Najstarija prezimena: Oroslavje

Obljetnice važnih dogođaja iz hrvatske povijesti kod nas se prečesto obilježe prigodnim svečarskim referatom nevelike znanstvene vrijednosti, koji ubrzo prekrije prašina zasluženog zaborava. Sjajan izuzetak od takve prakse bila je 400. godišnjica Seljačke bune, zahvaljujući doprinosu (budućeg) akademika Josipa Adamčeka. Temeljit i strog prema sebi, Adamček je godinama “rudario” po arhivima u Zagrebu, Grazu, Beču i Budimpešti i odatle nam donio niz dotad nepoznatih dokumenata koji, u cjelini, bacaju novo svijetlo na opće prilike Zagorja u XVI stoljeću, a osobito na uzroke i pripreme najvećeg ustanka hrvatskih i slovenskih kmetova protiv feudalnog sustava.

Adamčeku treba zahvaliti između ostalog i to, što danas pouzdano znamo za najstarija prezimena u Oroslavlju, koje je bilo u žarištu Gupčeve bune 1573.g. Ta ćemo prezimena iznijeti na temelju pet dokumenata., od kojih je – do Adamčekovih istraživanja – javnosti bio poznat samo jedan.

1565. godina

Prvi je pismo od 9.travnja 1565. g., kojim ban Petar Erdódy naređuje Zagrebačkom kaptolu da pozove pred sud Tahyjevu suvlasnicu na vlastelinstvu Susedgradsko-stubičkom, Uršulu Meknyczer i njene rođake. Okrivljeni su što su siječnja iste godine poveli stotine zagorskih seljaka u napad na kuriju Tahyjevog upravitelja Petričevića u Gornjoj Stubici. Izvorni dokument se danas čuva u Hrvatskom državnom arhivu, u zbirci obitelji Oršić, pod oznakom svežanj 44, spis br.4. U njemu je među napadačima na Tahyjevog upravitelja, osam godina prije Gupčeve bune, poimenično popisano i 36 Oroslavčana Njihova imena i prezimena (pisana su u dativu ) donosimo u obliku izvorne grafije, a zatim prevedena. Redni broj ispred prezimena označava njegov redoslijed u dokumentu.

(21) Simone Banich Šimun Banić
(5) Gregorio Belynych Grga Belinić
(24) Valentino Hredlya Valent Hrelja
(14) Gregorio Jelenchich Grga Jelenčić
(2) Iwan Jelenchich Ivan Jelenčić
(13) Petro Jelenchich Petar Jelenčić
(17) Georgio Gywrkowych Juraj Jurković
(26) Thoma Jwrsych Tomo Juršić
(19) Urbano Kelechz Urban Kelčec
(23) Fabiano Konthek Fabijan Kontek
(11) Ambrosio Kowach Ambroz Kovač
(7) Anthonio Kranyecz Antun Kranjec
(6) Urbano Kranyecz Urban Kranjec
(4) Marco Kwrek Marko Kurek
(15)Michaele Kwzmych Mijo Kuzmić
(31) Blasio Lachen Blaž Lačen
(34) Simone Lachen Šimun Lačen
(36) Valentino Lachen Valent Lačen
(18) Joanne Magaych Ivan Magaić
(25) Blasio Orozlauzky Blaž Oroslavski
(9) Gregorio Pechenyech Grga Pečenjec
(10) Michaele Pechenyech Mijo Pečenjec
(8) Petro Pechenyech Petar Pečenjec
(12) Benedicto Primerdych Benedikt Primerdić
(16) Iwan Ptichek Ivan Ptiček
(27) Benedicto Rybarych Benedikt Ribarić
(30) Joanne Rybarych Ivan Ribarić
(29) Thoma Zodecz Tomo Sodec
(32) Thoma (II) Zodecz Tomo (II) Sodec
(33) Michaele Zodecz Mijo Sodec
(20) Georgio Symonych Juraj Šimonić
(1) Gregorio Toczlan Grga Toclan
(35) Luca Trezech Luka Trečec
(3) Andrea Vdowych Andrija Vdović
(28) Ambrosio Wranych Ambroz Vranić
(22) Casparo Wranych Gašpar Vranić

 

1567. godina

Drugi dokument, iz kojeg uzimamo najstarija oroslavska prezimena, nosi naslov “Regestum sessionale omnium proventum castelli Also Zthobycza 1567” (Selišni popis svih podavanja vlastelinstvu Donja Stubica, 1567.g.) Original se čuva u Hrvatskom državnom arhivu, u zbirci “Urbaria et conscriptiones”, pod oznakom svežanj 1, spis br.11. Objavio ga je Adamček u “Arhivskom vjesniku 1965.g., poprativši ga nizom korisnih objašnjenja. Iz njih je vidljivo da se tadašnje vlastelinstvo Donja Stubica sastojalo od dvije sučije (praeconatus). Oroslavska sučija imala je 17 sela i zaselaka – od Pustodola i Kapelščaka do Igrišća i Psarnog, a Golubovečka sučija devet naselja. Dijelio ih je potok Vidak. U sjedištu prve sučije, u Oroslavlju, popisana su 1567.g. ukupno 64 doma podložnika, i to 26 kmetskih selišta, osam kunovnjaka i 30 gornjaka ( inkvilina, želira). Oroslavski kmetovi imaju selišta veličine jednog cijelog četvrtselišta ili čak njegove polovine – dakle od 6 rali, ili čak upola manja. Inkvilini ili gornjaci bili su težaci-bezemljaši. Kunovnjaci ( “oni, koji žive na kunama”) činili su prijelaz između kmetova i gornjaka Iz tog dokumenta navest ćemo najprije kmetove, zatim gornjake i kunovnjake iz Oroslavlja.

Kmetovi

(1) Fabianus Toczlan     Fabijan Toclan
(2) Jacobus Toczlan Jakob Toclan
(3) Joannes Jelenchich Ivan Jelenčić
(4) Andreas Wdowych Andrija Vdović
(5) Vrbanus Kranyecz Urban Kranjec
(6) Antonius Kranyecz Antun Kranjec
(7) Gregorius Pechenecz Grga Pečenec
(8) Petrus Jelenchich Petar Jelenčić
(9) Ambrosius Kowach Ambroz Kovač
(10) Benchecz Kowachych Benčec Kovačić
(11) Benedictus Primerdych Benedikt Primerdić
(12) Michael Kwzmych Mijo Kuzmić
(13) Michael Pehychek Mijo Pehiček *
(14) Gywrko Gywrkowych Jurko Jurković
(15) Blasius Gywrkowych Blaž Jurković
(16) Joannes Magaych Ivan Magaić **
(17) Martinus Symwnych Martin Šimunić
(18) Benedictus Bolthak Benedikt Boltak
(19) Marcus Banych Marko Banić
(20) Blasius Orozlawzky Blaž Oroslavski
(21) Matheus Jurpechych Mato Jurpečić ***
(22) Benedictus Rybarych Benedikt Ribarić
(23) Ambrosius Lowrekowych Ambroz Lovreković
(24) Petrus Lowrekowych Petar Lovreković
(25) Thomas Sodecz Tomo Sodec ****
(26) Caspar Lowrekowych Gašpar Lovreković
  
* pogrešno upisan “Pehiček” umjesto “Pečenjec” 
** Ivan Magaić (negdje i Mogaić) bio je, uz Gupca i Pasanca, član vrhovnog vijeća Seljačke bune 1573.g.
*** pogrešno upisan “Jurpečić” umjesto “Juršetić”1573.g. 
**** Tomo Sodec bio je jedan od vođa stubičkih seljaka u pobunama prije velike Seljačke bune

 

Gornjaci

(1) Andreas Kymecz Andrija Kimec
(2) Petrus Lywbych Petar Ljubić
(3) Gregorius Sthyber Grga Štiber
(4) Gregorius Belynych Grga Belinić
(5) Iwan Wdowych Ivan Vdović
(6) Andreas Wdowych Andrija Vdović
(7) Georgius Jelenchich Juraj Jelenčić
(8) Caspar Drewenyakar Gašpar Drevenjakar
(9) Michael Kowach Mijo Kovač
(10) Matthe(us) Zowecz Mato Zovec
(11) Relicta Ursula Malynnycza      udova Uršula Malinica
(12) Georgius Magaych Juraj Magaić
(13) Lucas Magaych Luka Magaić
(14) Martinus Rwszko Martin Rusko
(15) Michael Gywrkowych Mijo Jurković
(16) Relicta Elena udova Jela
(17) Benedictus Grabar Benedikt Grabar
(18) Relicta Elena Hrolycza udova Jela Hrolica *
(19) Matthe(us) Gerdawych Mato Gerdavić
(20) Benedictus Tkalecz Benedikt Tkalec
(21) Michael Lachen Mijo Lačen
(22) Iwan Werbych Ivan Verbić
(23) Iwan Orozlawzky Ivan Oroslavski
(24) Emericus Barlowych Mirko Barlović
(25) Stephanus Werbych Stjepan Verbić
(26) Georgius Lowrekowych Juraj Lovreković
(27) Thomas Mayczenowych Tomo Majcenović
(28) Benedictus Gierkecz Benedikt Gjerkec **
(29) Gregorius Rybarych Grga Ribarić
(30) Martinus Kowach Martin Kovač
(31) Laurentius Lachen Lovro Lačen
(32) Gregorius Grediczky Grga Gredicki
 
