Još o Matekima: U Krapinicu došli iz Poljske?

Prije nekoliko dana objavili smo tekst “Odakle Mateki na moru?” autora g. Vladimira Mateka. Danas objavljujemo i svojevrsni nastavak tog teksta…

U međuvremenu sam (od pisanja prvog članka, op. ur.)– kontaktirajući razne prezimenjake za koje nisam znao spadaju li u jaseničku granu Mateka – doznao još nekoliko zanimljivih pojedinosti o prezimenu Matek u Hrvatskom Zagorju:

Gđa Snježana Matek-Sačer čija je obitelj u Zagreb doselila iz područja Krapinice gdje i danas postoji prezime Matek, otkrila je nakon mog upita da je u tamošnjoj župi Zajezda prezime Matek zabilježeno već u veljači 1760. godine: prema mikrofilmiranim knjigama dostupnim preko Interneta, u veljači te godine udaje se tamo Helena, kojoj je otac Joanni Matek. Dvije godine kasnije, 1762. udaje se i jedna Anna, koja je – čini se (zapis je u tom dijelu dosta teško čitljiv) – udova pok. Martina Mateka. Prezime Matek održalo se u Zajezdi, Krapinici i obližnjoj Budinšćini sve do danas. Prema navodima gđe Matek-Sačer, u njihovoj se obiteljskoj predaji prenosila informacija da su u Zagorje došli iz Poljske (Poljska je po međunarodnim statistikama o učestalosti prezimena druga po broju Mateka, odmah nakon Hrvatske, op. a.) i da su ih još ne tako davno pisali Matyek pa Matijek. Sudeći po datumima gore spomenutih zapisa i po razmjerno velikom broju prezimena Matek i u današnjoj Poljskoj, do tog je skraćenja prezimena – reklo bi se – došlo ipak mnogo ranije nego su mislili…

Inače, kod traganja za prezimenom Matek u tim starim zagorskim župnim knjigama treba – pokazalo se – biti krajnje oprezan: u Hrvatskom zagorju, posebno u 18. i 19. stoljeću, Matek je nerijetko i osobno ime (deminutiv od milja za Matu/Matiju) koje dolazi uz sasvim druga prezimena pa se zabilješke u kojima se spominje neki Matek moraju radi toga i te kako pomno iščitavati…

Sve to – budući da se u knjige rođenih, vjenčanih i umrlih nisu unosili i podaci o tome je li se netko iselio iz određene župe (to se eventualno može pronaći samo u „Stanjima duša“ ) – ipak ne daje odgovor na pitanje iz prvoga teksta na ovu temu – tj. „Otkud Mateki na moru?“.

I na kraju, želio bih posebno istaknuti dragocjeni doprinos g. Petra i Igora Mateka koji su mi pomogli da gotovo kompletiramo one grane Mateka čiji su preci iz Rovanjske odselili u Slavoniju.

U početku smo mislili da će to biti jedno malo veće stablo, a sada već imamo cijelu šumu jer smo i bez čeških i ovdje spomenutih zagorskih Mateka došli već do oko 1100 natuknica, a ta će se brojka zacijelo još povećati jer nam sada u kompletiranju pojedinih ogranaka pomažu i dvojica Tomislava, jedan iz Orahovice, a drugi porijeklom iz Špišić Bukovice, te i njima, kao i svima ostalima koji su dosad pomagali ili koji će – potaknuti možda i ovim napisom to ubuduće učiniti – najtoplije zahvaljujem.

Vladimir Matek

Od 2009. do 2013. bio je hrvatski veleposlanik u Stockholmu, a prije toga pri OESS-u i međunarodnim organizacijama u Beču (2002. – 2008.) te pri Vijeću Europe u Strasbourgu (1996. – 2000.). Prije ulaska u diplomaciju radio je – iako je diplomirao medicinu - kao vanjskopolitički novinar u „Večernjem listu“, a bio je i dopisnik „Vjesnika“ iz Pariza. Od umirovljenja potkraj 2013. godine istražuje obiteljsku povijest.

Možda vam se svidi

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.