Prezime Šuker

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine u 20 naselja Republike Hrvatske živi 61 obitelj i 204 duše s prezimenom Šuker.

U popisu iz 1948. godine u Hrvatskoj je živjelo samo sedam stanovnika s prezimenom Šuker: u Vinkovačkom Novom Selu četiri i u Petrinji tri duše.

Šuker je stari rod livanjskog područja sa prastarinom na području Jajca, odakle su doselili oko 1720. godine s prezimenom Kujundžija, s kojim su upisani i 1741/1742. godine u kapitalnom popisu bosanskohercegovačkih Hrvata katolika biskupa fra Pave Dragićevića u selu Zastinju pokraj Livna: tročlana obitelj Lovre Kujundžije (u izvorniku Laurentius Cuiungia). Prastarina Šukera nekadašnjih Kujundžija odnosno Kujundžića vjerojatno je bilo selo Bistrica pokraj Jajca, u kojem je u Dragićevićevu popisu zabilježena 13- člana obitelj Luke Kujundžića (u izvorniku Lucas Cuiungich).

Danas Šukeri na livanjskom području žive u Lištanima, Donjim i Gornjim Rujanima, selima na istočnom rubu Livanjskog polja, u podnožju planine Dinare. Odatle su se u posljednjih šezdesetak godina Šukeri raselili diljem Hrvatske, a najviše: u Slavoniju ( četiri naselja, 23 obitelji, 77 duša); na zagrebačko područje (7, 22, 72); u Dalmaciju (6, 11, 40).

suker
Ivan i Davor Šuker. Izvor: Wikipedia

Iz Lištana je u Osijek početkom šezdesetih godina 20. stoljeća stigao i Tomislav Šuker na glasu kao najbolji u bacanju kamena s ramena, kojeg će zamijeniti s kuglom pod nadzorom osječkih trenera i uz pomoć skromne športske stipendije. Već godine 1966. godine s hicem od 18 metara i 40 centimetara postaje prvak Balkana a malo kasnije i Mediterana s napomenom da je bio i standardni višegodišnji reprezentativac Jugoslavije u atletici.

U obitelji Tomislava Šukera, koja i danas jedina s tim prezimenom u Osijeku, rodio se prvog siječnja 1968. godine sin Davor, aktualni predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza, bivši hrvatski nogometni reprezentativac (68 nastupa i rekordnih 45 golova), najbolji strijelac hrvatske nogometne reprezentacije svih vremena, prvi golgeter Europskog nogometnog prvenstva, održanog 1968. godine u Francuskoj, koji je upravo izabran za člana Izvršnog odbora UEFE kao prvi Hrvat, i to s 34 od moguća 54 glasa.

Što se tiče Slavonije Šukeri su prezime vinkovačkog kraja: u Vinkovcima (14 obitelji, 47 duša), Ivankovu (5, 15), Nuštru (3, 12).

Na zagrebačkom području žive 22 obitelji i 72 duše s prezimenom Šuker, a najviše ih je: u Zagrebu (devet obitelji, 23 duše), Zaprešiću (5, 19), Velikoj Gorici (2, 10), Dugom Selu (2, 9), Sesvetama (2, 8) itd.

U Dalmaciji Šukeri najradije žive: u Splitu (tri obitelji, 11 duša) i četirima Kaštelima (7, 27).

Zanimljivo je spomenuti da se još nitko od hrvatskih onomastičara nije bavio etimologijom prezimena Šuker, pa ni najveći hrvatski stručnjak u toj oblasti akademik Petar Šimunović. To je i još zagonetnije kad se zna da postoji 19 hrvatskih prezimena s osnovom šuk-, kao što su: Šuk, Šuka, Šukaj, Šukalić, Šukalo, Šukalj, Šukan, Šukara, Šuke, Šikec, Šukelj, Šuker, Šukić, Šuklje, Šukman, Šuknović, Šuko, Šukovez i Šuković.

Iako na prvi pogled prezime Šuker ima germanski prizvuk, ipak njegovo jezično podrijetlo nalazi se u onome što je na dinarskom području ostalo iza srednjovjekovnih albanskih stočara, koji su sa svojim stadima dopirali i do Istre.

S posve udomaćenom u hrvatskom jeziku riječju šuša (u Anićevu rječniku brav ili govedo bez rogova) u uporabi su, posebice lokalnoj, pridjevi šuk i šut sa značenjem bezrog, bez rogova, s primjenom na nazive domaćih životinja: šukalj, šukan, šukaš, šukalo (jarac ili ovan), šukava (krava), šukonja (vol) itd. U govorima Dalmatinske zagore, Like i zapadne Hercegovine sve što se (jezično) odnosi na životinje može se primijeniti i na ljude, pa su primjerice česti nadimci Šuka, Šuko, Šuke, od kojih nije bilo teško izvesti i prezime Šuker.

Možda vam se svidi

3 komentara

  1. Josip Rimac says:

    Pošto sam prije 5-6 godina izradio rodoslovlje za Šukere ne mogu da ne komentiram navedeni članak. Šukeri starinom najprije potječu od prezimena Ćorić s područja Jajca, odatle krajem 17. stoljeća neki bježe u Vrliku. S područja Vrlike uobičajena su stočarska kretanja prema livanjskom polju, tako da se je dio Ćorića do 1741. godine trajno nastanio u livanjskom selu Čelebiću. Najvjerojatnije su došli kao majstori kujundžije, te im je zanimanje postalo novo prezime. Tu se 1772. godine rodio Tadija Ćorić alias Kujundžija! On je dobio nadimak Šuker, koji se kasnije prenosi na sve njegove potomke, dok svi ostali zadržavaju prezime Kujundžija.
    Ne znam zašto bi prezime imalo “germanski prizvuk” i zašto autor nije malo pregledao turcizme?
    Gospodin Ivanković često ima puno grešaka u svojim radovima, pa ga potičem da malo više pažnje posveti kontroli napisanoga. Na primjer:
    -nije Davor Šuker bio najbolji strijelac na Europskom nog. prvenstvu 1968, već na Svjetskom nog. prvenstvu 1998. u Francuskoj
    -sela Lištani, D. i G. Rujani NISU na istočnom rubu livanjskog polja, a Šukera ima još i u gradu Livnu, te Maglaju
    -rečenica: “U Dalmaciji Šukeri NAJRADIJE žive u Splitu i četirima Kaštelima!” je totalno bezvezna

  2. LivnoGen says:

    Tadijina dica su rođena u Provu i Čaprazlijama. S time Ćorići nisu se nastanili u Čelebiću. Sluteći po maticama, bilo je i Ćorića i Kujundžija. I mislim da nemaju veze jedni s drugima. “Evolucija” prezimena je Ćorić>Kujundžija>Šuker. U knjizi Abdulaha Škaljića piše za izraz “šukur” : hvala, zahvala (upućena Bogu). S time bi “Šuker” bio netko tko je Bogu zahvalan.

  3. LivnoGen says:

    Molim da se izbriše ovaj moj zadnji post. Tadija Kujundžija je rođen u Čelebiću, a Šukeri i Kujundžije su isti rod. Valjda su starinom bili Ćorići. To sad iztražujem detaljno. Hvala i isprika gospodinu Rimcu.

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.