Predstavljena knjiga “Fužinarski Bunjevci”

U petak, 19. studenog 2010. godine u 18 sati u Dvorani Matice hrvatske u Zagrebu predstavljena je nova knjiga Zlate Bujan-Kovačević "Fužinarski Bunjevci, priče iz rodoslovnog istraživanja".  Izdavači knjige su ogranak Matice hrvatske u Delnicama i POP&POP iz Zagreba.

Autoričino ukupno djelo predstavili su predsjednica Ogranka Nives Marijanović te dr. Ivo Kalinski i dr. Josip Lisac pomnom analizom ovog novog izdanja.

Fužinarski Bunjevci - predstavljanje knjigeKnjiga je posvećena istraživanju autoričine majčine grane, kao što je prethodna iz 2008. (Bujani, priče iz obiteljske kronike od 18.do 20. stoljeća, nagrada «Gorančica» riječkog Novog lista i «Franjo Rački», Općine Fužine, obje iz 2009.) nastala tijekom istraživanja očeva rodoslovna stabla.

Autorica, uz Mladena Pavera i Mariju Hrvoj iz Samobora, inicijatorica osnivanja Hrvatskog rodoslovnog društva u Zagrebu, istražuje pretežno rodoslovlja obitelji župe Fužine. Počela je istraživanjem g. 1961. na zamolbu sestrične Nevenke Skočilić Funk, hrvatske iseljenice, udate 1939. g. u mormonsku obitelj, što uključuje obvezu istražiti svoje korijene bar do 4-tog koljena. Njih dvije istražile su sve što se dalo pronaći, ponekad i u 11. koljeno.

Studirajući hrvatski jezik u Zagrebu, odgojem i školovanjem autorica Zagrepčanka (kajkavska sredina), preko praznika Goranka u zavičaju svoje mame (kajkavska Vrata) i tate (čakavsko Sleme i Slavica) u župi Fužine (tu je i sama slučajno rođena), žudjela se baviti istraživanjem materinjeg govora nastalog sljubljivanjem jezika prvotnih kajkavskih naseljenika iz pokupskih krajeva koji su se ženili Primorkama i Primorcima čakavskog govora. Posao ju je odveo u televizijske vode pa je tek u mirovini nastavila radom, čiji su rezultat tri zbirke pjesama (u cjelini ili djelomice na kajkavskom izričaju goranskom, samoborskom, zagrebačkom), rječnik i knjiga izreka na vratarskom, zbirka pripovjedaka iz Zagreba, igrokaz s govorom zagrebačke sredine 20. stoljeća, a potom i spomenute dvije knjige priča kao rezultat rodoslovnog istraživanja, uz još neke druge knjige i eseje.

Knjiga "Fužinarski Bunjevci, priče iz rodoslovnog istraživanja" odnosi se na naseljenike bunjevačkih obitelji (porijeklo zapadna Hercegovina i zaleđe Zadra) koji su 1607. (Petrovići) i 1627. (Jovanovići) naselili Lič kraj Fužina, a potom prvi odlaze bliže moru, žive u Šmriki i kao čakavci stižu na Slavicu oko 1800, dok se od drugih iz Zagona gdje ih naseljavaju Frankopani tek jedan Jovanović priženjuje na Vrata. I njegov se štokavski ikavski govor naravno odmah izgubio, dok ga u mjestima Lič i Mrkopalj govore i danas (Starčevići, Miloševići, Radoševići, Budiselići). Ženidbama u autoričinim stablima pojavljuju se obitelji: Kučan, Bortolotti, Kauzlarić, Turk, Fišter, Blažević, Vinzerin, Pećarić, Stipković, Gašparac, Šporer, Žagar, Tomac, Krancić-Peričić, Borčić, Lukinić (Lukini), Golik, Antić, Kovačić, Pavletić, Brozinović, Hochstetter, Šišul.

Župe autoričina istraživanja su Fužine, Mrkopalj, Ravna Gora, Hreljin, Novi Vinodolski, Bribir, Bakar, Čabar, nažalost nestale su knjiga župe Gerovo, također nedostaje jedna ključna župe Bribir.

Dodati je da u prvoj knjizi autorica na istome području (nestale knjige župe Rukavac!) istražuje obitelji: Bujan, Sučić, Skok, Blažina, Polić, Sušanj, Bruketta, Levar, Sterle, Klarić, Ožbolt, Paškvan, Švob, Paulić, Abramović, Kiselić, Gluhinić, Lippe, Agin, Zvanić.

Knjiga je napisana u obliku jednostavnih priča koje su kolale u obiteljima i naseljima, pa ukazuje kako se može jednostavno svaka istinita i legendarna činjenica prenijeti mlađim naraštajima. Međuprostor je ispunjen malim "štorijicama", koje bi trebale dodati lokalni kolorit i sačuvati uspomenu na one koji se u sjećanjima najčešće spominju. Dodane su i upute početnicima kamo da se obrate, skrižaljka rodbinskih odnosa, te najčešći rodbinski i svojtinski nazivi.

Fotografija: Novi list

Mladen Paver

Rodoslovnim se istraživanjima bavi od 1994. godine. Osim vlastitog obiteljskog rodoslova istraživao je najstarije tragove oko šest stotina naših prezimena i njihove migracije. Izradio je 30 rodoslovnih stabala, "visine" od 200 do 350 godina. Radi na datoteci izvora naših prezimena (dosad prikupio oko 14.000), s težištem na dokumentima s prostora Banske Hrvatske XVI st. Osim domaćih arhiva, oslanja se na zbirke državnih arhiva u Budimpešti i Grazu. Pripremio je za tisak priručnik za rodoslovnog istraživača "Pred zagonetkom obiteljskog stabla" s dodatkom "Vježbe iz antroponimije", uz pozitivne recenzije dvojice naših akademika.

Možda vam se svidi

2 komentara

  1. Zvonko Stantić says:

    Molim Vas volio bih kupiti knjigu “Fužinarski Bunjevci”. KAKO je to moguće sprovesti i knjigu dostaviti u SUBOTICU,dakle inozemstvo?
    Radujem se unapred.
    Zvonko Stantić

  2. Knjiga je objavljena u veoma malom broju primjeraka, više je nema kod izdavača. Javite mi se na telefon, postoji u telefonskoj knjizi, lijepi pozdrav, zlata

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.