Drevesa: Ekspedicija u Galiciju 2014.

„Rodio sam se kad je započeo II. svjetski rat“ – počinje uvodnik siječanjskog broja „Drevesa“, časopisa Slovenskog rodoslovnog društva (urednik Peter Hawlina). Treba odmah dodati da je cijeli taj broj sa 16 osobnih svjedočanstava predaka koja su ispisali članovi Društva i još osam tekstova iz pera P. Hawline, predsjednika Društva – posvećen I. svjetskom ratu 1914-1918.

Hawline tragom pradjedovog dnevnika

Jedan od poticaja da se više pozabavi ovom temom Hawlini bio je dnevnik njegovog djeda Otta Hawline. Otud je potekla i zamisao da se cijeli broj „Drevesa“ posveti 100-godišnjici početka I. svjetskog rata ali i odluka a se krene putevima kojima je nekada hodao njegov djed. Kad je zamisao o 10-dnevnom izletu u Galiciju povjerio najužoj rodbnii, pridružilo im se više interesenata – dva brata i sestra s djecom i njihovim obiteljima ili šestero umirovljenika s devetero djece i 14 unuka. Trasa puta krenula je od Brna i Krakova, nastavila se do Pšemisla i Lavova, Oryave i Košica… Opširniji izvještaj o toj ekspediciji, popraćen s mnogo fotografija, Hawline su objavili na obiteljskoj internetskoj stranici.

„Nakon tog obilaska Galicije stekao sam nešto konkretniju predodžbu o vremenu i dogođajima prije stotinu godina“, zaključuje uvodničar “Drevesa”. “Svoje neznanje ponešto sam smanjio, posramio sam se svojih zabluda. Želim time ukazati poštovanje precima. Precima sviju onih koji su to vrijeme proživljavali na bojištu ili u domu. Neka se ne čuje patetično „Slava im!“… Izložbe, publikacije, predavanja, spomenici u svakom od posjećenih mjesta”, opisuje Hawlina. “U barem četiri „galicijska“ mjesta postavljeni su i spomenici simboličnom „dobrom vojniku“. Literarni Hašekov „junak“ ima više spomenika nego bilo koji istinski zaslužan pojedinac. Najčešće su takve spomenike dobivali lideri koji su za sobom ostavili najviše žrtava. Te žrtve nisu bili neprijatelji, bili su to ništa krivi liderovi sugrađani.“

Mladen Paver

Rodoslovnim se istraživanjima bavi od 1994. godine. Osim vlastitog obiteljskog rodoslova istraživao je najstarije tragove oko šest stotina naših prezimena i njihove migracije. Izradio je 30 rodoslovnih stabala, "visine" od 200 do 350 godina. Radi na datoteci izvora naših prezimena (dosad prikupio oko 14.000), s težištem na dokumentima s prostora Banske Hrvatske XVI st. Osim domaćih arhiva, oslanja se na zbirke državnih arhiva u Budimpešti i Grazu. Pripremio je za tisak priručnik za rodoslovnog istraživača "Pred zagonetkom obiteljskog stabla" s dodatkom "Vježbe iz antroponimije", uz pozitivne recenzije dvojice naših akademika.

Možda vam se svidi

1 komentar

  1. Svaka čast g. Pawlini na riječima u ‘Dervesima’ i posjeti kraju zbivanja zlog
    prvosvjetskoratnog doba te g. Paveru što nas na to upozorio. Impresionira me slika zarobljenih Rusa i nažalost vjerojatno i našijenaca na slici u nedobroj ulozi, znajući kako je rat završio u Verdunskom glibu, i to nakon bezbroj zločina, a da se nitko ne pita koliko je rodoslovlja pradjedovskih zbog s obje strane poginulih ratnika nestalo u vihoru rata, u vihoru besmislenih smrti i ne doživljenih rodočelnika te njihovih miljunskih nerođenih potomaka?! Nismo dugo čekali na još strašniji II. rat po stanovništvo cijeloga svijeta, a u nas trenutke kada nam se domovinom provaljao tzv. srijemski-front s komandom ‘…Srijem očistiti od Hrvata, a i dalje što je više moguće…’ te pogotovo po prestanku svjetskog sukoba kada se od 8. svibnja 1945., kada se cijeli svijet veseli, po Hrvate kreću Križni putovi i pomor pretežito nevinog puka od nekoliko stotina tisuća predanih i razoružanih vojnika, staraca, žena, djece. Valjda ćemo nakon sto godina i mi o tome zapisati spomen, gdje su i zašto su nestali njihovi rodoslovi?!

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *