Zlata Bujan–Kovačević: Bujani, priče iz obiteljske kronike od 18. do kraja 20. stoljeća

Proučavajući genealoško stablo za svoju sestričnu Nevenku Skočilić Funk iz Sjedinjenih Država, udatu u mormonsku obitelj još davne 1939. godine, autorica knjige iz područja rodoslovnih istraživanja Zlata Bujan-Kovačević više od 40 godina bilježila je usput i podatke za povijest svoje obitelji. Uz šture datume sakupila je i zabilježila mnoge činjenice iz obiteljskih saznanja, povijest i legende osobito u rodnoj župi Fužine, Gorski kotar. Pjesnikinja i književnica u ovoj svojoj novoj, jedanaestoj knjizi na poticaj MH Delnice i Podružnice Fužine objavljuje uzgredne rezultate bavljenja genealogijom u obliku naoko nepovezanih cjelina, malih priča od kojih su neke nagrađene na recentnim recitalima hrvatske književnosti. Knjiga, nastala za obiteljske potrebe, u svojih šezdesetak kratkih poglavlja opisuje život u Gorskom kotaru, a zatim i u Zagrebu, dajući uvid u razvoj hrvatske građanske obitelji nižeg srednjeg sloja i pokazuje primjerom kako svatko za svoje potrebe može jednostavno sačiniti nepretencioznu povijest svoje obitelji.

Knjiga je opremljena ilustracijama akademskog slikara Grge Marijanovića, dizajn potpisuje Zoran Pavlović, priprema je Pop & Pop, a bit će tiskana u Samoboru u tiskari AGMatoš ujesen ove godine.

Zlata Bujan–Kovačević, diplomirana profesorica hrvatskog jezika, radnim stažem na Televiziji Zagreb, tek u mirovini posvećuje se temeljitije istraživanju materinjeg kajkavskog idioma rodne župe Fužine u Gorskom kotaru, objavljuje dvije stručne knjižice, i želeći spasiti od zaborava domaću riječ objavljuje tri zbirke pjesama (Vratarski kanti i štorije, Tihi ognji, Zlatna krugljica) pretežno na kajkavskom. Nagrađivana na recentnim recitalima i uvrštena u Skokovu Antologiju moderne kajkavske lirike 20. stoljeća.

Objavila je 8 knjiga pjesama, proze i kajkavske jezične problematike, igrokaz s pjevanjem Zagrepčanke, eseje o kajkavskom pjesništvu samoborskog i goranskog kruga. Niz godina autorica je kolumne o kulturnim zbivanjima u časopisu Naš Samobor. Za Ogranak MH Samobor vodila je emisiju Matica vam kazuje na radiju Samobor i kulturne večeri u društvu Goranin u Zagrebu pod nazivom Ponedjeljkom u društvu Goranin. Članica je ogranaka MH u Samoboru, Delnicama i Fužinama.

Izlagala je s grupom karikaturista strip „La vie en rose“ u Kumrovcu g. 1997. Ilustrirala je svoju zbirku pjesama Vratarski kanti i štorije, roman Nevenka s Aljaske i Izlaz Vrata, vodič za landrafce (autorstvo teksta dijeli s dva druga autora).

Sa suradnicima je priredila 3 izložbe u Samoboru i Zagrebu posvećene preminulom suprugu Andri Milovanu Kovačeviću (Kokokarikature, 2006, Od crteža do animacije, 2007, Kovačevići u Samoboru, 2008). Suautorica je monografija Kokokarikature, Pop&Pop, Zagreb, 2005. i Kovačevići, Pop&Pop, Zagreb, 2008.

Redigirala je roman Bijeg s vješala Andrije Kovačevića (Disput, Zagreb, 2002).

Gordan Gledec

Istraživanjem rodoslovlja bavi se od 1999. godine. Uglavnom istražuje prezimena svojih predaka: Gledec (Poljanica Bistrička, Zagreb) i Hitrec (Martinci, Zlatar, Zlatar-Bistrica). U svom obiteljskom grmu ima preko 2400 pojedinaca. Zaposlen je kao profesor na Zavodu za primijenjeno računarstvo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.

Možda vam se svidi

Komentirajte!

Your email address will not be published.

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.