Digitalizacija fotografija

U vašem se albumu nalaze izblijedjele i poderane stare obiteljske fotografije kojima želite udahnuti novi život? Ili samo želite dobre fotografije zaštititi od propadanja digitalizirajući ih? Da biste svoje stare fotografije prebacili u digitalni format i zaštitili ih od propadanja, ne morate biti tehnološki mag – sve što vam treba jest računalo, dobar skener i dobar (ne nužno skup) software za grafičku obradu fotografije.

Digitalizacija fotografija S fotografije očistite prljavštinu, otiske i dlačice. Ne grebite po njoj – upotrijebite mekanu krpicu koja ne ostavlja mucice. Možete ih pronaći u svakoj boljoj trgovini fotomaterijalom. Ako imate slajdove, možete koristiti i zrak pod tlakom (u bočici), no taj se postupak ne preporuča za fotografije. Poželjno je da sve ovo radite noseći mekane pamučne rukavice, koje ne ostavljaju tragove.

Očistite prljavštinu, mrlje, otiske i ostale nečistoće sa staklene površine skenera. Možete koristiti i sredstvo za čišćenje prozora, no budite pažljivi i ne špricajte izravno po staklu, nego po krpi pa onda krpom počistite staklo.

Odaberite način skeniranja. Bez obzira na to skenirate li crnobijelu fotografiju ili onu u boji, dobro je skenirati u boji. Time si ostavljate veći manevarski prostor za kasniju obradu fotografije. Obično je pretvorba slike u crnobijelu kvalitetnija kad se radi u specijaliziranom programu za grafičku obradu.

Odredite najbolju rezoluciju za skeniranje. Optimalna rezolucija ovisi o tome što sa skeniranom fotografijom želite napraviti: hoćete li je ispisivati na pisač i od nje napraviti novu fotografiju ili je samo želite prikazati na računalu. No, što god nakanili, dobro je pravilo da skenirate na najmanje 300 dpi, kako biste sliku kasnije mogli lakše obrađivati. Ako je želite kasnije prikazati na ekranu, lako ćete je smanjiti. Obratni postupak je nemoguć. Ako imate dovoljno prostora na disku ili ćete slike pohraniti na CD ili DVD, nije loše skenirati na 600 dpi. Većom rezolucijom nećete dobiti i puno kvalitetniju sliku. Ako skenirate negativ ili slajd, koristite rezoluciju od barem 3000 dpi.

Pažljivo smjestite fotografiju na staklenu površinu skenera kao na fotokopirnom aparatu. Pazite da prednja strana gleda prema dolje, inače ćete skenirati pozadinu! 🙂 Pritisnite "Preview" ili "Prescan", ovisno o tome što vam program za skeniranje nudi. Nakon toga će uređaj proći preko slike i prikazati vam na ekranu grubu verziju, kako biste mogli napraviti posljednje preinake položaja, odrediti je li cijela fotografija vidljiva ili pronaći kakvu zaostalu nečistoću.

Podesite konačne dimenzije skeniranog područja (crop) kako biste skenirali samo fotografiju, a ne i ostali dio staklene površine. Najčešće će to softver napraviti automatski.

Ne popravljajte fotografiju dok je skenirate. To ćete obaviti u programu za obradu slike, jer vam on pruža veću kontrolu i više mogućnosti.

Provjerite veličinu datoteke koja će nastati skeniranjem kako biste bili sigurni da je možete pohraniti na disk i da vam neće srušiti računalo. Ako je slika prevelika, prilagodite rezoluciju kako biste je smanjili.

Skenirajte fotografiju! Ovaj postupak trajat će ovisno o odabranoj rezoluciji. Sad vam je samo ostalo pohraniti skeniranu fotografiju. No, kako to učiniti?

Odaberite vrstu zapisa. Veliki je broj grafičkih formata: vjerojatno ste čuli za GIF ili JPEG. Za pohranu digitaliziranih slika zaboravite GIF, no uzmite u obzir jedan drugi format: TIFF (Tagged Image Format). Radi se o neprikosnovenom formatu za digitalizaciju fotografija, ako želite sačuvati njihovu kvalitetu. Popularan je i JPEG (JPG), budući da zahvaljujući dobrim algoritmima sažimanja može smanjiti veličinu datoteke (nauštrb kvalitete, dakako; što je veći stupanj sažimanja, lošija je kvaliteta!). Zato je dobro napraviti ovako: digitaliziranu sliku snimiti kao TIFF (uz preporučenu rezoluciju skeniranja od 600 dpi); kasnije uvijek možete u svakom alatu za obradu slike od TIFF-a napraviti JPEG, uzimajući u obzir svrhu kojoj je JPEG namijenjen. Pritom na TIFF gledajte kao na digitalni negativ. Ako radite kopije, uvijek ih radite iz izvornog TIFF-a, zato što svako snimanje u JPEG smanjuje kvalitetu. Ako iz JPEG-a radite novu sliku, kvaliteta te nove slike bit će još manja.

Spremite izvorni digitalni zapis u posebni folder ili na optički medij (CD, DVD). Ne uređujte taj izvorni zapis, već uređujte njegovu kopiju (to također može biti TIFF, samo iskopirajte datoteku u novu). Svrha je ovog zapisa da pohrani skeniranu fotografiju; svu kasniju obradu radite na kopiji ove datoteke.

Kopirajte skeniranu sliku umjesto da uređujete izvornu datoteku. Spremite tu kopiju u drugi folder i dajte joj drugo ime, kako je ne biste pregazili ili izbrisali. Nikad ne radite izmjene na datoteci koju ste izvorno kreirali! Pohranite izvorne datoteke (TIFF-ove) na optički medij, no imajte na umu da ni optički medij nije vječan: neka istraživanja govore da će takav zapis za 5-8 godina biti nečitljiv. Zato svakih nekoliko godina prekopirajte podatke na novi medij; s vremenom će se kapaciteti medija povećavati, a cijene će im, nadamo se, padati. Nikako ne ostavljajte skenirane datoteke samo na tvrdom disku računala – i oni imaju ograničen vijek trajanja, a čak i ako se nakon kvara diska zapis može pročitati, postupak spašavanja izuzetno je skup, mnogo skuplji od 2 kune koliko košta novi DVD. A što ako su fotografije bile loše kvalitete, po njima je netko pisao i pune su oštećenja? Predstoji nam postupak digitalne restauracije. O tome uskoro! I za kraj, evo nekoliko korisnih linkova:

Gordan Gledec

Istraživanjem rodoslovlja bavi se od 1999. godine. Uglavnom istražuje prezimena svojih predaka: Gledec (Poljanica Bistrička, Zagreb) i Hitrec (Martinci, Zlatar, Zlatar-Bistrica). U svom obiteljskom grmu ima preko 2400 pojedinaca. Zaposlen je kao profesor na Zavodu za primijenjeno računarstvo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.

Možda vam se svidi

Komentirajte!

Your email address will not be published.

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.