Kako sačuvati stare fotografije?

Kutije su vam pune starih blijedih obiteljskih fotografija? S godinama fotografije postaju sve bljeđe, pucaju i savijaju se? Gornji se sloj fotografije ljušti? Kako ih sačuvati od propadanja? Znate li da fotografije mogu ostati očuvane i do 150 godina, ako se njima ispravno rukuje i ako su pravilno pohranjene?

Neprijatelji fotografije

Crno-bijela fotografija vaših predaka s početka stoljeća složen je spoj mikroskopski malih kristala bromida i jodida srebra koji se nalaze u želatini prevučenoj preko fotograskog papira. Kemikalije koje su ostale od razvijanja filma – boje, tinte i ljepila – uništavaju ovaj spoj na različite načine. Želatina je osjetljiva na toplinu, svjetlo, savijanje, grebanje, otiske prstiju, kukce, plijesan, vlažnost, vodu i slično. Iste one kemikalije koje su pomogle da slika nastane, u malim količinama ostaju na papiru i krive su za njegovo propadanje. Uz to, neki papiri su kiseli. Kiselina koja ostane u papiru s vremenom ga uništava i fotografija propada. Boje i tinte također blijede s vremenom. Neke sadrže i kemikalije koje ubrzavaju uništavanje. Zatim, ljepila kojima su fotografije zalijepljene u album također loše djeluju na fotografiju – neke mogu uništiti papir za 5 do 10 godina! Fizički su neprijatelji fotografije očiti: uz neoprezne ili zlonamjerne ljude (i djecu, dakako), to su izravno sunce, insekti i glodavci. No, ima i suptilnijih:

• ljepila koja s vremenom gube svoja svojstva, ali usput uništavaju fotografije,
• sumporni derivati koje proizvodi drvo ili guma, a oni uzrokuju blijeđenje fotografije,
• visoka vlažnost koja pogoduje razvoju plijesni.

Pohrana fotografija

Fotografski materijal trebalo bi čuvati u čistoj, tamnoj, zatvorenoj i klimatski kontroliranoj okolini. Crno-bijele fotografije trebalo bi čuvati na temperaturi od 8 do 12° C, a fotografije u boji na manje od 5° C u prostoru s 30-40% relativne vlažnosti. Ne pohranjujte ih u podrumu, na tavanu ili garaži, jer prevelika vlažnost pospješuje starenje, a preniska može uzrokovati pucanje, savijanje ili ljuštenje fotografije. Posebno se za suvremene fotografije u boji preporuča pohranjivanje na nižim temperaturama (ne pretjerujte, tekući dušik nije rješenje!). Ne izlažite osjetljivi fotomaterijal bilo čemu što sadrži sumporni dioksid i zaštitite ih od para koje nastaju isparavanjem svježe boje ili sredstava za čišćenje. Ne držite fotografije u kartonskim kutijama ili kutijama od šperploče. Pohranjujte ih u kutije od plastičnih ili papirnatih materijala u kojima nema sumpora, kiselina i peroksida. Ne stavljajte fotografije u omotnice i uloške napravljene od kiselog papira ili plastike (kao što su oni namijenjeni pohrani posjetnica). Ne ovijajte ih gumicama, ne stavljajte na njih spajalice i ne klamajte ih klamericama. Ne lijepite ih lošim ljepljivim trakama i ne pišite po njihovoj pozadini pisaljkama koje ostavljaju trag s druge strane. Ne lijepite ih ljepilom za pozadinu! Ne pišite, dakako, ni po prednjoj strani fotografije. Izbjegavajte jeftine albume koje možete kupiti u dućanima s robom široke potrošnje. Radije potrošite više i kupite albume napravljene od kvalitetnog materijala. Ovdje do izražaja itekako dolazi ona stara: “koliko para, toliko muzike”. Sigurno ne želite uništiti obiteljsku uspomenu zbog nekoliko desetaka kuna, zar ne? Posebno izbjegavajte albume kod kojih se fotografije prekrivaju ljepljivim stranicama! U jednom od sljedećih napisa bit će riječi o tome kako digitalizirati obiteljske fotografije i kako ih restaurirati. I za kraj, evo nekoliko korisnih linkova:

• Genealogy.com: Protecting Family Memories from Time
• Knjižnica američkog Kongresa – Preservation FAQ
• The American Museum of Photography – Preserving and Protecting Photographs

[ažurirano 29. prosinca 2018. godine – izbačeni neaktivni linkovi]