Debelići iz Prkovaca

U zemlji Hrvatskoj u istočnom dijelu Slavonije, nazivan i Šokadija, u oskudno sačuvanim danas digitaliziranim matičnim knjigama (1) često se od 1790. u naselju Prkovci nahode i mnoge osobe prezimena Debelić iz kuće Malozini, kako ih po selu zovu. Crkva sv. Martina iz 1850. u Prkovcima (2) koja pripada župi u Retkovcima izgrađena je na ruševinama stare kapele na Opkopu, uzvišenju danas zvanom Gradina, koju oplakuje rječica Biđ. U njenom podnožju nasuprot gradini sličnoj djeliću amfiteatra nalazi se zavjetna špilja Majke Božje Lurdske stara više od sto godina.

Uz neke prijepore o postanku ‘Ilirske heraldike’ od Vergila Solisa iz 1555. do ‘Korenić – Neorićeva grbovnika’ iz 1595. (3) pronađen je grb na kojem piše Debeljić/Debeglich (4) te se možda može pretpostaviti da bi to mogao biti najstariji trag prezimena Debelić iskonom s mostarskog brda Huma, navodno, iz grada Blagaja ili šire okolice dvorca hrvatske kraljevske obitelji Kosača čija gradina i danas dominira u tom prostoru.

debelichMeđutim zabilježba u grafiji Debeljić više upućuje na područje Lazarišta u Raškoj, gdje se u XVI. stoljeću spominje junak Novak Debeljić, što po svemu ukazuje da su Debeljići i Debelići najvjerojatnije ipak dva različita roda i dva različita prezimena. Osim toga u širim područjima Sarajeva, Mostara i Dubrovnika ne nahodi se na prezime Debelić, ali se naziru neki tragovi u području Tivta i Siska. (5)

Prezime Debelić moglo je doteći u hrvatske slavonske prostore i bijegom iz po Turcima zaposjednute Bosne s time da se je veći broj obitelji primorskim putom izdvojio prema otoku Rabu, a manji broj nastavio je pak kroz Liku i Slavoniju do svog šokačko-vinkovačkog zavičaja u kojem im je ime prvi puta zapisano 1724. u Starim Mikanovcima, dakle, poslije 1699. i mira potpisanog s Osmanlijama u Srijemskim Karlovcima.

Postanje prezimena Debelić svakako je prema izgledu neke rodočelne osobe, i to od debeli Debelić, kao što je od tanki Tenšek i tome slično, a moglo je nastati višestruko bilo gdje, pa bi mogli reći da rod Debelića iz Prkovaca pripada autohtonoj šokačkoj grani, iako su u ovom štivu zabilježene i druge mogućnosti?!

Rasprostranjenost prezimena Debelić po naseljima i podacima iz 2001. (6):

prezimena

U Slavoniji u šokačkoj grani Debelića (označeno plavo ) po tome popisu se nahodi 71 duša u 22 kućanstva. Posljednji službeni podatci kažu da u državi Hrvatskoj prezime Debelić prema popisu iz 2011. ukupno broji 482 osobe. (7)

Rodoslov Šimuna Debelića iz Prkovaca nedaleko Vinkovaca

U šumama okruženom kraju kojim protječe čas mirna čas naplavna rječica Biđ prema svom smiraju u Bosut kod nedaleke Cerne, prenoseći šokačke vijesti i Savom, Dunavom i morima u cijeli svijet, pa tako i zapis da se u selu Prkovcima iznjedrio 21. siječnja 1902. godine i temeljni lik ovoga rodoslovlja Šimun Debelić, koji je svojim ljudskim, domoljubnim i znanstvenim životom premostio mnoge putove po Europi, osobito u Njemačkoj, ali i mnoge takve u Americi, (8) gdje je bio na poslije diplomskom studiju od 1930. do 1932. U svom kratkom životu sva stečena znanja uspio je pretočiti na prosvjetarsku i znanstvenu sveučilišnu razinu svoje domovine Hrvatske pa je tako na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu 1932. oživotvorio rad Zavoda za higijenu i tehnologiju namirnica životinjskog podrijetla na kojem je bio predstojnik te prvi predavač do 1945. U 1933. odlazi na višemjesečnu specijalizaciju u Državni zavod za veterinarsko-sanitarni nadzor namirnica u Berlinu, velebni Institut za zdravstvenu zaštitu potrošača i veterinarsku medicinu “Robert von Ostertag”. Sveučilišni profesor Šimun Debelić prvi je naš znanstveno educirani nastavnik iz “Higijene i tehnologije namirnica animalnog podrijetla”. (9)

simun

Prof. dr. sc. Šimun Debelić (1902.-1945.), veterinar i sveučilišni profesor te Vlasta Debelić rođ. Lorković (1904.-1980.), pijanistica i pedagoginja na glazbenoj akademiji, sa sinovima, i to dr. sc. Mladenom Debelić, specijalistom pulmologom i alergologom te sveučilišnim profesorom Nikolom Debelićem, dr. dr. h. c. i hrvatskim veleposlanikom.

U Vinkovcima danas postoji ulica Šimuna Debelića, a nedaleko rodnih Prkovaca u Retkovcima i Veterinarska ambulanta čiji je on utemeljitelj.

Obitelj Šimuna Debelića je u kraju svoga iskona bila uvelike povezana prijateljstvom i rodbinstvom s poznatim obiteljima toga kraja Ambrinac i Šišić iz Retkovaca te obitelji Čajkovac iz Prkovaca, a donekle i s obitelji Ručević iz Starih Mikanovaca.

Od 1940. do 1943. Šima Debelić predsjednik je ‘Šokadije’ iz Zagreba – društva za promicanje hrvatske kulture i baštine. Komunističke vlasti odvode ga 17. svibnja 1945. na put bez povratka. (10)

U izradi rodoslovnog stabla Debelića nahodimo na još puno pitanja! Je li Prkovčanina Matije otac, onaj koji je 1724. zapisan u Starim Mikanovcima, te istovremeno bio i prvi Debelić u Šokadiji i je li je u tom mjestu i nastalo prezime slavonskih Debelića ili je odnekle doselilo, pa odatle preselilo u Prkovce ili je možda tamo negdje oko Cerne (11) već postojalo te se iz te točke raširilo Slavonijom? Dakle, predstoji još puno rodoslovnih istraga o vrelima slavonskih Debelića?

zupa

U župi Retkovci-Prkovci prvi put je u prkovačkoj Matičnoj knjizi rođenih 1790.-1857. zapisano prezime Debelić u osobi Matije Debelića, i to 21. listopada 1790. kao kuma na krštenju Colethe Nediljković zakonite kćeri oca Marka Nediljkovića i majke Katarine r. Carević. Taj Matija Debelić (r. oko 1750.) i supruga ? imali su sinove: Josipa, Marijana, Marka i Andriju.

Josip Debelić (1770.) i Marta (prva žena) i njihov sin Mihael (1791.) te Barbara r. Filakovac (druga žena) i njihovi sinovi Martin (1792.), Jakob (1794.) i Antonio (1796.)

i

Marijan Debelić (iza 1770.) i Matea r. Vučevac i sin Kuzma (1795.)

i

još dva sina sa ženskom djecom, i to: Marko i Petronila r. Filakovac s kćerima: Klara (1799.) i Agneza (1801.) te Andrija i Magda r. Filakovac s blizankama: Eva i Margarita (1801.)

Antonio (Antun) Debelić (r. 1796.) i Cecilija r. Čajkovac i sinovi Mato r. 1819. i Franjo r. 1823.

Mato Debelić (r. 1819.) i Manda r. Božić i sin

Ivan Debelić (r. 1855.) i supruga (?) te sin

Mato Debelić (r. oko 1880.) i Ana r. Šišić i sin

Šimun Debelić (26. siječnja 1902. – 17. svibnja 1945.) i Vlasta r. Lorković (1904.-1980.) i njihovi sinovi:

Mladen Debelić (1933.-1998.) i Jutte r. i njihova djeca: Markus (1967.) i Prisca r. i njihov sin Nikolas te kći Helena; Thomas (1970.) i Leoni r. Wedel (1975.-2005.) i njihova kći Luisa (2003.)

i

Nikola Debelić (1934.) i Katarina r. Smoje (1946.) i njihova djeca: Berislav Debelić (1973.) i Morana r. Gobac (1970.) i njihova kći Mirna (1993.); Ivan Debelić (1974.) i Ivana r. Landeka (1976.) i njihove kćeri Ivna (2004.) i Livia (2007.)

Šokadijo dok ti ime traje, pamtit ćemo tvoje rodove i običaje, pa tako u njima i obitelj Debelić iz Prkovaca u zemlji Hrvatskoj!

Literatura

  1. Family Search Croatia, Church Books, 1516-1994 Roman Catholic (Rimokatolička crkva) Retkovci-Prkovci Births (Rođeni) 1790-1857 Deaths (Umrli) 1790-1819 Deaths (Umrli) 1790-1848
  2. Spomenica župe Retkovci-Prkovci
  3. Aleksandar Vasiljevič Solovjev (1890.-1971.), ‘Postanak ilirske heraldike i porodica Ohmučević’, Glasnik Skopskog naučnog društva, 1932.: 97.
  4. Grb iz 1595. prema: Almanah Gotha – grbovnice i rodoslovlja (1866.) Je li tekst srpska ćirilica ili hrvatska bosančica treba jezikoslovno istražiti?
  5. Podaci prema sveučilišnom profesoru Nikoli Debeliću.
  6. Franjo Maletić i Petar Šimunović. Hrvatski prezimenik 1., Zagreb:Golden marketing-Tehnička knjiga, 2008.: 375.
  7. Popis stanovništva 2011. Hrvatski državni statistički zavod u Zagrebu.
  8. U SAD-u 1930.-1932. Kao stipendist Rockefellerove zaklade.
  9. Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za higijenu i tehnologiju animalnih namirnica utemeljen je davne 1922., unatoč mnogim pokušajima proradio je tek 1932., i to pod sveučilišnim profesorom Šimunom Debelićem, dakle: … 1932.-1945. prof. dr. sc. Š. Debelić; 1945.-1972. prof. dr. sc. M. Francetić … i dr.
  10. Sudbina mnogih Hrvata toga doba bila je da su odvođeni na putove bez povratka i iz nerazumljivih razloga, i to što su bili ili vrhunski znanstvenici ili domoljubi ili im je netko namjeravao sjesti na radno mjesto ili se nekome sviđao nečiji stan…
  11. Cerna je veće naselje nedaleko Prkovaca kod kojeg Biđ utječe u Bosut.

Božidar Ručević

Diplomirani inženjer u miru od 2002. Član je Hrvatskog rodoslovnog društva "Pavao Ritter Vitezović" od utemeljenja 2005., a rodoslovnim istraživanjem bavi se više od 20 godina. Posebno područje interesa je podrijetlo Hrvata do stoljeća VII. i znameni očevog roda Ručevića i majčinog roda Vidakovića te nekih usporednih ili slučajnih rodova kao što je temeljna crtica o rodu Bertića iz Orehovice u Hrvatskom zagorju.

Možda vam se svidi

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *