Kategorija Tribine i predavanja

Zemljišni katastri kao izvori za rodoslovna istraživanja 0

Zemljišni katastri kao izvori za rodoslovna istraživanja

Dana 29. siječnja 2008. godine gđa. Ana Brkić održala je predavanje na temu "Zemljišni katastri kao izvori za rodoslovna istraživanja". Važnost katastra i katastarske dokumentacije (gradiva) je i ta što ima vrlo značajnu vrijednost za svaku državu, a posebno za Hrvatsku, koja je u povijesti prolazila razne strane vlade i uprave. Katastarska dokumentacija...

Otkud ‘Turci’ u Zagorju? 8

Otkud ‘Turci’ u Zagorju?

Analiza tako reprezentativnog dokumenta (sa stanovišta rodoslovlja) kao što su „Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj XV i XVI stoljeća“ J. Adamčeka i I. Kampuša ne može zaobići pojavu prezimena očito muslimanskog podrijetla: Suliman, Delija, Mustafa, Balija, Mahometić, Kurt itd. – zabilježenih u Hrvatskom zagorju davne 1598.godine. Čime objasniti tu pojavu u posve...

Peter Hawlina: Genealogija i genetika – iskustva slovenskih rodoslovaca

U utorak 20.studenog na Tribini HRD u Opatičkoj 16 gostovao je g. Peter Hawlina, predsjednik Slovenskog rodoslovnog društva (SRD), ujedno jedan od utemeljitelja Hrvatskog rodoslovnog društva „Pavao Ritter Vitezović“, s temom „Genealogija i genetika – iskustva slovenskih rodoslovaca.“ Gosta su predstavili potpredsjednik HRD prof. Marko Rimac i Mladen Paver. Slovensko rodoslovno društvo djeluje...

ARHiNET u Opatičkoj

ARHiNET u Opatičkoj

U utorak, 29.svibnja, u Opatičkoj je, pred vrlo posjećenom dvoranom HDR "Vitezović", gđa Vlatka Lemić kao prezenter programa Hrvatskog državnog arhiva ARHiNET prikazala intencije tog projekta kojim bi se digitalno obradila arhivska građa u Hrvatskoj. Da bi se stvorila slika o zamašnosti cijelog projekta, treba reći da samo u HDA – koji zapošljava...

Promocija Toplišekovog “Rodoslovja” u Zagrebu

Na inicijativu HRD "Vitezović", 11. travnja održana je u Slovenskom domu u Zagrebu promocija knjige mr. sc. Janeza Toplišeka "Rodoslovje – kot znanost in hobi". Knjiga je vrlo dobro prihvaćena kod hrvatskih rodoslovaca, među njima i od akademika dr. Petra Strčića i dr. Petra Šimunovića koji je predložio da se razmisli o njezinom...