Demografija: korak dalje od obiteljske kronike

Kad makar samouk iscrta svoje obiteljsko stablo, njemu se počinju nametati i druga pitanja osim onih o pukim rodbinskim odnosima. Što je veća, slika rodoslova jasnije govori kako su naša obitelj i rod tek kapljice u daleko većoj rijeci i vi se zbog te slike počinjete zanimati za njene izvore i pritoke, brane na putu kojim protječe, za silinu snage kojom razgrađuje prepreke svom toku. Tako ste zakoračili u područje šire od faktografije za kroniku svoje obitelji, približavate se istraživanju povijesti stanovništva, povijesne demografije i s njom povezanih znanstvenih disciplina koje razmatraju razne promjene u populaciji i korelativne odnose u tim pojavama.

Povijesna demografija Hrvatske

Pred šest godina, među Posebnim izdanjima HAZU pojavilo se kapitalno djelo Vladimira Stipetića i Nenada Vekarića "Povijesna demografija Hrvatske" (Zagreb, Dubrovnik, 2004.) koje uvodi hrvatskog čitatelja u to – za rodoslovca posebno – vrlo zanimljivo područje. Već puko nabrajanje poglavlja navedene knjige može stvoriti predodžbu o njenoj strukturi i sadržajima. Uvod ocrtava korijene povijesnodemografskih istraživanja u Hrvatskoj, pružajući uvid u brojne smjerove: tradicijski i povijesno-ekonomski, demografsko-statistički, povijesnomedicinski i antropološki, dokumentaristički i genealoški, demogeografski – sve do demografskog i socijalno-antropološkog. Poglavlje "Infrastruktura" obrađuje priručnike, građu i matične knjige, a "Istraživanje stanovništva Hrvatske" obuhvaća povijesno-demografske sinteze, demografsku tranziciju, probleme depopulacije i deagrarizacije, žrtve rata i demografske gubitke, gladi i epidemija te etničke i nacionalne skupine u Hrvatskoj.

Autori ovog djela označili su skromno kao svoj cilj – olakšati snalaženje mladim istraživačima u obilju tekstova s područja demografije, publiciranih u časopisima i zbornicima pa sve do knjiga izdanih u vlastitoj nakladi pisaca. "Povijesna demografije Hrvatske" ispunjava tu namjenu, ali sadrži i mnogo više. To zaključujete iz pregleda poglavlja "Regionalna istraživanja", podijeljenog na naslove:

  • "Hrvatska i Slavonija" – Zagreb, Sjevero-zapadna Hrvatska, Slavonija, Banija, Kordun i Lika, Rijeka, Primorje i Gorski Kotar,
  • "Istra i Kvarner",
  • "Dalmacija" i
  • "Dubrovnik".

Povijesna demografija HrvatskeZa svaku od navedenih jedinica knjiga daje iscrpan bibliografski pregled radova, po temama i autorima. Drugim riječima, rodoslovac koji želi naći više podataka o zavičaju svojih predaka, o njegovoj povijesti i demografskim istraživanjima na tom području, naći će ovdje pouzdan oslonac i prve putokaze za dalje propitivanje. O njima dovoljno govori nekoliko brojeva: od 1638 fusnota-bilješki na 372 stranice knjige do popisa relevantne literature na 70 stranica. Prava enciklopedija informacija! Na neki način Stipetićevo i Vekarićevo djelo podsjeća na onaj program "Google Earth" što vam nudi sliku općeg pogleda na globus koji se zumiranjem pretapa u pogled na satelitske snimke mikroregija i naselja, da bi šetnju zaključio pogledom na takve detalje kao što su garaža i bazen uz izabranu kuću.

Posebnu dimenziju knjizi daje poglavlje "Hrvati izvan Hrvatske" s naslovima Autohtoni Hrvati u BiH, Boki kotorskoj i Sloveniji, Antemurale christianitatis – bijeg iz vlastite zemlje, Mediteran – mreža migracijskih smjerova, Janjevo – jedini preživjeli ostatak dubrovačke ekspanzije na Balkanu i Iseljavanje u prekomorske zemlje. Njemu treba dodati "Pogled izvana: inozemni istraživači povijesti stanovništva Hrvatske" te "Ocjena ostvarivanja napretka i perspektive povijesne demografije u Hrvatskoj". Knjiga je opremljena indeksom imena i zemljopisnog nazivlja, te rezimeima na engleskom i francuskom jeziku.

Ponuđeni prikaz može biti na raspoloživu prostoru tek naznaka sadržaja ove knjige. Na stranicama našeg web-sjedišta rado ćemo se vraćati njenim temama kroz zapažanja i iskustva naših rodoslovaca, njenih korisnika.

Mladen Paver

Rodoslovnim se istraživanjima bavi od 1994. godine. Osim vlastitog obiteljskog rodoslova istraživao je najstarije tragove oko šest stotina naših prezimena i njihove migracije. Izradio je 30 rodoslovnih stabala, "visine" od 200 do 350 godina. Radi na datoteci izvora naših prezimena (dosad prikupio oko 14.000), s težištem na dokumentima s prostora Banske Hrvatske XVI st. Osim domaćih arhiva, oslanja se na zbirke državnih arhiva u Budimpešti i Grazu. Pripremio je za tisak priručnik za rodoslovnog istraživača "Pred zagonetkom obiteljskog stabla" s dodatkom "Vježbe iz antroponimije", uz pozitivne recenzije dvojice naših akademika.

Možda vam se svidi

1 komentar

  1. To je prva knjiga koju sam u knjižari HAZU u jesen 2005. kupio po bitno jeftinijoj cijeni temeljem zapisa da sam član Hrvatskog rodoslovnog društva.
    Neizrecivo je koliko mi je ona bila, a i danas je dobro došla u rodoslovnim i demografskim istraživanjima, i to kako svojim štivom, tako i svojom bogatom bibliografijom – što i autor članka lucidno bilježi.
    Ona mi je konačno otvorila uvid u svu lažnost raščanske historiografije, koja od Vuka laže: "Svi i svuda Srbi!", te, skoro, sve osobe i svu dubrovačku književnost pretvara u šumadijsku – zaboravljajući da današnji Janjevci doseljeni u XIV. stoljeću na Dušanov poziv radi širenja obrta i sl. – su i tada i danas bili i jesu samo Hrvati te time od drevna vremena do sadašnjeg potvrđuju to isto i za Dubrovčane i Dubrovkinje.
    Rodoslovi tih ljudi i njihova prezimena su, stoga, posebna vrijednost za naše genealoške istrage!

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.