Osvrt na knjigu Ede Merlića “Stanovništvo i migracije sjeverne Istre – Buzeštine”

U petak, 23. ožujka, s početkom u 18.30 sati, u buzetskom Narodnom domu predstavljena je knjiga mr. sc. Eda Merlića "Stanovništvo i migracije iz sjeverne Istre – Buzeštine". Nakon uvodnih riječi mr. sc. Valtera Flega, gradonačelnika Grada Buzeta, o knjizi je govorila voditeljica pulske podružnice Hrvatske matice iseljenika Ana Bedrina, recenzenti prof. dr. sc. Slaven Bertoša i prof. dr. sc. Ivan Šverko te sam autor mr. sc. Edo Merlić. Buzetska pjesnikinja Marija Ribarić čitala je svoje prigodne stihove.

"Ovom knjigom mr.sc. Edo Merlić dotaknuo je važno pitanje iz prošlosti Buzeštine – višestoljetne migracije lokalnog stanovništva, što je dugotrajni proces čije su posljedice vidljive sve do današnjih dana. Knjiga je koncipirana u nekoliko glavnih dijelova s brojnim i tematski povezanim sadržajima, tj. poglavljima i potpoglavljima. Cilj joj je ponuditi čitateljima sažeti pregled povijesti Buzeštine s obzirom na jedan tip demografskog kretanja – iseljavanja", zapisao je prof. dr. sc. Slaven Bertoša u uvodnom dijelu svoje recenzije.

Ova je četvrta po redu knjiga g. Merlića; osim nje, objavio je i knjige:

  • "Sveti Martin na Buzeštini" 2006. godine,
  • "Buzeština kroz povijest", 2008. godine i
  • "Buzetska priča o starim razglednicama" 2009. godine.

Donosimo osvrt na knjigu "Stanovništvo i migracije sjeverne Istre – Buzeštine" iz pera g. Mladena Pavera.

Osvrt Mladena Pavera

"Ova je knjiga napisana sa željom da odseljeni, današnji kao i budući stanovnici Buzeštine sačuvaju sjećanje na svoje korijene, na svoj identitet. Ako sam u tome makar i djelomično uspio, onda je moj zadatak u potpunosti izvršen", zaključuje skromno u uvodu svoje knjige "Stanovništvo i migracije sjeverne Istre – Buzeštine" mr. sc. Edo Merlić, poznat kao autor brojnih priloga u Buzetskom zborniku i kao pisac triju knjiga povijesnih, rodoslovnih i demografskih sadržaja te agilan član Hrvatskog rodoslovnog društva "Pavao Ritter Vitezović". Promocija njegove najnovije knjige održana je 23. ožujka 2012. u gradskoj vijećnici Narodnog doma u Buzetu.

Autor je u knjizi ponudio sažeti pregled povijesti njegove Buzeštine s obzirom na jedan tip demografskih kretanja – iseljavanje. Hrvatska je zemlja s iseljeničkom tradicijom od više stoljeća. Već s početkom Novog vijeka plovili su dalmatinski i dubrovački mornari prema Americi. Mletačka republika je od 16. do 18. stoljeća kolonizacijom nastojala riješiti problem depopulacije Istre. Masovno iseljavanje Istrana u Europu i daleke prekooceanske zemlje (od Argentine do Australije) počelo je krajem 19. st. i potrajalo u prvoj polovini narednog. Autor je u knjigu uložio dvije godine napornog i složenog rada. Maksimalno je koristio povijesne izvore, kao što su popisi stanovništva 1880., 1910. (tada je Buzeština imala najviše stanovnika) i 1945. godine, ali i austrijski katastar iz 1817. godine i matične knjige župa u Buzeštini.

Sve je to dopunjeno sjećanjima još živih preostalih stanovnika ispražnjenih i porušenih naselja ovog kraja. Merlić se znalački poslužio i podacima s web-stranica Ellis Islanda o istarskim useljenicima u SAD. Tako je uz široku podršku suradnika uspio zabilježiti više od 3100 prezimena iseljenika Buzeštine, što dosiže – po njegovoj procjeni – polovicu od ukupno vjerojatnih sedam tisuća emigranata iz Buzeštine. Građa knjige (195 stranica formata oktav) obuhvaća u tri poglavlja povijesni značaj i prirodne osobine sjeverne Istre od 14. do sredine 20.stoljeća, stanovništvo Buzeštine kroz stoljeća (zemljišni odnosi, prve zemljovidne karte, naselja na području Buzeštine i na istarskom Krasu) te emigranti na Buzeštini do 1941. g.

Knjigu zaključuju sažeci na talijanskom i engleskom jeziku, popis literature i bilješka o autoru.

Knjigu su recenzirali prof.dr. Slaven Bertoša i prof.dr. Ivan Šverko.

Mladen Paver

Rodoslovnim se istraživanjima bavi od 1994. godine. Osim vlastitog obiteljskog rodoslova istraživao je najstarije tragove oko šest stotina naših prezimena i njihove migracije. Izradio je 30 rodoslovnih stabala, "visine" od 200 do 350 godina. Radi na datoteci izvora naših prezimena (dosad prikupio oko 14.000), s težištem na dokumentima s prostora Banske Hrvatske XVI st. Osim domaćih arhiva, oslanja se na zbirke državnih arhiva u Budimpešti i Grazu. Pripremio je za tisak priručnik za rodoslovnog istraživača "Pred zagonetkom obiteljskog stabla" s dodatkom "Vježbe iz antroponimije", uz pozitivne recenzije dvojice naših akademika.

1 komentar

  1. Kazimira Jovović says:

    Jako me veseli da je gospodin Merlić izdao novu knjigu o stanovništvu njegove Buzeštine. Vjerojatno će mnogo pomoći rodoslovima  koji su sa tih područja. A i ostali rodoslovi u svakoj knjizi s tom tematikom mogu naći nešto interesantno, i na neki se način uputiti u mnoge tajne istraživanja . Komunicirala sam s s gosp. Merlićem kao blagajnica , i ako to čita, mnogo ga pozdravljam.
    Kazimira Jovović

Komentirajte!

Your email address will not be published.

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.