Tenšeki iz Zadravca

tenseki

Tenšeki iz Tenšeka u Zadravcu na obroncima Strugače u srcu Hrvatskoga zagorja

Pokraj crkve svetoga Leopolda Mandića (1) u prelijepom zagorskom kraju, upravo u njegovome samom srcu, među planinarski zanemarenim, turistički neprepoznatim i premalo opisivanim bregima i udolinama Strugače, koja je vjerojatno i sama tek nešto veći obronak planine Ivanščice, susrećemo zaseoke istoga imena kao što je i većina prezimena u njima, pa tako nahodimo i na prezime Tenšek u Tenšekima, koji su od negda uklopljeni u veće naselje Zadravec povrh Orehovice. U blizini, a malo niže od Zadravca, na zasebnom brežuljku ustoličila se orehovička župna crkva, koja je nedavno oplemenjena vanjskim spomenikom glavnog sveca i atraktivnim Križnim putom na obronku oko nje, a sve je izgrađeno s velikim marom  orehovičkog župnika vlč. Ivice Šestaka i njegovih vrijednih župljana te svakako među njima i puno nositelja prezimena Tenšek o čijim znamenima pišem u ovoj rodoslovnoj crtici.

orehovica1925Razglednica centra Orehovice iz 1925.

skolaPodručna škola Orehovica, koja danas djeluje kao dio OŠ Stjepana Radića iz Brestovca Orehovičkog, proslavila je 23. studenoga 2012, godine svoju 140. obljetnicu rada., dakle u kontinuitetu od 1872. godine (2).

Iste 2012. godine proslavljeno je i 100 godina pošte u orehovičkom kraju.

Unatoč tome što je civilizacija velikim koracima zakoračila u orehovički kraj sve je na zadravečkim bregima još uvijek ostalo pitomo i ispunjeno sjećanjima na drevno doba i život u njemu, a čemu zasigurno puno doprinosi i tamošnje spontano druženje puka na tradicijama ovoga pravoga srca Zagorja, kao što je okupljanje uz popevke i svirku – od klijeti do klijeti pod nazivom “Dečki Zadravečki”.

deckiSlike s istoimenog kalendara za 2014. g. djelomice ovjekovječuju ta okupljanja,
koja su utemeljena prema zamisli gospode Mladena i Zvonka Hercega.

Prezime Tenšek nose Hrvati, najvećim dijelom iz Hrvatskog zagorja. U prošlih sto godina rođeno ih je najviše u Zadravcu povrh Orehovice u općini Bedekovčina, gdje se svaki treći stanovnik prezivao Tenšek (3).

Prvo sigurno vrelo Tenšeka zabilježeno je u Matičnoj knjizi krštenih iz 1733. u župi svetoga Mihaela u Mihovljanu (4), koja postoji od 1258. (4),  te daje nadu da je i u predstatističkom dobu na nekom dokumentu zabilježeno prezime Tenšek, što otvara mlađim naraštajima ovih obitelji mogućnost za daljnje rodoslovne istrage. Prezime Tenšek se je do danas tek u tragovima zadržalo u Mihovljanu, jer se većina njegovih nalaženja od 1789. preselila u matične knjige župe Orehovica (5), koja je te godine osnovana.

U nekim obiteljima Tenšeka postoji snažna usmena predaja o njihovom prvotnom podrijetlu s područja naselja Lepajci te i samoga grada Krapine, koji se prvi put spominje daleke 1193., gdje se i danas nahodi na prezime Tenšek, međutim, mislim da je stvarno postanje prezimena ipak u prostoru Zadravca na već opisanim obroncima Strugače i od tuda se je raselilo u mnoge krajeve Lijepe naše, ponajviše u Zagreb.

Etimologiju prezimena Tenšek mi nije bilo lako postaviti i stalno sam se vrtio oko smisla je li riječ ‘tenšek’ izvire od tankostrukog i mršavog čovjeka iz potke zagorske kajkavštine, a što je moguće, ili nečega drugoga? Sve je postalo jasnije ako znamo da je dodatak –ek završetak mnogih prezimena, a osobito onih zagorskoga
podrijetla (7). Zato i susrećemo neka takva prezimena stvorena u hrvatskom kajkavskom području: Božič-ek, Kovačič-ek, Kokotič-ek, Basarič-ek te prema tome od ‘tenki, tenši, najtenši’ zasigurno i prezime Tenš-ek. Time se postanje prezimena Tenšek objasnilo, ali i iznjedrila zanimljiva etimološka priča!

Najveće selenje Tenšeka zabilježeno je u prošlom stoljeću iz područja općine Bedekovčina u grad Zagreb. Prezime je rasprostranjeno u 20-tak općina, 30-tak naselja i 6 županija, a najviše ga nahodimo u Zagrebu, i to oko 88 osoba u oko 32 kućanstva te u Zadravcu, i to oko 39 osoba u oko 11 kućanstva.

Prikaz stanja hrvatskog prezimena Tenšek prema naseljima u državi Hrvatskoj (osoba/kućanstva), a prema popisu stanovništva iz 2001. godine (8).

Bedekovčina 4/2, Brezova (Sv.Križ Začretje) 1/1, Donja Šemnica (Krapina) 10/2, Galovec Začretski (Sv. Križ Začretje) 9/2, Gornja Pačetina (Krapina) 4/2, (Đurmanec) 1/1, Kebel (Bedekovčina) 4/l, Lučko (Zagreb) 3/2, Mali Komor (Mače) 1/1, Martinec Orehovički (Bedekovčina) 19/4, Mihovljan 4/1, Novoselec (Križ) 1/1, Ogulin 1/1, Orehovica (Bedekovčina) 4/1, Poljanica Bistranska(Bistra) 4/1, Pustodol Orehovički (Bedekovčina) 8/1, Sekirišće (Sv. Križ Začretje) 6/1. Sesvete (Zagreb) 7/2, Sisak 2/2, Slivonja Jarek (Krap. Toplice) 1/1, Sveti Križ Začretje 3/1, Velika Gorica 4/1, Velika Ves (Krapina) 2/1, Vinkovci 3/2, Vodnjan 2/1, Vojnić-Breg (Bedekovčina) 17/5, Zadar 4/1, Zadravec (Bedekovčina) 39/11, Zagreb 88/32, Županja 10/5

Sredinom prošlog stoljeća Tenšeka je u državi Hrvatskoj bilo približno dvjesto, a do danas, prema popisu stanovništva 2011. (9), njihov se je broj povećao na točno 274 osobe u 85 kućanstva.

Sva prezimena, koja nahodimo u Zadravcu (osoba/kućanstva). Prema popisu stanovništva 2001. godine (10).

Bokor 2/1, Bubnjar 23/7, Čehulić 1/1, Dlesk 2/1, Galic 8/2, Groš 3/1, Hrdelja 2/1, Kveštak 9/2, Maček 1/1, Pavlek 8/2, Pogorić 8/2, Ptičar 6/1, Severin 5/1, Suntešić 2/1, Sviben 3/1, Tenšek 39/11, Tretinjak 1/1, Valjak 16/5, Vidiček 9/4, Vrbanc 2/1

Obitelji prezimena Tenšek koje danas 11. siječnja 2015. žive u naselju Zadravec, i to samo oni iz zaseoka Tenšeki (11), a zapisani su prema kućnim brojevima.

  • Broj: 8 – Marijan Tenšek i supruga Snežana te djeca Matej, Mateja, Maja;
  • Broj 9 – Štefanija Tenšek i sin Stjepan;
  • Broj 10 – Josip Tenšek;
  • Broj 11 – Slavko Tenšek i supruga Anka te sin Branko i supruga Tamara s djecom Leo, Lovro, Filip, kao i otac Branko i majka Ivanka;
  • Broj 12 – Barbara Tenšek te sin Karlo i snaha Marija s djecom Mario, Goran, Lucija;
  • Broj 17 – Ivan Tenšek i supruga Nevenka te djeca Andrijana i sin Slaven;
  • Broj 18 – Janko Tenšek i sin Božidar;
  • Broj 19 – Ljubica Tenšek, dakle, sveukupno 30 osoba u 8 kućanstva.

andrijaSjedi prvi s desna s austrougarskom domobranskom kapom Andrija Tenšek (1885. – 1952.) (12)

Znameni obitelji Slavka i Anke Tenšek s kućnog broja Zadravec 11. mogu poslužiti kao predložak drugim obiteljima Tenšeka za izradu vlastitih rodoslova.

Prvo sigurno vrelo Tenšeka u srcu Hrvatskoga zagorja iz Zadravca zabilježeno je u Matičnoj knjizi krštenih iz 1733. u župi Svetog Mihaela u Mihovljanu.

Dana 10. lipnja 1801. rođen je zakoniti sin od oca Tenšeka te majke Bubnjar i on je prvi od Tenšekovih iz Zadravca zapisan u Maticu rođenih u župi Orehovica, koja je utemeljena 1789.

Antonio Tenšek (r. oko 1839.) i Helena r. Šalković

Ivan (Juraj) Tenšek (r. 1859.) i Magdalena (Ana) r. Pogorić

Andrija Tenšek (1885. – 1952.) i Antonija Tretinjak (1890. -1932.) te Andrijina braća: Ivan (r. 1876.), Andraš (r. 1879.) i Luka (r. 1891.)

Branko Tenšek (r. 1929.) i Ivka r. Tenšek (r. 1932.) kao i Brankove starije sestre Jagica i Dragica te mlađi brat Ljudevit.

Slavko Tenšek (r. 1954.) i Anka r. Bubnjar (1958.) i njihova djeca:

Branko Tenšek (r. 1982.) i Tamara r. Vukman (r. 1984.) i njihovi sinovi: Leo (2005.), Lovro (2009.) i Filip (2014.) te Žarko Tadić (r. 1980.) i Karolina r. Tenšek (r. 1980.) i njihove kćeri: Tajana (2002.) i Taša (2007.)

Svi Tenšeki od predaka do potomaka iz ove obitelji rođeni su na istoimenom gospodarstvu danas u posjedu Ankice i Slavka Tenšeka na lokaciji Zadravec 11. povrh Orehovice gdje je negda bio broj 64.

Od srca, srcu Hrvatskoga zagorja!

Literatura

  1. Slika crkve u Orehovici skinuta je sa sjedišta ‘Srce Zagorja’, koje donosi ‘Vijesti s bregova i dolina između Medvednice i Ivančice’ – pristupljeno 13. prosinca 2014.
  2. Slika i tekst s www.fdzaboky.hr – pristupljeno u prosincu 2014.
  3. Siniša Grgić (gl. ur.), Enciklopedija hrvatskih prezimena, Zagreb: Nacionalni rodoslovni centar, 2008.: 1059. Isti zapisi i na ImeHrvatsko.net – pristupljeno u prosincu 2014. Podatci u knjizi i portalu, zbog mnogih netočnosti, ovdje su podvrgnuti brojnim ispravkama.
  4. Mladen Paver, Najstarija prezimena Mihovljana, Zagreb: www.rodoslovlje.hr , Objavljeno: 29. kolovoza 2012. Ovo štivo prvotno je objavljeno u  časopisu ‘Hrvatsko zagorje’ u broju 1-4/2011.
  5. Spomenica župe u Mihovljanu. Prema mišljenju Đure Saba, mogli bismo prvi spomen mihovljanske župe povezati sa 1258., i to s ispravom bana Stjepana kojom se vrši reambulacija između posjeda braće Selk i gradova Varaždina i Krapine.
  6. Župa u Orehovici osnovana je 1789., a današnja crkva izgrađena je na mjestu prethodne crkve 1853. Od utemeljenja župe vode se i sve matične knjige u orehovičkoj župi za cijelo njeno područje.
  7. Petar Šimunović, Hrvatska prezimena, Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga. 2006.: 23.
  8. Franjo Maletić i Petar Šimunović, Hrvatski prezimenik 2. Zagreb: Golden marketing i Tehnička knjiga. 2008.: 498.
  9. Popis 2011. – stanovništvo, kućanstva i stanovi. Skinuto s interneta u siječnju 2015.
  10. Franjo Maletić i Petar Šimunović, Hrvatski prezimenik 3. Zagreb: Golden marketing i Tehnička knjiga. 2008.: 134.
  11. Popis je učinila gospođa Anka Tenšek iz Zadravca s kućnog broja 11.
  12. Slika iz I. svjetskog rata (1914.- 1918.). Ruski front.
  13.  Family Search – digitalizacija matica. Croatia, Church Books, 1516-1994 Roman Catholic  (Rimokatolička crkva) , Orehovica, Births (rođeni) 1800.-1833.

Božidar Ručević

Diplomirani inženjer u miru od 2002. Član je Hrvatskog rodoslovnog društva "Pavao Ritter Vitezović" od utemeljenja 2005., a rodoslovnim istraživanjem bavi se više od 20 godina. Posebno područje interesa je podrijetlo Hrvata do stoljeća VII. i znameni očevog roda Ručevića i majčinog roda Vidakovića te nekih usporednih ili slučajnih rodova kao što je temeljna crtica o rodu Bertića iz Orehovice u Hrvatskom zagorju.

Možda vam se svidi

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *