Najstarija prezimena Mihovljana

Ovaj tekst izvorno je objavljen u časopisu „Hrvatsko zagorje"  u broju 1-4/2011.

U traganju za dokumentima u kojima su zapisana najstarija prezimena Mihovljana, istraživač se nije mogao osloniti na uobičajene povijesne izvore. Među njima je najpoznatiji Popis kraljevskog poreza županije Varaždinske, Zagrebačke i Križevačke iz 1598. godine (Conscriptiones dicarum, A.D.1598, tomus I) koji se čuva u Hrvatskom državnom arhivu (dijelom i u Magyar Orszagos Leveltar na Budimu) a obuhvaća oko 13.500 domova između Drave, Kupe i Save. No u tom popisu, koji neki nazivaju i najstarijim popisom stanovništva Banske Hrvatske iz 16. stoljeća, Mihovljana jednostavno nema.

To ne znači da na području današnjeg Mihovljana već prije četiri stoljeća nije uopće bilo naselja, već je ono vjerojatno pripisano skupini pod nekim drugim naslovom (možda Krapina, Lobor, Zlatar?), iz koje ga se danas ne može pouzdano izdvojiti.

Preostalo je drugo rješenje: najstarija mihovljanska prezimena potražiti u crkvenim knjigama, među kojima je najstarija "Protocoli baptistatorum" (Matične knjige krštenih), koja se u župi Mihovljan počela voditi prije nekih 300 godina (1733.). Te knjige pružaju pouzdane obavijesti o prezimenima u župi tijekom zadnja tri stoljeća. Dovoljno je bilo, za ovu priliku, analizirati prvih deset godna u Matičnoj knjizi krštenih da se dođe do uzorka od 124 najstarija prezimena iz župe Mihovljan.


Uvodna napomena u matici krštenih iz 1733. godine. Izvor: familysearch.org

U kakvim su vremenima bila zabilježena?

Samo tri desetljeća prije nego je mihovljanski župnik u knjigu upisao prvoga krštenika bio je sklopljen poznati Karlovački mir (1699). Njime je Turska predala Austriji Slavoniju, kojom je stoljećima vladala. Do tada Turci i nisu bili daleko. – pješak iz Mihovljana mogao je za samo tri dana hoda stići na turski teritorij. Tek neku godinu nakon otvaranja mihovljanske matične knjige krštenih popet će se na austrijsko prijestolje prva žena – carica Marija Terezija (1740.). A njenim su dekretom (1758.) obustavljeni procesi protiv "coprnica", koji su i u Zagorju toliko nevinih žena odveli na mučilišta i lomače.

Matična knjiga krštenih župe Mihovljan nastala je u vrijeme kad glavni grad Hrvatske nije bio Zagreb nego Varaždin (sve do 1776. kad je nestao u onom strašnom požaru). U nedalekoj Lepoglavi pavlini su tih godina uz svoju gimnaziju, vodili i uglednu akademiju, prvu visoku školu u Hrvatskoj. U mihovljanskoj crkvi kršteno je tada i nekoliko plemićke djece iz obitelji Senti, Horvat, Kulmer i drugih. Njima je bilo omogućeno obrazovanje i pristup knjizi. No teško da je itko od ostalih Mihovljanaca ikad prekoračio prag lepoglavskih škola – oni su bili kmetovi, osuđeni da ostanu nepismeni svijet.

U nastavku donosimo popis mihovljanskih prezimena koja su zapisana tijekom prvih deset godina u matici krštenih te župe. Oznaka godine uz svako prezime pokazuje kad se ono prvi put pojavilo u toj knjizi. Mnogi današnji Mihovljanci prepoznat će u njima trag svojih predaka koji su tu živjeli prije 300 i više godina. Treba napomenuti da je ta knjiga mjestimično vođena vrlo nečitko, pa tamo gdje se prezime nije moglo pročitati sa sigurnošću radije je izostavljeno. Takvih zapisa nema više od deset posto.

Antolić (1733.)

