Demografija: korak dalje od obiteljske kronike

Kad makar samouk iscrta svoje obiteljsko stablo, njemu se počinju nametati i druga pitanja osim onih o pukim rodbinskim odnosima. Što je veća, slika rodoslova jasnije govori kako su naša obitelj i rod tek kapljice u daleko većoj rijeci i vi se zbog te slike počinjete zanimati za njene izvore i pritoke, brane na putu kojim protječe, za silinu snage kojom razgrađuje prepreke svom toku. Tako ste zakoračili u područje šire od faktografije za kroniku svoje obitelji, približavate se istraživanju povijesti stanovništva, povijesne demografije i s njom povezanih znanstvenih disciplina koje razmatraju razne promjene u populaciji i korelativne odnose u tim pojavama.

Povijesna demografija Hrvatske

Pred šest godina, među Posebnim izdanjima HAZU pojavilo se kapitalno djelo Vladimira Stipetića i Nenada Vekarića "Povijesna demografija Hrvatske" (Zagreb, Dubrovnik, 2004.) koje uvodi hrvatskog čitatelja u to – za rodoslovca posebno – vrlo zanimljivo područje. Već puko nabrajanje poglavlja navedene knjige može stvoriti predodžbu o njenoj strukturi i sadržajima. Uvod ocrtava korijene povijesnodemografskih istraživanja u Hrvatskoj, pružajući uvid u brojne smjerove: tradicijski i povijesno-ekonomski, demografsko-statistički, povijesnomedicinski i antropološki, dokumentaristički i genealoški, demogeografski – sve do demografskog i socijalno-antropološkog. Poglavlje "Infrastruktura" obrađuje priručnike, građu i matične knjige, a "Istraživanje stanovništva Hrvatske" obuhvaća povijesno-demografske sinteze, demografsku tranziciju, probleme depopulacije i deagrarizacije, žrtve rata i demografske gubitke, gladi i epidemija te etničke i nacionalne skupine u Hrvatskoj.

Autori ovog djela označili su skromno kao svoj cilj – olakšati snalaženje mladim istraživačima u obilju tekstova s područja demografije, publiciranih u časopisima i zbornicima pa sve do knjiga izdanih u vlastitoj nakladi pisaca. "Povijesna demografije Hrvatske" ispunjava tu namjenu, ali sadrži i mnogo više. To zaključujete iz pregleda poglavlja "Regionalna istraživanja", podijeljenog na naslove:

  • "Hrvatska i Slavonija" – Zagreb, Sjevero-zapadna Hrvatska, Slavonija, Banija, Kordun i Lika, Rijeka, Primorje i Gorski Kotar,
  • "Istra i Kvarner",
  • "Dalmacija" i
  • "Dubrovnik".

Povijesna demografija HrvatskeZa svaku od navedenih jedinica knjiga daje iscrpan bibliografski pregled radova, po temama i autorima. Drugim riječima, rodoslovac koji želi naći više podataka o zavičaju svojih predaka, o njegovoj povijesti i demografskim istraživanjima na tom području, naći će ovdje pouzdan oslonac i prve putokaze za dalje propitivanje. O njima dovoljno govori nekoliko brojeva: od 1638 fusnota-bilješki na 372 stranice knjige do popisa relevantne literature na 70 stranica. Prava enciklopedija informacija! Na neki način Stipetićevo i Vekarićevo djelo podsjeća na onaj program "Google Earth" što vam nudi sliku općeg pogleda na globus koji se zumiranjem pretapa u pogled na satelitske snimke mikroregija i naselja, da bi šetnju zaključio pogledom na takve detalje kao što su garaža i bazen uz izabranu kuću.

Posebnu dimenziju knjizi daje poglavlje "Hrvati izvan Hrvatske" s naslovima Autohtoni Hrvati u BiH, Boki kotorskoj i Sloveniji, Antemurale christianitatis – bijeg iz vlastite zemlje, Mediteran – mreža migracijskih smjerova, Janjevo – jedini preživjeli ostatak dubrovačke ekspanzije na Balkanu i Iseljavanje u prekomorske zemlje. Njemu treba dodati "Pogled izvana: inozemni istraživači povijesti stanovništva Hrvatske" te "Ocjena ostvarivanja napretka i perspektive povijesne demografije u Hrvatskoj". Knjiga je opremljena indeksom imena i zemljopisnog nazivlja, te rezimeima na engleskom i francuskom jeziku.

Ponuđeni prikaz može biti na raspoloživu prostoru tek naznaka sadržaja ove knjige. Na stranicama našeg web-sjedišta rado ćemo se vraćati njenim temama kroz zapažanja i iskustva naših rodoslovaca, njenih korisnika.

Mladen Paver

Rodoslovnim se istraživanjima bavi od 1994. godine. Osim vlastitog obiteljskog rodoslova istraživao je najstarije tragove oko šest stotina naših prezimena i njihove migracije. Izradio je 30 rodoslovnih stabala, "visine" od 200 do 350 godina. Radi na datoteci izvora naših prezimena (dosad prikupio oko 14.000), s težištem na dokumentima s prostora Banske Hrvatske XVI st. Osim domaćih arhiva, oslanja se na zbirke državnih arhiva u Budimpešti i Grazu. Pripremio je za tisak priručnik za rodoslovnog istraživača "Pred zagonetkom obiteljskog stabla" s dodatkom "Vježbe iz antroponimije", uz pozitivne recenzije dvojice naših akademika.

Možda vam se svidi

1 komentar

  1. To je prva knjiga koju sam u knjižari HAZU u jesen 2005. kupio po bitno jeftinijoj cijeni temeljem zapisa da sam član Hrvatskog rodoslovnog društva.
    Neizrecivo je koliko mi je ona bila, a i danas je dobro došla u rodoslovnim i demografskim istraživanjima, i to kako svojim štivom, tako i svojom bogatom bibliografijom – što i autor članka lucidno bilježi.
    Ona mi je konačno otvorila uvid u svu lažnost raščanske historiografije, koja od Vuka laže: "Svi i svuda Srbi!", te, skoro, sve osobe i svu dubrovačku književnost pretvara u šumadijsku – zaboravljajući da današnji Janjevci doseljeni u XIV. stoljeću na Dušanov poziv radi širenja obrta i sl. – su i tada i danas bili i jesu samo Hrvati te time od drevna vremena do sadašnjeg potvrđuju to isto i za Dubrovčane i Dubrovkinje.
    Rodoslovi tih ljudi i njihova prezimena su, stoga, posebna vrijednost za naše genealoške istrage!

Komentirajte!

Your email address will not be published.

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.