Prezime Sinčić

Prema popisu iz 2001. godine u 47 naselja u Hrvatskoj žive 162 obitelji i 395 duša s prezimenom Sinčić.

S jezičnog motrišta prezime je istovjetno sa sinčić, hipokoristikom imenice sin, kako se u hrvatskom jeziku zove muška osoba u odnosu prema svojim roditeljima.

Prapostojbina Sinčića je bila Bosna i Hercegovina, iz koje su se pred prodorima Turaka prebjegli na područje pod vlašću Mletačke Republike, a nakon osmanlijske okupacije Hercegovine 1482. godine prelaze s dalmatinskog kopna na posjede na Braču i Hvaru, koje su dobili od Venecije za zasluge u borbama s Turcima.

Prema popisu iz 2001. godine u Supetru na Braču živi dvočlana obitelj i osam duša s prezimenom Sinčić i teško je povjerovati da su potomci srednjovjekovnih Sinčića.

Prema Eleni Uljančić-Vekić, ravnateljici Zavičajnog muzeja Poreštine u Poreču, i Sinčići koji su u Istru doselili s Brača, dobili plemićki naslov od Venecije, što je kasnije potvrdila i Austrija.

sincic
Ivan Vilibor Sinčić, izvor: Večernji list

Obitelj Sinčić je upisana u venecijansku “Zlatnu knjigu” plemića 4. srpnja 1657.godine, a plemstvo im je potvrdio i austrijski car Franjo I. 25. lipnja1830.godine.[1]

Najvrijednija barokna palača u Poreču, koju je sagradio u 18. stoljeću Antonio Sincich, pripadnik jedne od najutjecajnijih i najbogatijih novovjekovnih obitelji u Poreču. Palača je ostala u vlasništvu obitelji Sinčić do kraja II. svjetskog rata, kada ju je Enea de Sinčić, posljednji potomak tog roda zauvijek napustio. Godine 1953. palača Sinčić postala je Zavičajni muzej Poreštine.

Dakle starina Sinčića je Istra (Višnjan, Poreč), u čijih 20 naselja prema popisu iz 2001. godine žive 62 Sinčića obitelji s 182 duše, što je polovica svih pripadnika tog roda u Hrvatskoj. Najviše ih je:u Puli (13 obitelji, 38 duša), Škropetima pokraj Krojbe (9, 38), Umagu (8, 29), Rovinju (6, 15), Novigradu (3, 11), Poreču (3, 9) itd.

S vremenom su raselili po južnim dijelovima Primorsko-goranske županije: u 16 naselja prema popisu iz 2001. godine na tom području živi 75 Sinčića obitelji sa 165 duša, što je podosta više od trećine svih pripadnika tog roda u Hrvatskoj. Najviše ih je: u Rijeci (16 obitelji 32 duše), Matuljima (16, 32), Opatiji (9, 27) Rubešima pokraja Kastva (11, 23), Spinčićima također pokraj Kastva (4, 12), Lovranu (4, 12) itd.

Dakako raseljavanja je bilo i u suprotnom pravcu. Tako primjerice 1778. godine u Puli je zabilježeno vjenčanje Antuna Sinčića, koji je tu kao 40-godišnjak i umro 1794. godine. [2]

U osim dvije najzapadnije hrvatske županije u preostalom dijelu Hrvatske živi još 26 Svinčića obitelji s 48 duša, a najviše ih je u Zagrebu (11 obitelji, 19 duša) i Karlovcu (3, 12).

Upravo od karlovačkih Sinčića je i 25- godišnji Ivan Vilibor Sinčić, najmlađi kandidat (stranka Živi zid) na predstojećim izborima za predsjednika Republike Hrvatske. Inače na karlovačkom području živi još jedna četverogodišnja obitelj s prezimenom Sinčić (u Donjem Prilišću).

Literatura:

  1. Giovani Radossi, Atti CRS XVI ( Akti Centra za povijesna istraživanja Rovinj XVI.)
  2. S S. Bertoša , Motovun i Mmotovunština u novom vijeku, str. 16; Croatica Christiana Periodica. br. 62. (2008.)

Možda vam se svidi

2 komentara

  1. ivan says:

    Ne želim duljiti.Ljuti me politikanstvo u znanostti,Sinčići su došli kao plemenitaši
    na obalu Jadranskoga mora između VII.iVIII.st.Pleme nihovo je bilo rasprostrannjeno od makarskog područja(polljica )pa čak do drine.Jest,za obranu tih područja protiv Turaka dobili su plemički naziv,U !15,st,ne mogu odolijevati napadima turske vojske,pa dio obitellji odlazi na svoja imanjja na
    Otok Brač u Supetar ,a dio ih odlazi u Višnjan.Kao veleposjednici Sinčići Sa Brača postaju Prvi izvoznici buhhač diljem mediterana,Iz Višnjana Sinčići preseljujju u palaču Sinčić(današnji muzej grada poreća).Narod iz plemena
    Sinčića u vremenima turskih navala raselio se od Kvarnera,Istrre pa do Karlovca iZagreba.
    No.No osnovna početna klica loze Sinčić su bračka loza,što potvrđuje !!!venecijansko davanje plemstva (de Sinčić)

  2. ArgentoP1 says:

    Čudna mi jedna pojava vezana za ove Sinčiće (katolike i vjerovatno Hrvate).
    U mom kraju, u mom vlasništvu imamo jedan potes (njiva I šuma) koji se zove Sinčić njiva. Sve ovo se nalazi na samoj granici Bosne, na Drini (RS). Što se zna, jedna familija iz komšiluka je imala “nadimak” Sinčići, ali se tako ne prezivaju sada i pravoslavni su. Inače, slave Sv. Nikolu izvorno.

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.