Babić (1739.), Bajsec (1737.), Bajsić (1733.), Bartolić (1738.), Bistrić (1740.), Blašković (1736.), Bohor (1734.), Božiček (1742.), Brestovečki (1738.), Brozd (1736.), Bubnjar (1735.), Bujan (1740.), Bujanić (1737.)

Cebović (1735.), Ceković (1733.),,Celjak (1733.), ,Cicnjak (1736.),Cikić (1736.),Cvetko (1737.), Cvok (1735.)

Čehulić (1733.)

Delija (1733.), Dinjak (1733.), Divjak (1737.), Dugan (1735.), Duš (1733.)

Đurkan (1734.)

Erdelja (1734.)

Fijački (1736.), Fijačko (1741), Filipec (1735.), Franc (1736.), Fuček (1733.)

Galic (1736.), Galović (1742.), Gluhak (1736.), Godina (1737.), Golub (1740.), Gorski (1734.), Gradečak (1734.), Gredel (1736.), Grozdek (1735.), Gubec (1740.), Gulin (1737.)

Habulin (1741.), Hajdinski (1738.), Harmina (1737.), Horvat (1734.), Horvat, perillustris dominus = presvetli Gospon (1741.), Hranić (1735)

Ileković (1739.)

Jakuš (1733.), Jambrešić (1734.), Juraić (1733.),

Kadoić (1739), Klarić (1736.), Klasić (1733.), Knok (1736.), Kobeščak (1735.), Komorčec (1737.), Komorski (1735), Končić (1739.), Kondres (1733.), Koren (1736.), Kostanjevečki (1736.), Kovač (1739.), Kovačiček (1733.), Kovačić (1733), Kranjec ( 1735.) , Krasonja (1733.), Kučer (1740.) Kudelić (1738.), Kuhta (1738.), Kulmer, illustrissimus = Presvetli (1741.), Kunović (1735.), Kušer (1734-)

Lasić (1742.), Latin (1734.), Lenard (1741.), Lisičak (1736.)

Martinjak (1733.), Medvedec (1736.), Meglić (1742.), Merkaš (1735.), Meštrović (1736.)., Mihalčević (1737.), Mihalić (1739.), Mikuš (1739.), Milić (1739.), Mladić (1740.), Muraj (1734.), Mutak (1733.)

Nežmahen (1735.), Novačić (1742.), Novački (1735.), Novak (1733.), Novosel (1733.), Nožica (1737.)

Oršolić (1734.), Oslić (1734.), Osolić (1737.)

Pajtak (1739.), Papiga (1736), Pavleković (1735.), Pavlek (1734.), Pavlina (1742.), Petričić (1738.), Petričija (1740.), Petrovečki (1735.), Pintek (1734.), Plukavec (1733.), Poljak (1742.), Posavec (1733.), Potočki (1736.), Ptičar ( 1735.)

Risek (1740.)

Sajko (1735.), Senti, nobilis = plemeniti (1741.),Severin (1736.), Sinković (1736.), Skurjeni (1739.), Slukan (1741), Smrečki (1736.), Smrekar (1736.), Sokolić (1737.), Sopina (1740.)., Stanković (1735.), Stubičan (1736.), Sviben (1742.)

Šalković (1733.), Šemnički (1733.), Škreblin (1736.), Šoprek (1733), Štrok (1733)

Tenšek (1734.), Terkavec (1734,), Terstenjak (1736.), Torta (1741.), Trenski (1736.), Tretinjak (1733.), Trontić (1734.), Tukač (1733), Tušek (1734.)

Valjak (1734.), Vargović (1736.),Vdović (1734.), Verbek (1733.), Verček (1734.), Videc (1736.), Vidiček (1734.), Vidović (1740.), Voković (1736.), Vragović (1741.), Vučković (1733.), Vugijan (1741.),Vojaković (1733.), Vukić (1734.), Vukoja, nobilis (1742.), Vuksan (1737.), Vuzem (1733.)

Zrinski (1739.)

Žugec (1741.), Županić (1738.)

(ukupno 194 prezimena župe Mihovljan od 1733.do 1742. g.)


Zapisi s prve stranice u matici krštenih iz 1733. godine. Izvor: familysearch.org

"Naše prezime je naša povijest", s pravom zaključuje povijesna antroponimija. O kakvoj povijesti govori navedeni uzorak iz Mihovljana?

Prije svega, ta prezimena govore o svom nastanku. U prvoj skupini nalazimo patronime koji su se oblikovali od osobnog imena svog pretka, bilo u neizmijenjenom obliku (Cvetko, Franc, Đukan), ili posredno ukazuju na osnovni oblik tog imena (Antolić, Filipec, Martinjak, Juraić i sl.). Prezimena kao što su Klarić (nastalo od ženskog imena Klara) kao i Oršolić (od imena Uršula) pokazuju da je obitelj izgubila djeda ili oca pa je starješinom postala žena, po kojoj nose prezime njeni potomci.

Zanimljiva je i druga skupina, koju antroponimija naziva etnicima. Etnici ukazuju iz koje je sredine neka obitelj doselila u novi kraj. O tome govore mihovljanska prezimena koja označavaju bližu okolicu kao što su Šemnički, Gorski, Komorčec, Petrovečki ili nešto podalje krajeve – Stubičan, Posavec, Celjak, Kranjec, Latin, Erdelja (po Erdelju, pokrajini između Ugarske i Vlaške).

U etnike se ubraja i prezime Horvat, kojim se u Zagorju označavao doseljenik iz stare Hrvatske. Tada se Zagorje nije ubrajalo u Hrvatsku nego u Slavoniju. Ona je obuhvaćala cijeli teritorij između Drave i Save, a stara Hrvatska (današnja zapadna Bosna, Lika, Kordun i Banovina). nastavljala se od Slavonije do Dalmacije. Tijekom 16. stoljeća Zagorje je zapljusnuo ogroman val izbjeglica pred turskim osvajačima pa je prezime Horvat i danas najbrojnije u Hrvatskoj. Po nastanku su istu sudbinu podijelila i prezimena Novak i Novosel.

Mihovljanskim etnicima bliska su po smislu i neka prezimena stranog podrijetla. Takvo je prezime Delija, riječ koja na turskom znači "ludo hrabar", a onda i "lud". Prvi Delija u Zagorju morao je biti zarobljen turski vojnik, kojeg su ovdje pokrstili i prodali nekom vlastelinu za slugu. I prezime Vargović ima također strani korijen. Nastalo je od mađarske riječi "varga" koja znači kolara. Oblik Vargović kasnije se ponegdje premetnuo i u Vragovića.

Sljedeća skupina prezimena s našeg popisa nastala je po zanimanjima kojima su se bavile neke mihovljanske obitelji. Uz Kovačića i Kovačičeka tu bi se mogli ubrojiti i Bubnjar, Pintek (izrađuje pinte, posude za tekućinu), Kobeščak (izvorno Kebelščak, po kablićima – "keblima") pa i Ptičar, koji se bavi lovom i uzgojem ptica.

Na kraju su još ostala prezimena stvorena od (obično podrugljivih) nadimaka kao što su Gluhak, Mutak (sa smetnjama u govoru), Dugan, Nežmahen (=neukusan), Medvedec, Nožica, Papiga i Golub.

Na kraju ovog izleta u povijest mihovljanskih obitelji bilo bi zanimljivo doznati koliko se tamošnjih prezimena, zabilježenih prije 300 godina, održalo u toj općini do danas? Ali kako to postići? Usporediti, recimo, matičnu knjigu krštenih 1733. s telefonskim imenikom današnjeg Mihovljana? Ni on ne sadrži sva današnja prezimena tog mjesta. Rješenje je nađeno uz pomoć glavne urednice časopisa "Hrvatsko zagorje" prof. Vlaste Horvatić-Gmaz i Upravnog odjela općine Mihovljan. On nam je ustupio na korištenje najnoviji popis birača te općine koji su izašli na parlamentarne izbore 2007. godine. U taj su dokument unesene samo osobe s pravom glasa, dakle stariji od 18 godina – ali to ni malo ne umanjuje vrijednost podataka za našu povijesno-antroponimijsku analizu. Popis birača omogućio nam je da dođemo do svih današnjih mihovljanskih prezimena. U njemu su zabilježene ravno 2792 osobe, koje nose 237 prezimena.

Sada je ostalo samo još usporediti prezimena iz matične knjige krštenih, stare tri stoljeća, s prezimenima današnjih stanovnika te općine da se dođe do neobičnog podatka: svako treće prezime iz one povijesne knjige živi i danas, nakon tristo i toliko godina, u općini Mihovljan! Ratovi, epidemije i godine gladi, migracije, kolonizacija iz agrarno prenaseljenih krajeva i na kraju seobe iz sela u gradove uveliko su izmjenili demografsku sliku Hrvatske. Ti procesi nisu mimoišli ni naše Zagorje. Pa ipak se u jednom kutku poput Mihovljana zadržalo na domovini više od trećine svih povijesnih prezimena! Zabilježimo ih dakle, opet abecednim redom.

Babić, Bajsić, Bartolić, Bistrić (danas i Bistrović), Blašković, Bokor, Božiček, Brozd, Bubnjar

Cobović, Cicnjak

Čehulić

Erdelja

Fijačko, Franc

Galic, Golub, Gorski, Gradečak, Gredelj, Grozdek

Haramina, Horvat

Ileković

Klarić, Knok, Kobeščak. Komorčec, Kondres, Koren, Kovačić, Kranjčec, Kresonja, Kuhta, Kužir

Latin

Martinjak, Medvedec, Merkaš, Mladić, Mutak

Novak, Nožica

Oslić

Pavlek, Petričić, Pintek, Plukavec, Poljak, Posavec, Ptičar

Risek

Sajko, Sinković, Skurjeni, Sokolić, Sopina, Sviben

Šalković, Šemnički, Šoprek

Tenšek, Torta, Tretinjak

Vdović, Vragović, Vuk

Kad se zna da Hrvatski državni arhiv u Zagrebu i Državni arhiv u Varaždinu raspolažu primjerkom mikrofilma na kojem su snimljene sve matične knjige župe Mihovljan od 1733. godine, otvara se mogućnost da velik broj mihovljanskih onitelji izradi sliku svoga obiteljskog stabla u neprekidnom poimeničnom nizu od tri stoljeća. Tek manji broj župa u Hrvatskoj može se pohvaliti takvim mogućnostima.

Ima li u Mihovljanu snaga spremnih da pokrenu takvu akciju? U njoj bi sigurno mogli računati i na podršku Hrvatskog rodoslovnog društva "Pavao Ritter Vitezović" iz Zagreba.

Takav kulturni pothvat zaslužuje potporu svih kojima je na srcu povijest njihova roda i trostoljetna slika njihova prezimena.

Mladen Paver

Rodoslovnim se istraživanjima bavi od 1994. godine. Osim vlastitog obiteljskog rodoslova istraživao je najstarije tragove oko šest stotina naših prezimena i njihove migracije. Izradio je 30 rodoslovnih stabala, "visine" od 200 do 350 godina. Radi na datoteci izvora naših prezimena (dosad prikupio oko 14.000), s težištem na dokumentima s prostora Banske Hrvatske XVI st. Osim domaćih arhiva, oslanja se na zbirke državnih arhiva u Budimpešti i Grazu. Pripremio je za tisak priručnik za rodoslovnog istraživača "Pred zagonetkom obiteljskog stabla" s dodatkom "Vježbe iz antroponimije", uz pozitivne recenzije dvojice naših akademika.

Možda vam se svidi

17 komentara

  1. Mijo Gradečak says:

    Osobita mi je čast i zadovoljstvo da sam imao priliku koristiti znanje g.Mladena Pavera, posebno njegov rad u Državnom arhivu u Zgbu
    u rasvjetljavanju mojih korjena.
    Prošao sam lutanja po arhivima u Popovcu ( ništa,samo zapisnici mjesnih zajednica), po državnom arhivu u Varaždinu ( odlično, fantastično-hvala im). Posebno hvala mihovljanskim župnicima koji su mi omogućili uvid u Status animarum.Hvla i općini Mihovljan, gdje su se držale važne matične knjige ( odnijeli je u Zlatar?)Nažalost u župi radobojskoj starog Statusa animaruma nema, već samo novi,sada aktuelni. Nema ga niti u Biskupskoj arhivi u Zgbu ( vlč Razum). U nekim župama, kao n.pr. Mače, matične knjige i statusi bili su razbacani po vlažnom podrumu.
    Stoga, posljednji je čas da se spasi i popiše,DIGITALIZIRA i omogući on line pristup svima.

  2. Lajo says:

    Dobar dan Mijo,

    Imam par pitanja vezanih uz mihovljanske maticne knjige, pa ako mozete pomoci bio bih vam jako zahvalan.

    Da li ste kod mihovljanskog zupnika pronasli starije maticne knjige zupe od 1733?

    Da li u mihovljanskoj zupi i njihovom arhivima uopce postoje maticne knjige starije od 1733. ili su se prije toga rodjeni, umrli, vjencani i krizmani Mihovljancani zapisivali u nekoj drugoj zupi (Zlatar, Lobor)?

    Da li u zupi postoje neki drugi zapisi iz proslosti mjesta i okolice, npr zapisi luknarskih davanja mihovljanskom zupniku ili zapisi kanonskih vizitacija?

    Iz kojeg razdoblja su Status animarum koje ste procitali u Mihovljanu?

    Iz kojeg razdoblja su maticne knjige koje ste pregledali u opcini Mihovljan koje su sad u Zlataru?

    Nadam se da ovo nije previse pitanja.

    Hvala puno i lijep pozdrav,
    JAdranko

  3. Lajo says:

    U popisima i obračunima poreza iz 1598. godine stanovnici Mihovljana su bili upisani kao “Coloni ecclesiae Sancti Michaelis sub Komor”, dakle kao seljaci/kmetovi crkve Svetog Mihaela ispod Komora, a taj položaj odgovara položaju današnjeg Mihovljana u kojem se i nalazi crkva Sv. Mihaela Arkanđela.

    Navedena prezimena iz 1598. su Tretinnyak, Wochkowych, Kartolych (vjerojatno Bartolić), Myhalych, Ozlych i Dwdko. Ta prezimena ili barem dio njih su i današnja mihovljanska prezimena.

    Iz iste knjige, veći i jednako važan je popis poreznih obveznika koji 1598. žive na posjedima lepoglavskih pavlina: “PRIGORIAE religiosorum dominorum fratrum eremitarum de Lepeglawa”. To su stanovnici koji žive na Veternici, u Gregurovcu, Kuzmincu i Gori te su također zapisivani u mihovljanske župne knjige. Neka od njihovih prezimena iz 1598. koja se pojavljuju i u matičnim knjigama iz 1733. pa nadalje su: Czwliak, Bwyanych, Koosz, Predkowych, Trontich, Terztennyak, Wogyan, Myhalchewych, Petrichich, Grozdek, Pawlekowych, Czeboych, Kowach, Klarych, Zynkowych i mnoga druga.

  4. Sanya Fijacko says:

    Dobar dan,

    Hvala na ovom clanku. Vrlo je interesantan i poucan. Molim vas kako bi mogla saznati podrijetlo obitelji Fijacko i od kuda dolazi to prezime u Mihovljan. Moj otac je bio roden u Mihovljanu. Zove se Drago. Njegov otac, moj djed zvao se Stjepan. Za vrijeme rata Stjepanov brat je bio ubijen (mislim da je ubijen od partizana) pa je Stjepan podhitno odselio iz Mihovljana sa bratovom i svojom djecom u okolicu Kutine, selo Brinjane, gdje su imali svoje posjede. To je sve sto ja znam. Mene interesira proslost prije WW ll.
    Unaprijed hvala

  5. mladen paver says:

    Najstariiji zapisi prezimena Fijačko mogu se naći u knjizi Adamček-Kampuš “Popisi i obraluni poreza u Hrvatskoj XV i XVI stoljeća” – tu je 1598.g. Grga Fijačko, kmet iz sela Jesenovca kod Kašine (Prigorje) i Benedikt Fijačko iz Gornje Višnjice, vlastelinstvo Trakošćan. Gdje je sve popis stanovništva 1948.g. u Hrvatskoj zatekao prezime Fijačko pokazuje knjiga “Leksik prezimena SR Hrvatskle” (Zagreb, 1976).

