Tajna jedne kutije, Vjesnik
Ovaj članak objavljen je u Vjesniku, 27. studenog 2007. godine.
Tajna jedne kutije
Gordana Igrec
Premećući ostavštinu pokojne tete, Mladen Paver je pronašao tragove vlastitih korijena i odlučio otkriti svoje pretke
Kada je 1989. umirovljen »Vjesnikov« novinar Mladen Paver slomio nogu, nije ni slutio u kakvu će ga pustolovinu odvesti prisilno mirovanje. U ruke mu je došla kutija sa stvarima pokojne tete u kojoj je, prevrćući stvarčicu po stvarčicu, našao i dokument stariji od stotinu godina. Na njemu je pisalo da je stanovita Katica Potočki rođena Gustović darovala kćeri dio zemljišta na zagrebačkom Kuniščaku. »Obuzeo me čudan osjećaj: tko je bila ta Zagorka, ali i prva Zagrepčanka u mojoj obitelji? Želio sam si pojasniti prabakin lik i shvatiti njezinu sudbinu i snagu kojom je svladavala zapreke u životu«, započeo je priču Paver.
Mladen Paver
Prateći siromašnu zagorsku kmeticu, a potom i baku uglednih zagrebačkih obrtnika i akademskih građana Paver je pratio i put koji je Hrvatska prevalila u jednom stoljeću. Umirovljeni novinar Paver je 15. lipnja 2005. zajedno s akademikom dr. Petrom Strčićem i grupom oduševljenih entuzijasta koji su već radili na vlastitim rodoslovljima osnovao Hrvatsko rodoslovno društvo »Pavao Ritter Vitezović«. Međutim, taj čudesan vremeplov nosio je Pavera dalje kroz povijest vlastite obitelji i povijest Hrvatskog zagorja. Tako je doznao da se kmetica Katica Gustović iz sela Tenovec – općina Sveti Križ Začretje, otisnula u Zagreb radi nemilosrdnih uvjeta života kod nekadašnjih gospodara Gustovića grofova Sermage. U Zagrebu se zaposlila u mađarskoj tvornici duhana, ubrzo se udala za Zagorca Potočkog i rodila troje djece. »Da Zagreb nije 1880. pogodio potres, moja prabaka Katica bi i dalje teško preživljavala na adresi današnje Austrijske Republike na malenoj mansardi. No nakon potresa valjalo je grad obnoviti i tu je moj pradjed Potočki našao prigodu za bolju zaradu. Tako je i prabaka Katica stekla kuću na Kuniščaku«, kazuje nam Paver. Potraga ga je dalje dovela i do Gala Gustovića, vrijedna vinogradara iz okolice Krapinskih Toplica, kmeta velikaša Sekelja, te suvremenika, a možda i nešto više od toga, Gupčeve bune iz 1573. Mladen Paver je naime prezime svoje prabake Gustović našao zapisano zajedno na listinama na kojima je zapisano i prezime vođe seljačke bune Matije Gupca.
Na krilima vjetrova rata i u bijegu pred turskim osvajačima u Hrvatsko zagorje se doseljavalo stanovništvo iz Crne Gore, Hercegovine, Dalmacije, Slavonije i Bosne.
»Kad bi danas netko zainteresiran za svoje rodoslovno stablo došao u Hrvatsko rodoslovno društvo i upitao kako izraditi genealoško stablo mi bismo ga uputili u Hrvatski državni arhiv«, kaže Paver i pojašnjava proceduru: upisujete se na porti i plaćate 100 kuna ako namjeravate cijelu godinu istraživati rodoslovno stablo. Poslije možete biti upućeni na »Stališ duša« (Status animarum). »Ako ste živo zainteresirani za povijest svoje obitelji najbolje je polaziti tečaj genealogije za treću životnu dob na Pučkom otvorenom učilištu. Tečaj izrade rodoslovnog stabla dosad su prošle tri generacije«, ističe Paver.
Traganje za vlastitim korijenima ne završava na spisima iz Hrvatskog državnog arhiva ili »Stališima duša« nego, vjerovali ili ne, u Mormonskoj crkvi u Salt Lake Cityju u SAD-u. Tamo je naime sjedište Mormonske crkve u čijoj je golemoj utrobi kamenog masiva pohranjeno 70 posto svih hrvatskih matičnih knjiga snimljenih na mikrofilmove. Mormonska crkva je najveći trezor na svijetu vezan za rodoslovlje. »Njihov osnutak pada u 1844., a povod da upravo Mormoni započnu s rodoslovljem leži u njihovu crkvenom učenju koje naučava da se vjernici mogu osigurati za ulazak u raj ako u Mormonsku crkvu upisuju svoje pretke«, objašnjava Paver.
I dok je u SAD-u danas rodoslovlje velik posao u kojem se okreće veliki novac u nas Hrvatsko rodoslovno društvo »Pavao Ritter Viteović« ima nešto manje od stotinu članova i živi i radi od članarina. Na tribinama koje održava jedan utorak u mjesecu u 18 sati u Opatičkoj 16 pretežno se drže predavanja o rodoslovlju plemića u Hrvatskoj. Danas je predsjednik Društva dr. Stjepan Čosić, a na mjesto donedavnog potpredsjednika Mladena Pavera došao je asistent na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Marko Rimac.
Stidljivi pomaci u širenju poslova na izradi rodoslovnog stabla dadu se naslutiti u pojavi privatnih genealoga koji sat izrade rodoslovnog stabla naplaćuju prema dogovoru, a obično se cijena kreće od 15 do 25 eura, te osnutkom privatne tvrtke »Moja baština« sa sjedištem u Blatu.
Dok je u Europi i SAD-u običaj da po rođenju dijete na dar dobiva rodoslovno stablo, a kad je riječ o hobijima u SAD-u bavljenje prošlošću vlastite obitelji dolazi odmah na drugo mjesto, u nas još vlada nedostatak zanimanja za korijene.
Osobna i obiteljska povijest vrijedna i strpljiva Pavera može potaknuti druge da kopajući ispod mulja naiđu na bisere iz prošlosti vlastitih obitelji, a teškoće predaka i zapreke koje su savladavali pomoći da uobliče svoja nadanja i potisnu strahove i tuge.