U spomen Božidaru Ručeviću (1933. – 2022.)

Svim prijateljima i članovima Hrvatskog rodoslovnog društva javljamo tužnu vijest da nas je u ponedjeljak, 21. studenoga 2022. godine u 90. godini života napustio Božidar Ručević, jedan od viđenijih članova Hrvatskog rodoslovnog društva od osnutka 2005.

Ispraćaj dragog pokojnika bio je u krugu obitelji na zagrebačkom krematoriju.

Božidar Ručević rođen je u Osijeku 1933. godine, pučku školu završio je na Knežiji u Zagrebu, gimnaziju  u Zagrebu (zakratko Slatina i Gospić), maturirao je u Virovitici, a diplomirao na Tehnološkom fakultetu u Zagrebu: Pretežno je živio u Zagrebu od 1935. godine; otac je tri sina: Domagoja, Zrinka i Vedrana; suprug je Marte r. Dér.

Bio je član  nekoliko društava sa stručnom, kulturnom, domoljubnom i rodoslovnom potkom; od 1979. godine izvanredni je član Znanstvenog savjeta za naftu pri Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (tada JAZU); nositelj je nagrade INOVA.

Nosilac je Spomenice domovinskog rata.

Radio je u tvornici Kutrilin u sklopu kombinata Chromos-Katran-Kutrilin na odgovornim radnim mjestima: šef pogona, viši stručni suradnik u istraživanju , tehnički direktor i savjetnik za razvoj. Posebno se bavio kemijom tenzida.

Bio je vrlo stručan i cijenjen u svome poslu. U slobodno vrijeme volio je čitanje, pisanje, putovanja, glazba, sport te druženja sa svojim prijateljima, kamperima i rodoslovcima, uz smijeh i pjesmu. Bio je veseo i uvijek za pravdu i poštenje. Volio je istraživati i o tome  pisati  a posebno je bio ponosan na svoj hrvatski rod i hrvatske tradicije,  korijene Šokačke  i slavonsku opstojnost. Prije svega, bio je veseli obiteljski čovjek, ponosan na svoju obitelj, sinove i suprugu Martu i svoje šokačko podrijetlo, bio je gospodin i odani prijatelj.

Bio je aktivan u našem Hrvatskom rodoslovnom društvu od osnutka 2005. godine. Uvijek je bio na usluzi, spreman da svojim  znanjem  pomogne svima u rodoslovnim počecima. Napisao je mnoge stručne uratke u pisanim i elektronskim izdanjima te knjige i brošure, posebno u rodoslovnom području kako slijedi:

  • 1970. g. Uvod u tehnologiju tenzida;
  • 2008. g.  Znameni i podrijetlo roda Ručevića iz Starih Mikanovaca;
  • 2010. g.  Podrijetlo Hrvata od iskona do VII. stoljeća;
  • 2014. g. Croatan Indijanci – od legende do istine;
  • 2017. g.  Hrvatska nacionalna genealogija / Hrvatski rodoslovni projekt;
  • 2017. g.  Hrvatska rodoslovna dokumentacijska središnjica – Buđenje;
  • 2020. g.  Rodoslovna baština Ručevića
  • 2022.g.  Lijetanje krijesnica  (20 crtica o temama koje su ga zanimale ili prijateljima).

U svom  pretposljednjem uratku (Rodoslovna baština Ručevića) pokušao je popisati sve Ručeviće (Ćaniće) iznjedrene iz Starih Mikanovaca, ma gdje se u svojim dobima življenja nalazili, kao i njihove dostupne obiteljske priče, na razini razumnih pretpostavki. Bio je nositelj Spomenice Domovinskog rata i urednik web stranice https://rucevic.net/, a umirovljeničke dane provodio je u voljenom Zagrebu i Hrvatskom zagorju, dok vrelo predaka, majčino Zadubravlje te pradjedovske Stare Mikanovce, nije zaboravio nikad.

Na portalu Hrvatskog rodoslovnog društva objavio brojne tekstove i priloge.

Uvijek je imao dobre prijedloge i teme za rad društva.

O Božidaru Ručeviću, jednom od najstarijih članova Hrvatskog rodoslovnog društva, teško je napisati bilo kakvo štivo, nego je nužno da ga se sjećamo kao brižnog supruga, oca, djeda i pradjeda te dragog prijatelja  rodoslovca.

O Božidaru mnogo govore i neke od izreka iz njegovih knjiga:

  • “Rodoslovlje je srž vjere i života.”,
  • “Gdje nema rodoslovlja, nema ni ljudi.”,
  • “Za navik nek Bog sačuvo dušu našu ručevačku, šokačku i Hrvatsku.”.

Zato je zaborav na našeg dragog Božu u našem društvu zbog cjelokupnog njegovog djela jednostavno nemoguć.

Počivao u miru.

Uz iskrenu sućut obitelji čast nam je bila napisati ovaj spomen!

M. Tomašković i Ž. Mateljan

Želimir Mateljan

Rodoslovnim istraživanjima bavi se od 1990. godine. Istražio je vlastito obiteljsko stablo i to četiri obitelji sa područja Dalmacije(Kaštel Stari, Kaštel Lukšić i Brštanovo) i Slavonije (Staro Petrovo selo i Tisovac). Još je istraživao dvije obitelji iz Like (Pazarište i Klanac) te po jednu obitelj iz Remeta/Markuševca i Hrvatskog Zagorja (Škrnik, župa Tuhelj).

Možda vam se svidi

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.