  6. Lajo says:

    Na stranicama hungaricana.hu nalazi se popis težaka lepoglavskih pavlina iz 1525. godine. Popisi su i iz sela koja pripadaju mihovljanskoj župi : Gregurovec, Dvorc, Velika Veternička i druga. Mogu se iščitati mnogobrojna prezimena koja tamo postoje i danas.

    http://archives.hungaricana.hu/en/charters/view/304011/?query=RJEL%3D(q%20312%20%2F%20lepoglava%202%204*)&pg=0&bbox=-696.0000000000007%2C-3041.500000000001%2C2832.000000000001%2C210.50000000000068

  7. mijo hlupić says:

    sa zanimanjem gledam najstarija prezimena iz mihovljana i mnoga poznajem i danas ali bih jako želio saznati kada se je i odkuda pojavilo u mhovljanu prezime hlupić taj podatak

    bi mi omogučio sastavljanje mojeg obiteljskog stabla

  8. Lajo says:

    Matice krštenih župe Mihovljan su indeksirane na familysearch.org i prema toj indeksaciji se prezime Hlupić u maticama krštenih pojavljuje 1855: kršten sin Janko od Ivana Hlupića i Kate Jurinjak.
    Šaljem link da možete vidjeti:
    https://familysearch.org/search/record/results?count=20&query=%2Bsurname%3Ahlupi%C4%87~%20%2Brecord_country%3ACroatia

  9. Luka says:

    Dali se zna nesto o porijeklu prezimena vuđan ?

  10. lajo says:

    Prezime Vuđan ili u starijoj verziji Vudjan, je prezime iz Gregurovca, općina i župa Mihovljan. U poreznim popisima iz 1598. je zapisan Michael (Mijo) Wogyan na posjedima lepoglavskih pavlina koje su tada zvali Prigorje. Još stariji trag tog prezimena sam pronašao 1525. također na posjedima lepoglavskih pavlina, u Krasetincu je zapisan Ambroz Wogian, u Gregurovcu Urban Wygen.
    Prezime postoji i danas u Gregurovcu. Moje prezime je Latin i mi se nalazimo preko puta Vuđana u Gregurovcu. Jeste li i vi iz te grane Vuđana? Prezime Vuđan mi je zanimljivo zbog toga što je 1737. u Prigorju lepoglavskih pavlina zapisan Juraj Latin Vugyan, pa bih želio odgonetnuti da li to znači da se Juraj Vuđan priženio k Latinima i uzeo njihovo prezime.
    Ako vam treba bilo što dodatno, šaljite postove ili mi javite e-mail adresu jer imam dosta podataka za Gregurovec.

  11. sara says:

    Hvala na odličnom članku. Među prezimenima iz 1733. je upisano i Lenard, kojega prema popisu iz 2007. više nema na tom području, no zastupljeno je u Rakitju (Sv. Nedelja/Samobor) odakle je moja obitelj, i mislim da je općenito dosta rijetko u Hrvatskoj. Znate li možda koji bi bio korijen prezimena.? Znam da postoji još i u Sloveniji, Mađarskoj.

  12. Marijan Tretinjak says:

    Poštovani !!! Htio bih Vam ispričati jednu priču koja se u mojoj obitelji prenaša s koljena na koljeno nekoliko stoljeća a možda Vam se učini zanimljivom pa pokušate utvrditi povijesne činjenice jer ja dalje više neznam u kom pravcu ići. Naime moje prezime je Tretinjak i iz Martinca orehovičkog sam. Moji preci su imali kovačnicu i kolariju (o tome postoje zapisi o plačanju poreza iz 1598)na mjestu zvanom Zaluka(ja ću baratati izvornim nazivima koji možda Vama neće ništa značiti ali ti nazivi se i danas koriste a i navedeni su u Urbarskim izvodima koje posjedujem)Mjesto gdje je bila kovačnica je udaljeno od kapele Sv.Martina stotinjak metara i bilo je sjecište putova iz Mihovljana,Mača,Zlatara prema Svetom križu Začretju,Zaboku i Krapini.Na tome mjestu smo često znali izorati neke željezne komade.U vlasništvu zajednice-zadruge Tretinjak je bila zemlja oko kapelice Sv.Martina -Zaluka,Krč,Gorica,Klaki,Gložđe i Mačkovec to znači zemlja između plemenitih obitelji Plavić,Sente i Vrček.Treba napomenuti da je taj kompletni dio zagorja ispod Strugače bio Komor a tek kasnije se koristilo ime mjesta Martindol i Martinec. E sada zaplet -po priči koja je ostala u obitelji jedne su godine prilikom ubiranja poreza namjesnici župnog dvora Mihovljan (kome je pripadao taj dio sve do Bedekovčine )uzeli više nego što su smijeli pa su se Tretinjaki a bilo ih je po priči petero brače pobunili i krenuli za njima te ih ulovili u Zadravcu na mjestu zvanom Kanjevina i da li ispretukli ili koga ubili neznam . Uglavnom po naredbi Mihovljanskog župnika tih petero braće je poslano u rat protiv turaka a na više od polovicu njihove zemlje su naseljeni Komorski.Od petero braće samo je jedan preživio i od njega se dalje održala loza Tretinjak u Martincu.Komorski su razrušili kapelicu i njezine dijelove iskoristili za daljnju izgradnju ali i dan danas Komorske iz Martinca zovu Cukači (jer su iscukali kapelu) a kod nekih obitelji (npr. kod Plavića,Sente,Belošević i Vrček)ih još danas nazivaju Cajzljeki (nametnici,uši)
    Postoji trag o rušenju drvene kapelice i zabrani korištenja groblja koje je bilo uz nju a dali su uzrok moji preci ili ne, neznam gdje da potražim.

  13. denis says:

    Predivan trud za izradu takvog neceg…
    Mene interesira odakle potjece prezime Habulin…puno ga je u Zagorju..odakle mu korijen prije toga ???

  14. Darko Lacković says:

    Habuline pronalazimo najviše u zlatarskoj i okolnim župama, mjestima Bedekovčina, Poznanovec, Gora, Veliki Komor. Ponešto ih se iselilo u tzv. donje krajeve ali i u Zagreb ali ishodište im je upravo kako sam naveo.

  15. Ivica Erdelja says:

    postovani,
    ja sam potomak jedne od tih obitelji koje se spominju kao prve upisane u maticnu knjigu mihovljana. zanima me kako protumaciti to da je prezime ERDELJA – koje nosim, toliko razlicito od drugih prezimena? da li ima ikakve veze s erdeljom u rumunjskoj/madjarskoj, zasto u naselju erdelj u hrvatskoj nema prezimena erdelja? nazalost prije nekoliko mjeseci umro je moj stric a snjim i toliko toga iz povijesti obitelji…pokusavam pohvatati “konce” dok jos i ja nisam prestar a narocito bih zelio pronaci nesto o familiji s bakine strane koja je rodjena kovacic i mislim da je bila iz zagreba… hvala i lijepi pozdrav!

  16. Marčec says:

    Poštovani,
    @Lajo : Na navedenim linku, ” hungaricana.hu ” na drugoj strani, video sam ime “Nicolaus marchecz”, jeli to točno? Posatoji neki prjevod od diplome?
    Ima netko kopiju od tog teksta?
    Mnogo hvala

  17. Lajo says:

    @Marčec: drago mi je da ste na linku “Hungaricana.hu” pronašli nešto od svog interesa u istraživanju. Meni osobno je prilično teško bilo odgonetnuti mnoga prezimena iz te baze, često idem instiktivno i uzdajući se u znanje prezimena toga kraja pa samo mogu pretpostaviti s velikom sigurnošću o kojem se prezimenu radi. Ja bih rekao da je upisan Nikola Marčec, kao što ste i samo rekli.
    Dokumenti u fizičkom obliku bi trebali biti u HDA, također ne znam da li postoji prijevod.
    Lijep pozdrav.

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *