Osvrt na knjigu Envera Ljubovića “Mjestopis Krivog Puta”

Profesor Enver Ljubović objavio je knjigu "Mjestopis Krivog Puta", s podnaslovom "Seobe Primorskih Bunjevaca-Krmpoćana, povijest naselja Krivi Put, stanovništvo i naselja, krivoputska prezimena, imena i nadimci, škola, župa, stradanja Krivopućana u Drugom svj. ratu, stvaralaštvo i poznati Krivopućani.". Donosimo osvrt Željka Mateljana.

U ovoj zavičajnoj knjizi autor je istražio povijest mjesta Krivi Put, seobe Primorskih Bunjevaca-Krmpoćana, krivoputska prezimena i nadimke, povijest školstva u tome kraju, stradanja krivopućana u ratovima i poznate osobe iz Krivog puta.

Krivi put
Krivi Put; izvor: Wikipedia

Seobe Primorskih Bunjevaca-Krmpoćana obrađene su vrlo detaljno od njihove postojbine u zapadnoj Hercegovini, preko zadarskog zaleđa do Liča u Gorskom Kotaru i Krmpota gdje je prestala njihova dugogodišnja seoba.

U knjizi se nalazi tekst Zamolbe Bunjevaca-Krmpoćana austrougarskom caru Rudolfu II. na latinskom i hrvatskom jeziku u kojoj mole da im podijeli privilegij za svoju slobodu koju su imali u zemlji iz koje su se doselili. Mjesto Križni Put raštrkano je planinsko naselje s brojnim zaseocima udaljeno od Senja 14 km. Stanovništvo se bavilo stočarstvom i manje poljodjelstvom što karakteristika pasivnih krajeva pa život nije bio baš lagan.

mjestopisKrivi Put bio je u sastavu Vojne krajine pod komandom Ogulinske pukovnije. Početkom 19. st. bio je sjedište Prve krajiška satnije (Krmpoter compagnie N1) Ogulinske pješačke pukovnije (Oguliner Regiment N3).

Razvojačenjem Vojne krajine (1871. godine) razvojačena je 1873. godine Ogulinska pukovnija te je utemeljena 1871. godine carsko-kraljevska pukovnija br. 79. U Prvom svjetskom ratu krivopućani su u austrougarskoj vojsci ratovali na talijanskom i balkanskom bojištu.

Zbog teških ekonomskih prilika 60-tih godina prošlog stoljeća, Krivopućani su odlazili na rad u Austriju i Njemačku te se iseljavali u prekomorske zemlje. Naselja i stanovništvo detaljno su opisani. Kako je taj kraj tipično emigracijska sredina, od nekada gusto naseljenog, danas je postao rijetko naseljeni prostor. Navedeni su demografski podaci o broju naselja i stanovništva od 1857. godine do 2001. godine.

U poglavlju o prezimena navedena su sva prezimena toga kraja od njihovog nastajanja poslije Tridentskog sabora u 16. st. do današnjih dana. Popisani su svi rodovi, odakle su porijeklom, gdje obitavaju i koliko članova imaju te grbovi onih rodova koji su ih imali. Navedeni su svi obiteljski nadimci, ženska i muška imena koja su nosili stanovnici toga kraja.

Opis razvoja školstva toga kraja daje čitatelja uvid u razvoj kulturno-prosvjetne djelatnosti s puno relevantnih podataka, što je vrijedan doprinos istraživanju školstva u našim krajevima.

Posebno poglavlje je posvećeno žrtvama II. svjetskog rata i poraća za bivšu općinu Krivi Put u kojem se opisuju stradanja Krivopućana u tim vremenima. Tu se nalazi i Popis Saborske komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava II. svjetskog rata u obliku nekoliko tablica.

U knjizi su korišteni mnogobrojni povijesti izvori i respektabilna literatura, razne obiteljske fotografije Krivopućana te razne fotografije toga kraja, što knjizi daje posebnu vrijednost.

Želimir Mateljan

Rodoslovnim istraživanjima bavi se od 1990. godine. Istražio je vlastito obiteljsko stablo i to četiri obitelji sa područja Dalmacije(Kaštel Stari, Kaštel Lukšić i Brštanovo) i Slavonije (Staro Petrovo selo i Tisovac). Još je istraživao dvije obitelji iz Like (Pazarište i Klanac) te po jednu obitelj iz Remeta/Markuševca i Hrvatskog Zagorja (Škrnik, župa Tuhelj).

Možda vam se svidi

1 komentar

  1. Kazimira Jovović says:

    Gospodine Mateljane , hvala Vam šte ste upozorili na knjigu prof.Ljubovića “Mjestopis Krivog Puta”. Vjerujem da će čitanje knjige pomoći mnogim rodoslovima, ne samo onima koji se bave tim krajem. Prema ovome što ste napisali, sadrži veona mnogo podataka , o načinu istraživanja naših predaka. Pozdrav. Kazimira Jovović

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *