Otkud ‘Turci’ u Zagorju?

Analiza tako reprezentativnog dokumenta (sa stanovišta rodoslovlja) kao što su „Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj XV i XVI stoljeća“ J. Adamčeka i I. Kampuša ne može zaobići pojavu prezimena očito muslimanskog podrijetla: Suliman, Delija, Mustafa, Balija, Mahometić, Kurt itd. – zabilježenih u Hrvatskom zagorju davne 1598.godine. Čime objasniti tu pojavu u posve kajkavskom okruženju?

Analitičar je nalazi u ključnom zapisu iz Ludbrega 1598. – „Mathias Karalya, captivus“ tj. Matija Kara Alija, zarobljenik. Povezujući taj podatak s obiljem drugih istog smisla iz navedenog razdoblja i područja, otkriva se da je riječ o turskim vojnicima koje nije imao nitko otkupiti iz zarobljeništva – pa su negdje prodavani na tržištu roblja, a negdje pokrštavani i pretvarani u kmetove svojih novih gospodara. Kako su bili mahom istog roda i jezika kao i njihovi novi susjedi, ti su se zarobljenici razmjerno brzo asimilirali u novoj sredini. Čak dotle da su neki postali pripadnicima hrvatskog plemstva, a dvojica njihovh potomaka i katoličkim biskupima u Hrvatskoj.

Građu ovog predavanja, održanog na tribini „Utorkom u Opatičkoj“, M. Paver je mnogo detaljnije obradio u rukopisu „Vježbe iz antroponimije“, ilustracijama uz pripremljeni priručnik za rodoslovne istraživače „Pred zagonetkom obiteljskog rodoslova“.

Mladen Paver

Rodoslovnim se istraživanjima bavio se od 1994. godine. Osim vlastitog obiteljskog rodoslova istraživao je najstarije tragove oko šest stotina naših prezimena i njihove migracije. Izradio je 30 rodoslovnih stabala, "visine" od 200 do 350 godina. Radi na datoteci izvora naših prezimena (dosad prikupio oko 14.000), s težištem na dokumentima s prostora Banske Hrvatske XVI st. Osim domaćih arhiva, oslanja se na zbirke državnih arhiva u Budimpešti i Grazu. Pripremio je za tisak priručnik za rodoslovnog istraživača "Pred zagonetkom obiteljskog stabla" s dodatkom "Vježbe iz antroponimije", uz pozitivne recenzije dvojice naših akademika. Preminuo je u studenom 2017. godine.

10 komentara

  1. jadranka matijašić rođ.ceraj pl. cerić says:

    Poštovani gospodine Paver,
    molim Vas da li imate neka saznanja više o porijeklu ,plemstvu obitelji Ceraj pl. Cerić, koja je porijeklom iz
    Hrvatskog Zagorja i navodno datira iz 17.st. tj. od tursko-ugarskog sukoba.
    Sa zahvalnošću Vas srdačno pozdravljam.
    J.S.Matijašić Ceraj pl.Cerić

  2. mladen.paver says:

    Poštovana gđo Matijašić, najstariji trag prezimena Cerić u Hrvatskoj ostao je u Popisu kraljevskog poreza 1598.g. kada je na  vlastelinstvu Jastrebarsko, u selu Reka, popisan i kmet Matija Cerić. Sliku istog prezimena širom Hrvatske 1948.g. (popis stanovništva) daje knjiga "Leksik prezimena SR Hrvatske" (Matica Hrvatska, Zagreb 1976) U Bojničićevom "Der Adel von Kroatien und Slavonien" ne nalazimo plemića Cerića – što ne mora značiti da plemstvo nisu dobili. Više bi možda znali u Hrvatskom plemićkom zboru – tajnik g. Zlatko Barabaš (broj telefona u imeniku)…

     

  3. Nina Vidović-Šverer says:

    Moja baka je iz tog plemstva Ime joj je bilo Vinka pl.Cerić-Ceraj.Ne znam točno odakle je njezin otac…Navodno su imali neko imanje negdje u Zagorju.Oženio se s mojom prabakom rodom iz Hreljina(Hrv.primorje) i živjeli su u Kraljevici.Drugo ne znam.Znam još da ti Cerići vuku porijeklo iz Bosne kod Sanskog mosta iz starog grada Kamengrada čiji ostaci postoje i danas na litici ponad rijeke Une i iznad ceste Sanski most-Bos.Krupa.Eto,ako tko zna više,voljela bi da mi se javi…Unaprijed hvala!

  4. Eli says:

    Iz iste obitelji Ceraj Ceric potjecem i ja i nosim isto prezime.Moj djed je ispred imena imao pl kao i moj otac koji je rodjen 1933.Porijeklom su iz Krizevaca i imali su svoj grb na kojoj je orao s stitom .

  5. Nina Vidović-Šverer says:

    moja sestra posjeduje obiteljski broš sa orlom i štitom…zna li netko možda nešto o islamskom porijeklu ove obitelji,imena i sl?

  6. Cera says:

    Usmenim predanjima starijih, saznao sam da pleme CERIĆ potiče iz centralnog dijela Turske (istočno od Ankare) iz područja sa mjestom Çerikli odakle su kao sultanova vojska (najviše kao logističari) kretali se noseći i svoje plemensko porijeklo Cerik po mjestu porijekla. Jedno vrijeme su bili stacionirani u Mađarskoj pod Budimom, a kad se povlačila otomanska vojska nastanili su se nedaleko od Vinkovaca (Hravatska). Daljim povlačenjem osmanlija jedni prelaze na kršćanstvo, kako bi zadržali svoje posjede, a jedni prelaze preko Save u Bosnu, tačnije u Bosansku Krajinu. Mnogi pisani tragovi o Cerićima uopšte postoje u turskim arhivima.

  7. dubravka kopun says:

    Poštovani g Paver, ja sam Dubravka KOPUN, rođ.Ceraj pl Cerić. Rođena sam u Zagrebu a moj otac i sva njegova b raća i sestre u Zagorju podno Tabor grada u Desiniću /Hum Košnićki/. Sasvim slučajno sam došla na ovu stranicu i razveselila se vidjevši da Vam se javljaju ljudi koji su pretpostavljam neka meni dalja rodbina.
    Moj djed bio je Franjo Ceraj Cerić a njegova majka moja prabaka, Agneza Ceraj Cerić rođ.Jurak imala je prelijepu kuriju podno Tabor grada. Kurija je prije cca 15 godina iz obiteljskog vlasništva prodana nekoj ženi mislim njemici, koja je po tim selima pokupovala više starih originalnih kuća . Kurija moje prabake je u ruševnom stanju i sva je zarasla.
    Ukoliko ste sakupili građu o obitelji Ceraj Cerić jako sam zainteresirana. I ja imam fotokopiju obiteljskog grba. Moj stric pok Željko Kengelic de Gorcey se je također bavio rodoslovljima ali svojih obitelji pa je tako nešto sakupio i o obitelj Ceraj pl Cerić (po njegovoj majci). Ja nemam nešto puno toga, ali ukoliko imate interesa rado ću Vam poslati. s poštovanjem Dubravka Kopun

  8. Zvonimir says:

    Poštovana gospođo Kopun, moja baka je bila Ceraj pl. Cerić, otac Ladislav i majka Božena, djevojački Dušekova( Čehinja). Po nekim pričama znam da su imali posjede u Zagorskim selima negdje kroz 19.st.? Govore li vam sto te informacije u odnosu na ono sto vi znate o tom prezimenu? Bez obzira i ako nema poveznica po vasim saznanjima, mozete li mi poslati vaša saznanja i fotokopiju obiteljskog grba na mail, pokušat ću vidjeti znaju li nešto o tome stariji članovi obitelji.

    Lijel pozdrav, Z. Kunosic
    zvonimir999@gmail.com

  9. Zeljko Ceric says:

    Moje informacije govore da porijeklo Cerića potječe iz okolice Vinkovačka, odnosno velikog Slavonskog sela imenom CERIĆ. Dolaskom Turaka nekoliko obitelji preseljava se oko Sanskog Mosta i prelazi na Islam. Cerići se iz Slavonije raseljavaju po cijeloj Hrvatskoj, a neki su postali plemići, kao i u Bih begovi.

  10. Boris says:

    Moj djed Ahmet beg Cerić iz Bosanskog novog negdje prije 1926 doselio se u Krapinske toplice i navodno ih imao u zakupu, Da li tamo došao zbog toga što je znao neke Ceriće iz Zagorja, ne znam, ali preko svoje žene nije, jer je ona bila rođena ljubljančanka. Tu se rodila i moja mama. Ništa pobliže ne znam o prethodnicima, ali znam da je pradjed u Bosanskom Novom bio ubijen od srba, pa se očito djed odlučio na radikalniji potez, preseljenje.

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.