Prezime Brozović

brozovic
Marcelo Brozović

Prezime Brozović ima 1335 stanovnika Hrvatske i po učestalosti je 375. hrvatsko prezime.

Najviše ih je u Hreljinu pokraj Ogulina (74 obitelji, 244 duše), Zagrebu (77, 164), Karlovcu (45, 121), Ogulinu (34, 96), Rijeci (25, 57), Dugoj Resi (20, 51), Selcima pokraj Crikvenice (13, 33), Odranskom Obrežu pokraj Zagreba (8, 30), Kutini (9, 26), Vrbovskom (12, 23).

Prezime je s jezičnog motrišta nastalo od Broz, izvedenice svetačkog imena Ambroz, Ambrosij (grčki Ambrosios = koji pripada bogovima, koji je besmrtan; (a = ne + brotos = smrtan; besmrtan).

P. Skok navodi da se ime Broz pojavilo u 15. stoljeću, a postalo je i kajkavskim prezimenom Broz (Brozić, Brožić, Brozović u okolici Karlovca, Brožo u 15. stoljeću i Brozalj).

Ime se u kršćanskom dijelu svijeta širilo štovanjem Svetog Ambrozija (Trier između 337 i 339 – 397. godine), crkvenog oca. Bio je sin prefekta Galije, studirao je u Rimu, postao je odvjetnikom u Srijemskoj Mitrovici (Sirmium), imenovan je upraviteljem Ligurije i Emilije, a 374. godine aklamacijom puka izabran je za milanskog biskupa, iako u to vrijeme nije bio ni kršten već samo katekumen. Kao biskup istakao se u borbi protiv krivovjerja, ostataka poganstva i carske samovolje. Autor je brojnih djela s crkvenom tematikom. Nebeski je zaštitnik grada Milana.

Slična su jezičnog postanja i prezimena: Broz, Brozalj, Brozičević, Brozić, Brozinčević, Brozinić, Broznić, Brožić.

Brozovići su rod karlovačko-jaskanskog područja, koji je nastao u 15. stoljeću, a kao pleme spominju se 1550. godine u Kupčini pokraj Krašića, a 1589. godine nazočni su i u Slavetiću pokraj Jastrebarskog.

U urbaru grada Ozlja iz 1642. godine naveden je u Gornjem Oštrom Vrhu Miko Brozović, a u Ozlju je zabilježen Ivan Brozović, brodar.

I Brozovići se u vrijeme borbi s Turcima sklanjaju na karlovačko područje (Karlovac, Belajske Poljice, Zastinje), a njihove je potomke popis iz 2001. godine zabilježio u osam naselja tog kraja sa 76 obitelji i 198 duša, a najviše ih je: u Karlovcu (45 obitelji, 121 duša), Dugoj Resi (20, 51), Belajskom Poljcu (6, 17) itd.

U prvoj polovici 18. stoljeća Brozovići se naseljavaju i na ogulinsko područje, gdje je u župskim maticama 1733. godine upisana smrt Martina Brozovića.

U zemljišnim knjigama iz 1775. godine upisani su podaci za 17 Brozovića obiteljskih zadruga ogulinskog područja, kojih su domaćini bili: Josip iz Ogulina; Bartol, po dvojica s imenima Ivica i Valentin te Mate, Petar i Tome iz Hreljina Ogulinskog; Marko iz Gerova; Gašpar, Ivan, Mikula i Petar iz Kamenice Skradničke; Ivan, Ive i Mate iz Tounja. [1]

Prema popisu iz 2001. godine na ogulinskom području žive 122 Brozovića obitelji s 386 duša, što je više od četvrtine svih Brozovića u Hrvatskoj.

Ovom prigodom navodimo samo naselja s 10 i više Brozovića: u Hreljinu Ogulinskom (74 obitelji, 244 duše), Kamenici Skradničkoj (4, 15), Ogulinu (34, 96), Svetom Petru pokraj Ogulina (5, 13).

Dio Brozovića je krenuo i u slovensku Belu krajinu, gdje im i danas, primjerice u selu Vinici, žive potomci.

Ogulinski Brozovići sele i u južnu Ugarsku, a spominju se 1715. godine u selu Maraza pokraj Mohača. [2]

U Međimurju se pak pojavljuju 1768. godine, kada je u Hodošanu upisan grafijski prezimenski oblik Brozovics; taj je oblik zabilježen također u Hodošanu i 1844. godine. Sadašnji oblik Brozović se ustalio iza 1931. godine, kada je zabilježen u Miklavecu i Podturenu. [3] Popis iz 2001. godine u Međimurju je zatekao Brozoviće: u Čakovecu (dvije obitelji, pet duša) i Pribislavecu (3, 9)

U Primorsko-goranskoj županiji postoje dvije nesrodne skupine Brozovića: primorska sa starinom u Selcima pokraj Crikvenice i goranska u Mrkoplju.

Od crikveničkih Brozovića je legendarni nogometaš Miroslav Brozović, čiji su preci preselili iz Bribira u Mostar, gdje on i započeo i završio život.

Popis iz 2001. godine zatekao je u 21 naselju Primorsko-goranske županije 89 Brozovića obitelji sa 189 duša.

I ovom prigodom navodimo samo naselja s 10 i više Brozovića: u Bribiru pokraj Vinodola (pet obitelji, 12 duša), Lovranu (2, 11), Mrkoplju (11, 24), Rijeci (25, 57), Selcima pokraj Crikvenice (13, 33), Tribalju (2, 11), Vrbovskom (12, 23).

U 15 naselja zagrebačkog područja popis iz 2001. godine zatekao je 111 Brozovića obitelji s 260 duša, a najviše ih je: u Zagrebu (77 obitelji, 164 duše), Odranskom Obrežu (8, 30), Okujama (6, 17) itd.

Upravo iz Okuja (Turopolje) je i sadašnji hrvatski nogometni reprezentativac Marcelo Brozović.

Skupinu Brozovića od 23 obitelji s 61 dušom zabilježio je popis iz 2001. godine u šest naselja sisačkog područja, a najviše ih je u Kutini (devet obitelji, 26 duša) i Janji Lipi (9, 23).

Spominjemo i još četiri manje skupine Brozovića: dalmatinsku (pet naselja, 13 obitelji, 31 duša), koprivničko-križevačku (4, 10, 19), bjelovarsku (4, 6, 18) i zagorsku (4, 6, 14).

Najviše ih je: u Metkoviću (sedam obitelji, 20 duša), Makarskoj (2, 5); Koprivnici (7, 11), Đurđevcu (1, 4); Garešnici (2, 7), Gudovcu (2, 6); Svetom Križu pokraj Tuhelja (2, 8), Pristavi (2, 4) itd.

Ipak, dio Brozovića živi u Bosni i Hercegovini, a odatle su i dvojica najistaknutijih nositelja tog prezimena: Dalibor Brozović (Sarajevo 1927-Zagreb 2009), hrvatski jezikoslovac svjetskog glasa i Miroslav Brozović (Mostar 1917 – Mostar 2006), legendarni nogometni reprezentativac.

Najvažnija literatura:

  1. H, Salopek, Ogulinsko-modruški rodovi, Zagreb 2002.
  2. A. Frančić, Međimurska prezimena, Zagreb 2002.

Možda vam se svidi

Komentirajte!

Your email address will not be published.

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.