Janez Toplišek: „Rodoslovje kot znanost in hobi“, Trzin 2004

Prije punih deset godina, u izdanju ljubljanske Cankarjeve založbe pojavio se „Moj rodovnik – priročnik za istraživanje rodu“ Vasje Butine. Bila je to prva knjiga tog žanra kod Slovenaca, a kako ju je prihvatilo tržište – pokazuje i činjenica da je vrlo brzo nestala iz knjižara. Time se djelimično može objasniti da se šest godina zatim pojavila i knjiga mr. sc. Janeza Toplišeka „Rodoslovje – kot znanost in hobi“ (Trzin, 2004) koja je našla zahvalne čitatelje i u Hrvatskoj.U odnosu na Butinin „Moj rodovnik“ ona je ne samo bogatija opsegom (ima 360 stranica velikog formata), nego još više suvremenim kritičkim aparatom. Naime, na kraju svakog od 35 poglavlja, Toplišek upućuje na domaće i strane izvore (naslovi knjiga i časopisa, internet, e-adrese) koji korisniku otvaraju širi uvid u materiju.

Već sažeto nabrajanje poglavlja govori o strukturi Toplišekovog „Rodoslovja“. Ona se nižu pod naslovima:

• Što ću istraživati
• Rodoslovac početnik
• Odakle potječe moje prezime
• Izvori rodoslovnih podataka
• Rodoslovni računalski programi
• Rodoslovlje na internetu
• Karakteristična rodoslovna istraživanja
• Genetsko rodoslovlje
• Dodirne discipline pomažu rodoslovcu
• Sastavimo obiteljsku kroniku
• Susreti rođaka i prezimenjaka
• Rodoslovi u Sloveniji i drugdje
• Posjet arhivu i župi
• Etički i pravni vidici rodoslovnog rada
• Rodoslovlje kroz vrijeme
• Literatura o rodoslovlju
• Rodoslovni leksikon

Knjiga završava pregledom kratica te kazalima osoba i pojmova.

I na promociji u Slovenskom domu u Zagrebu, priređenoj u suradnji s HRD „Vitezović“, Toplišekova je knjiga dobila brojna priznanja, uz ocjenu da predstavlja razinu europskog standarda za univerzitetski udžbenik. No što ostaje onome u Hrvatskoj, tko se ne može služiti slovenskim jezikom? On će naći jedno od najvažnijih poglavlja te knjige „Rodoslovni računalski programi“ prevedeno na hrvatski u „Kutiću za rodoslovce“ na web stranici Zagrebačkog arhivističkog društva. Na spomenutoj prezentaciji u Zagrebu knjiga se prodavala po pogodovanoj cijeni od 150.- kn, pod uvjetom da se naruči pet primjeraka.

Toplišek je poodavno izrazio želju da prijevod njegove knjige nađe izdavača u Hrvatskoj. Kakvi su onda izgledi da istraživači naših obiteljskih rodoslova dođu do knjige, kakvu do sada ni jedna domaća kuća nije uvrstila u prioritete svojih izdavačkih planova? Svatko, tko bi se latio takvog posla, sigurno će se složiti s upozorenjem autora da goli prijevod njegove knjige (u koji sam uložio četiri mjeseca intenzivnog rada) ne može zadovoljiti hrvatskog korisnika.

„Svaka je genealogija vrlo nacionalno obojena“, kaže Toplišek. „To, na primjer, pokazuju i neke vrlo dobre američke rodoslovne knjige, koje za nas ostaju većim dijelom neupotrebljive.“ On zato predlaže da eventualni hrvatski izdavač izostavi „previše slovenske“ dijelove njegova teksta, pa da knjiga na primjer dobije hrvatski predgovor i hrvatske komentare za svako poglavlje. I ilustracije na slovenskom (dokumenti) trebalo bi zamijeniti hrvatskima.

Sam Toplišek nas je obavijestio o informacijama koje mu stižu sa slovenskog knjižarskog tržišta. Mnogim rodoslovnim početnicima njegova je knjiga prezahtjevna i preopsežna. Oni traže nešto kraće, usmjereno na jednostavnije probleme početnika. Možda bi i u Hrvatskoj bilo uspješnije takvo „pojednostavljeno“ izdanje Toplišekove knjige? Izbor ovisi o izdavaču, koji se odluči na takav pothvat s dugoročnim odjekom. On će trebati okupiti poznavatelje naše antroponomastike, lingvistike (terminologija knjige svakako bi dala obilježje budućoj hrvatskoj literaturi s ovog područja), hrvatske nacionalne i crkvene povijesti od 16-19.stoljeća, arhivistike, povijesne demografije, kartografije, prava ( hrvatska regulacija prava na dostupnost informacija i na zaštitu privatnosti), informatičke podrške rodoslovnim istraživanjima, genetske analize, kao i drugih dodirnih disciplina kojima se pomaže rodoslovac.

Premostiti toliko zaostajanje na području hrvatske genealogije svakako nije rutinski posao. Zato se s pravom možemo upitati: je li zaista takav naš rodoslovni prvijenac na vidiku?