Predstavljanje knjige: Bujani, priče iz obiteljske kronike od 18. do kraja 20. stoljeća

Predstavljanje knjige Zlate Bujan-Kovačević "Bujani, priče iz obiteljske kronike od 18. do kraja 20. stoljeća" održat će se u Delnicama 17. listopada u 18 sati u Glazbenoj školi “Ivo Tijardović”, a u Fužinama 18. listopada u 18 sati u zgradi Općine.

Predstavljanje u Zagrebu predviđa se za 17. studenog u 18 sati u prostorijama Matice hrvatske u Matičinoj ulici. Uz autoricu sudjeluju prof. Nives Marijanović, Mladen Paver, dr. Nikola Batušić i Milan Rakovac.

Nova, jedanaesta knjiga pjesnikinje i književnice, članice Ogranaka MH u Samoboru, Delnicama i Podružnici Fužine, nastala uz istraživanja rodoslovlja, naseljavanja i najzapadnijeg kajkavskog govora, bilježi legende i istinite događaje iz prošlosti kako su iz obitelji i okoline dolazili do zapisivačice. Isprva zabilježena za sjećanje vlastitoj obitelji, na poticaj urednica iz Matičinih ogranaka postaje putokazom kako sačiniti nepretencioznu obiteljsku povijest koja čak i u povijesnom smislu može dati neka objašnjenja, jer čuva podatke o kraju, ljudima, običajima i govoru od mjesta porijekla obitelji sve do zagrebačke metropole, a protkana je zanimljivim sudbinama i događajima. Neke su od priča već objavljene i nagrađene na recentnim književnim natječajima.

“U našem hrvatskom Leksiku prezimena" vidljivo je da su najjače jezgre obitelji Bujan u Primorju, Gorskom kotaru, Zagorju i Podravini. Ako ove potonje upitate odakle su došli, oni spremno odgovaraju da su oduvijek tamo bili. U nedostatku dokumenata može se samo nagađati imamo li neku drugu, južniju prastaru postojbinu. Za goranski odvojak posve je izvjesno da su naseljeni uz Karolinu koncem 18. stoljeća, a došli su iz Praputnjaka, starije dokazane jezgre, gdje i danas žive, jer u najstarijoj preostaloj matičnoj knjizi u Bakru, gdje su se Praputnjarci krstili, potvrđeno je njihovo prisustvo već od 1665. godine mnogobrojnim rodnim obiteljima istoga prezimena.” [iz proslova]

Knjiga ima 168 stranica uz djelomično rodoslovno stablo, opremljena je ilustracijama akademskog slikara Grge Marijanovića, dizajner je Zoran Pavlović, knjgu je tiskalo poduzeće AGMatoš, izdavači su Matica hrvatska, ogranak Delnice s Podružnicom Fužine i Pop&Pop, Zagreb.

Mladen Paver

Rodoslovnim se istraživanjima bavi od 1994. godine. Osim vlastitog obiteljskog rodoslova istraživao je najstarije tragove oko šest stotina naših prezimena i njihove migracije. Izradio je 30 rodoslovnih stabala, "visine" od 200 do 350 godina. Radi na datoteci izvora naših prezimena (dosad prikupio oko 14.000), s težištem na dokumentima s prostora Banske Hrvatske XVI st. Osim domaćih arhiva, oslanja se na zbirke državnih arhiva u Budimpešti i Grazu. Pripremio je za tisak priručnik za rodoslovnog istraživača "Pred zagonetkom obiteljskog stabla" s dodatkom "Vježbe iz antroponimije", uz pozitivne recenzije dvojice naših akademika.

Možda vam se svidi

2 komentara

  1. Adolf Bujan says:

    Rado ću doći kada dodjete u Zagreb.Ja sam zagorski Bujan.Ali me je interesiralo porijeklo,pa sam istraživao u arhivu Hrvatske.Prema tim podacima prezime Bujan spominje se u najranije16.stoljeću i bili su kmetovi kod grofova Erdoedy u Jaski.Ukoliko Vas ti podaci interesiraju rado ću Vam poslati.
    S stovanjem
    Bujan

  2. Evo, nakon mnogo godina čitam ovu stranicu. Bujani su očito staro pleme došlo s juga postepenom seobom uz obalu i u unutrašnjost Hrvatske. Ako još i danas postoji sjeveroistočno od Skadarskog jezera selo Bujan, lako je pretpostaviti da nam je vjerovatno porijeklo arbanasko, ali dosada nema podataka da bi bilo masovnijeg selenja, vjerovatnije su pojedinci osnovali nove hrvatske jezgre, kao moji Slavičari, nekada najbrojniji, od kojih danas na Slavici živi samo jedna obitelj!!! Porijeklo riječi buj bila bi posuda kako tumači dr. Petar Šimunović, dakle također veoma stara riječ, a bujan (rastom) ili riba buj samo su slične riječi.
    Pozdrav svim Bujanima, zlata

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.