Hrvatsko rodoslovno društvo "Pavao Ritter Vitezović"
G. Edo Merlić, rodom iz Svetog Martina kraj Buzeta, napisao je knjigu pod naslovom “Stanovništvo i migracije iz sjeverne Istre – Buzeštine”. Ova je njegova knjiga četvrta po redu po redu. Donosimo osvrt iz pera g. Mladena Pavera.
Iz tiska je ovih dana izašla knjiga koja oslikava znamenitu bunjevačku i ličku obitelj Rukavina. Autor u knjizi opisuje podrijetlo i najstariji spomen, raseljavanje, naseljavanje obitelji u Liku i Podgorje, selo Trnovac, Bunjevce, Rukavine u podplješevičkim selima i Bihaću i njihove grbove, najistaknutije osobe iz ove obitelji i rodoslovlja raznih grana.
Dva dana uoči Nove godine, 30.prosinca 2011., održana je u Hrvatskom državnom arhivu 4. redovna izborna skupština Hrvatskog rodoslovnog društva “Pavao Ritter Vitezović”. Skupštini su nazočila 22 člana Društva.
Novi broj časopisa Slovenskog rodoslovnog društva (SRD) Drevesa objavljuje kao uvodni prilog tekst mr. sc. Janeza Toplišeka “Komparativno rodoslovlje: Francuska”. Tragajući za odgovorom na pitanje postoji li nacionalna genealogija, autor je razmotrio stanje u Francuskoj.
Na jednom od susreta grupe sesvetskih rodoslovaca, rodila se zamisao da organiziraju i poneki “izlet u povijest”. Zamišljeno – ostvareno. Donosimo osvrt Mladena Pavera.
Pred šest godina, među Posebnim izdanjima HAZU pojavilo se kapitalno djelo Vladimira Stipetića i Nenada Vekarića “Povijesna demografija Hrvatske” (Zagreb, Dubrovnik, 2004.) koje uvodi hrvatskog čitatelja u to – za rodoslovca posebno – vrlo zanimljivo područje. Donosimo osvrt Mladena Pavera.
U petak, 19. studenog 2010. godine u 18 sati u Dvorani Matice hrvatske u Zagrebu predstavljena je nova knjiga Zlate Bujan-Kovačević “Fužinarski Bunjevci, priče iz rodoslovnog istraživanja”. Izdavači knjige su ogranak Matice hrvatske u Delnicama i POP&POP iz Zagreba.
U petak, 19. studenog 2010. godine u 18 sati u Dvorani Matice hrvatske u Zagrebu bit će predstavljena nova knjiga Zlate Bujan-Kovačević “Fužinarski Bunjevci, priče iz rodoslovnog istraživanja”.
Naši povjesničari Josip Adamček i Ivan Kampuš otvorili su istraživačima obiteljskih rodoslova s područja Banske Hrvatske vrata do najbogatijih fondova naših starih prezimena knjigom “Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u XV i XVI stoljeću”, koja sadrži popise kraljevskog poreza od 1470. do 1600. godine. Jesu li i vaši preci spomenuti u tom popisu?
Pojam “bjelobrdske kulture” veže se za selo Bijelo Brdo, koje je nastalo na desetak kilometara od Osijeka na istok, prema utoku Drave u Dunav. Selo se nekad zvalo Trnovac, susjedni Mađari su ga zvali Dorno, a naseljeno je 1540. godine Srbima iz Gornjeg Podrinja i Polimlja. O prezimenima tog kraja piše Mladen Paver.
Više