* “Hrolica”: vjerovatno Kralica tj.naziv za ženu prezimenom Kral /j/
** na drugim mjestima spominje se kao “Gerlecz” (Gerlec)

 

Kunovnjaci

(1) Relicta Catharina Herwatycza udova Katarina Hervatica *
(2) Michael Kwrelya Mijo Kurelja
(3) Michael Pochak Mijo Počak
(4) Michael Apostal Mijo Apostol
(5) Thomas Klopach Tomo Klopač
(6) Michael Trezech Mijo Trečec
(7) Martinus Klenchych Martin Klenčić
(8) Michael filius Tomae Sodecz Mijo, sin Tome Sodeca
   
*  Hervatica je oznaka za ženu iz obitelji Horvat. Tako je i Malinićeva žena Malinica, Mazovčeva – Mazovka, Šimonićeva – Šimonica, a Vrabica žena Vrabeca.

 

Popis Oroslavčana iz 1567. g. veći je za 28 prezimena od onog iz pisma bana Erdödyja. To ne znači da je u samo dvije godine stanovništvo Oroslavlja poraslo za 28 domova. Prije svega, u napad na Petričevićevu kuriju 1565. g. nisu išli svi Oroslavčani. Usporedbe s popisima okolnih naselja pokazuju da su neki Oroslavčani iz banove optužnice zapravo stanovnici okolnih naselja – Andraševca, Kapelščaka, bivšeg Štefandola i Lipovec-brda.

1567. g.

Treća isprava, iz koje uzimamo stara oroslavska prezimena, predstavlja zapisnik s izjavama 508 svjedoka o nasiljima Tahyja nad seljacima Susedgradsko-stubičke gospoštije. Zapisnik su pisali povjerenici Kraljevske komore, dovršen je 16.srpnja 1567.g. , a u njemu su navedena i 22 svjedoka iz Oroslavlja. Do Adamčekovih istraživanja, to je bio najpoznatiji dokument vezan za Zagorje uoči Seljačke bune. Objavio ga je dr. Ivan Bojničić u “Vjesniku Zemaljskog arhiva” 1910.godine.

Repliku cijelog tog dokumenta, širokog 45 cm a dugačkog šest i po metara, pamti sigurno svaki posjetitelj Muzeja seljačkih buna u Samcima. Ipak, u toj bi ispravi bez stručne pomoći Oroslavčani teže našli imena svoja 22 pretka, koji su imali smjelosti da 1567.g. javno svjedoče pred službenicima ugarskog palatina i Kaptola o nasiljima svog zemaljskog gospodara.

Ovdje ćemo nabrojati sva imena tih svjedoka iz Oroslavlja, uz njihov redni broj u zapisniku kraljevske Komore.

(274) Thomas Zodecz              Tomo Sodec
(275) Joannes Magaych Ivan Magaić
(277) Michael Trechecz Mijo Trečec
(278) Michael Kwzmych Mijo Kuzmić
(279) Urbanus Rybarych Urban Ribarić
(280) Blasius Jemrichewecz Blaž Jemričevec
(281) Benedictus Rybarych Benedikt Ribarić
(282) Vincentius Jagodych Vinko Jagodić
(283) Martinus Machek Martin Maček
(284) Blasius Wurozlawzky Blaž Vuroslavski *
(285) Anthonius Kranyecz Antun Kranjec
(286) Georgius Krassewecz Juraj Kraševec
(287) Laczko Puczych Lacko Pucić
(288) Martinus Simwnych Martin Šimunić
(289) Michael Ptychek Mijo Ptiček
(291) Jambrek Lowacz Jambrek Lovac
(292) Barthol Kranyecz Bartol Kranjec
(293) Thomas Klwopacz Tomo Klopac
  (294) Stephanus Polchych Stjepan Polčić **
(295) Blasius Lachen Blaž Lačen
(296) Michael Gywrkowych Mijo Jurković
(297) Georgius idem Juraj isti tj. Jurković
   
* Vuroslavski, umjesto Oroslavski
**  vjerovatno pogreška, umjesto Palčić

 

Kako je iz gornjeg vidljivo, iz jednostavne usporedbe s prethodnim dokumentima, ovdje se pojavilo šest novih prezimena, vezanih za Oroslavlje. To su – abecednim redom – Jemričevec, Kraševec, Lovac, Maček, Polčić i Pucić. Neka od njih još ranije su bila zabilježena u naseljima oko Oroslavlja.

1574.

Četvrti dokument potječe iz 1574.g. To je zapravo popis kmetskih zgarišta u stubičkom kraju nakon Gupčeve bune, nastao kao dokument o fizičkoj podjeli Susedgradsko-stubičkog vlastelinstva između Tahyija i suvlasnika (nasljednika Uršule Meknyczer). Nosi naslov “Porcio familiae Hennyngh MDLXXIIII”, a čuva se u Hrvatskom državnom arhivu, među građom obitelji Sermage, pod oznakom “Ad fasc.1, Nr.53, Litt LL”. Tu je navedeno 39 domova ondašnjeg Oroslavlja, od kojih je 12 uništeno (“desertum”). Ovdje objavljujemo cijeli odlomak iz isprave, koji se odnosi na Oroslavlje, po redoslijedu izvornika.

VILLA OROZLAWYE SELO OROSLAVLJE

desertum Joannis Jelenchich qr ½ 
piscator Joannes Jantholkowych qr ½
desertum Gregorii Pechenecz qr ½ 
                   Martinus Symwnych qr ½
desertum Benedicti Prymordych qr ½
                   Thomas Kwzmych qr ½Ž
                   Blasius Orozlauzky qr ½
                   Thomas Zodecz qr 1
carpentarius Mathias Jwrssetych qr 1
desertum Gregorii Rybarych qr ½
                   Laurentius Rybarych qr ½
                   Michael Lowrekowych qr ½
                   Emericus Lachen qr ½
                   Blasius Kranyecz qr ½

In kwnis ibidem

nouitius Benedik Gerlecz
desertum Relictae Catharinae Kmelya *
desertum Urbani Klopach
                   Petrus Pozyak **
                   Michael Jagichich
                   Thomas Zotthych
                   Relicta Michaelis Apostol

Extirpaturae ibidem

desertum Ambrosii Lowrekowych
                   Relicta Petri Lywbych
                   Iwan Wdowych
desertum Gregorii Belynych
desertum Caspari Drewenyakowych
                   Relicta Malynicza
desertum Martini Rwszko
desertum Michaelis Jwrkowych
desertum Stephani Werbych
                   Jwrko Jelenchich
                   Relicta Benedicti Grabar
                   Michael Lachen
                   Michael Trezech
                   Georgius Lowrekowych
                   Georgius Rybarych
                   Joannes Werbych

Extranei ***

                   Georgius Gredichky
nouitius Ambrosius Lonchar

pusto Ivana Jelenčića četvrtselišta ½
ribar Ivan Jantolković (kao gore)
pusto Grge Pečenca (kao gore)
                   Martin Šimunić (kao gore)
pusto Benedikta Primordića (kao gore)
                   Tomo Kuzmić (kao gore)
                   Blaž Oroslavski (kao gore)
                   Tomo Sodec četvrtselište 1
postolar Mato Juršetić čevrtselište 1
pusto Grge Ribarića četvrtselišta ½
                   Lovro Ribarić (kao gore)
                   Mijo Lovreković (kao gore)
                   Mirko Lačen (kao gore)
                   Blaž Kranjec (kao gore)

Zatim na kunama

novak Benedik Gerlec
pusto udove Katarine Kmelja *
pusto Urbana Klopača
                   Petar Pozjak **
                   Mijo Jagičić
                   Tomo Sodčić
                   udova Mije Apostola

Zatim krčevine

pusto Ambroza Lovrekovića
                   udova Petra Ljubića
                   Ivan Vdović
pusto Grge Belinića
pusto Grge Drevenjakovića
                   udova Malinica
pusto Martina Ruska
pusto Mije Jurkovića
pusto Stjepana Verbića
                   Jurko Jelenčić
                   udova Benedikta Grabara
                   Mijo Lačen
                   Mijo Trečec
                   Juraj Lovreković
                   Juraj Ribarić
                   Ivan Verbić

Stranci ***

                   Juraj Gredički
novak Ambroz Lončar

   
*  pogrešno, umjesto Kurelja
**  vjerovatno treba Božjak ili Poljak
*** “extranei” (stranci) znače pridošlice, najčešće iz susjednih naselja

 

1598. godina

Peti povijesni izvor, iz kojeg preuzimamo prezimena stanovnika Oroslavlja u XVI stoljeću, nastao je skoro trideset godina kasnije. Nosi naslov “Conscriptiones dicarum, tomus I” (Popisi kraljevskog poreza, knjiga 1) , a povjesničari ga smatraju najstarijim popisom stanovništva u Hrvatskoj. U njemu 1598.g. nalazimo 52 doma poreznih obveznika iz Oroslavlja.

Dokument je u cjelini objavljen u knjizi dr. Adamčeka i dr. Ivana Kampuša “Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u XV i XVI stoljeću” (Institut za hrvatsku povijest, Zagreb 1976.).

Naslovna fotografija: Općina Oroslavje

Mladen Paver

Rodoslovnim se istraživanjima bavi od 1994. godine. Osim vlastitog obiteljskog rodoslova istraživao je najstarije tragove oko šest stotina naših prezimena i njihove migracije. Izradio je 30 rodoslovnih stabala, "visine" od 200 do 350 godina. Radi na datoteci izvora naših prezimena (dosad prikupio oko 14.000), s težištem na dokumentima s prostora Banske Hrvatske XVI st. Osim domaćih arhiva, oslanja se na zbirke državnih arhiva u Budimpešti i Grazu. Pripremio je za tisak priručnik za rodoslovnog istraživača "Pred zagonetkom obiteljskog stabla" s dodatkom "Vježbe iz antroponimije", uz pozitivne recenzije dvojice naših akademika.

Možda vam se svidi

9 komentara

  1. Sacha Osrecki says:

    Ovi Vasi clanci su izuzetno interesantni i sa uzivanjem ih citam. Htio sam samo primjetiti da je u dokumentu iz 1567. naveden gornjak Petar Ljubic, a u dokumentu iz 1574. se navodi udova Petra Ljubica. Zanimljivo bi bilo znati da li je pao u buni ili je umro prirodnom smrcu. Hvala, sacha

  2. mladen paver says:

    Poštovani,
    smrt Petra Ljubića, gornjaka iz Oroslavlja, dogodila se između 1567. i 1573. – dakle najmanje 100 do 150 godina prije prvog retka zapisanog u matičnim knjigama župe Stubica Donja, kojoj je pripadalo Oroslavlje. Ako je Petar poginuo kao žrtva feudalne represije nad poraženim puntarima, onda su mu nastojali zatrti svaki trag imenu. To je išlo čak dotle da ni u sudskoj presudi Plemićkog suda Varaždinske županije, održanog u Konjščini 1.0žujka 1573. nisu iz prezira navedena imena pogubljenih seljaka koji su se “drznuli podići bezbožnu ruku na svoje gospodare”. Moramo s emalo uživiti u ondašnje prilike, za što bih toplo preporučio knjigu Josipa Adamčeka “Seljačka buna 1573” (Zagreb,1968).
    Srdačan pozdrav, M. Paver

  3. Dragan says:

    sve pohvale za vas veoma dragocen rad,trud,spasiti zaboravu,history of surnames, lijep pozdrav iz dalekog New Zealanda

  4. Stvarno sve pohvale za toliki trud.
    Hvala vam
    Sa puno postovanja .

  5. ivan jelenčić says:

    hvala na tolikom trudu

  6. Marčec says:

    poštovani,
    Molio bi vas , ako netko zna, koliko je “četvrtselišta” po sadašnem metričkim mjerama?

  7. Darko Lacković says:

    To je vrlo teško reći. Selište se sastoji od intravilnog zemljišta u što spadaju kuća, okućnica, vrt i ekstravilnog zemljišta u što spadaju oranice, vinogradi, livade. Intravilno zemljište ima jedno jutro, ovisno o kvaliteti i ovisno o području, pogotovo ekstravilno zemljište. Selište je osnovna mjera svih oblika rente u feudalnom uređenju.

  8. Marcec says:

    Havla na odgovoru.
    To znaci napr.: “pusto Ivana Jelenčića četvrtselišta ½“ imao je samo pola jutra? i polovicu kuće ?

  9. Darko Lacković says:

    A ne, ne ide to baš tako. Morao bih to vidjeti u izvorniku. Ako je intravilno zemljište od jednoga jutra, onda bi tebala biti i četvrtina jutra (400 čhv). Kuća je cijela njegova kao kućegospodara. Vjerojatno se radi o gornjaku (lat. inquilin), ili frajmanu, vrlo siromašni, slobodni (njem. frei). Od selišta imali su tek kuću i okućnicu a poneki niti to. Dakle te bezemljaše (bez oranice i sjenokoše, livade i šume), nazivahu još i želirima (mađ. zseller, njem. Siedler, što znači doseljenik) a zbog toga što su imali samo kuću, nerijetko i hižarima pa otuda vjerojatno potječe i poznato prezime koje nalazimo u Zagorju. Upornim krčenjem šume, stvarali su nove obradive površine a među njima i vinograde.

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *