva u Budimpešti i Grazu. Pripremio je za tisak priručnik za rodoslovnog istraživača “Pred zagonetkom obiteljskog stabla” s dodatkom “Vježbe iz antroponimije”, uz pozitivne recenzije dvojice naših akademika.

Možda vam se svidi

5 komentara

  1. marijan cerovečki says:

    stara naselja cerovečki razvrstana po nazivima: skoski, zgorelci, petričeki, stara domovina- izraditi rodoslovno stablo molimo vas

  2. Pozdrav iz Belišća

    U Slavoniji živim od rođenja, a moj se djed doselio u Slavoniju za vrijeme II svjetskog
    rata.

    Moje veze sa korjenima su minimalne i o svojem prezimenu do sada sam
    najviše doznao iz Vašeg teksta.

    Još jednom, pozdrav iz Belišća

    slavonska verzija prezimena Cerovečki

  3. Igor Cerovečki says:

    Pozdrav iz Konjščine. Mali komentar na gornji tekst ! Naime,raspolažem informacijom da prezime nije etnonim naselja Cerovec,barem ne iz Hrvatske. U jednom razgovoru s jednim studentom povijesti,koji je ,navodno,proučavao crkvene knjige obitelj Cerovečki došla je iz Poljske,i to u mjesto Trški Vrh ponad Krapine?!? Točnije bila su tri brata. Da li je to točno,i da li je onda prezime etnonim nekog Cerovca u Poljskoj? Unaprijed zahvaljujem…

  4. Dario Cvrtila says:

    Prezime Cvrtila se spominje administrativno pod Radoboj jer je današnje Jesenje (Gornje i Donje Jesenje) spadalo pod župu Radoboj. Filijala Jesenje se 1785. godine odvaja od župe Radoboj a groblje se po nekim spisima odvojilo i prije jer je na mjestu današnje crkve postojala od prije kapela. Stoga mislim da je iz tih razloga pogrešno zemljopisno smješteno prezime Cvrtila pod današnju općinu Radoboj…
    Prezime Cvrtila je rasprostranjeno danas po različitim djelovima Hrvatske i svijeta uz napomenu da se zna još i danas točno tko je iz čije kuće odselio u koje krajeve ali je glavna koncentracija u selu Cvrtili u Donjem Jesenju.. Od svih današnjih nosioca prezimena Cvrtila jedino nije poznato kada su odselili nosioci tog prezimena u Pačetinu jer tamo postoji nekoliko kuća sa tim prezimenom dok su svi drugi odselili poslije drugog svijetskog rata..

  5. Prigorski se  pojavljuje izraz za jednog od tri kotara, danas se to područje u Radoboju naziva Prigorje gdje se uglavnom uzgaja vinova loza.

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *