Još o Matekima: U Krapinicu došli iz Poljske?

Prije nekoliko dana objavili smo tekst “Odakle Mateki na moru?” autora g. Vladimira Mateka. Danas objavljujemo i svojevrsni nastavak tog teksta…

U međuvremenu sam (od pisanja prvog članka, op. ur.)– kontaktirajući razne prezimenjake za koje nisam znao spadaju li u jaseničku granu Mateka – doznao još nekoliko zanimljivih pojedinosti o prezimenu Matek u Hrvatskom Zagorju:

Gđa Snježana Matek-Sačer čija je obitelj u Zagreb doselila iz područja Krapinice gdje i danas postoji prezime Matek, otkrila je nakon mog upita da je u tamošnjoj župi Zajezda prezime Matek zabilježeno već u veljači 1760. godine: prema mikrofilmiranim knjigama dostupnim preko Interneta, u veljači te godine udaje se tamo Helena, kojoj je otac Joanni Matek. Dvije godine kasnije, 1762. udaje se i jedna Anna, koja je – čini se (zapis je u tom dijelu dosta teško čitljiv) – udova pok. Martina Mateka. Prezime Matek održalo se u Zajezdi, Krapinici i obližnjoj Budinšćini sve do danas. Prema navodima gđe Matek-Sačer, u njihovoj se obiteljskoj predaji prenosila informacija da su u Zagorje došli iz Poljske (Poljska je po međunarodnim statistikama o učestalosti prezimena druga po broju Mateka, odmah nakon Hrvatske, op. a.) i da su ih još ne tako davno pisali Matyek pa Matijek. Sudeći po datumima gore spomenutih zapisa i po razmjerno velikom broju prezimena Matek i u današnjoj Poljskoj, do tog je skraćenja prezimena – reklo bi se – došlo ipak mnogo ranije nego su mislili…

Inače, kod traganja za prezimenom Matek u tim starim zagorskim župnim knjigama treba – pokazalo se – biti krajnje oprezan: u Hrvatskom zagorju, posebno u 18. i 19. stoljeću, Matek je nerijetko i osobno ime (deminutiv od milja za Matu/Matiju) koje dolazi uz sasvim druga prezimena pa se zabilješke u kojima se spominje neki Matek moraju radi toga i te kako pomno iščitavati…

Sve to – budući da se u knjige rođenih, vjenčanih i umrlih nisu unosili i podaci o tome je li se netko iselio iz određene župe (to se eventualno može pronaći samo u „Stanjima duša“ ) – ipak ne daje odgovor na pitanje iz prvoga teksta na ovu temu – tj. „Otkud Mateki na moru?“.

I na kraju, želio bih posebno istaknuti dragocjeni doprinos g. Petra i Igora Mateka koji su mi pomogli da gotovo kompletiramo one grane Mateka čiji su preci iz Rovanjske odselili u Slavoniju.

U početku smo mislili da će to biti jedno malo veće stablo, a sada već imamo cijelu šumu jer smo i bez čeških i ovdje spomenutih zagorskih Mateka došli već do oko 1100 natuknica, a ta će se brojka zacijelo još povećati jer nam sada u kompletiranju pojedinih ogranaka pomažu i dvojica Tomislava, jedan iz Orahovice, a drugi porijeklom iz Špišić Bukovice, te i njima, kao i svima ostalima koji su dosad pomagali ili koji će – potaknuti možda i ovim napisom to ubuduće učiniti – najtoplije zahvaljujem.

Vladimir Matek

Od 2009. do 2013. bio je hrvatski veleposlanik u Stockholmu, a prije toga pri OESS-u i međunarodnim organizacijama u Beču (2002. – 2008.) te pri Vijeću Europe u Strasbourgu (1996. – 2000.). Prije ulaska u diplomaciju radio je – iako je diplomirao medicinu - kao vanjskopolitički novinar u „Večernjem listu“, a bio je i dopisnik „Vjesnika“ iz Pariza. Od umirovljenja potkraj 2013. godine istražuje obiteljsku povijest.

Možda vam se svidi

Komentirajte!

Your email address will not be published.

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.