Matice krštenih

Matične knjige javni su dokumenti kojima se dokazuje rođenje, vjenčanje i smrt. Matice župa iz sjeverozapadne Hrvatske uglavnom datiraju s kraja 17. ili početka 18. stoljeća. Matične knjige krštenih kojima sam se služio (župe Zlatar i Marija Bistrica) vode se od kraja 17. stoljeća, s tim da su prvi zapisi teško čitljivi i gotovo uništeni. Zapisi su vođeni na latinskom jeziku, deskriptivno do sredine 19. stoljeća, a zatim tablično. Nakon 1848. počinju se voditi na hrvatskom. Format zapisa se s vremenom mijenjao, no u načelu, na početku svake godine župnik bi napisao godinu, npr. "1814" ili "18 Annus 14" ili "Annus 1814" i slično, zatim bi pisao mjesece (npr. Januarius) a onda za svaki mjesec u jednom ili više redaka pojedini događaj, na primjer, u matičnim knjigama krštenih, to bi izgledalo:

Die 2 baptizatus est Michaelis filius legitimus Andreas Hitrecz et Francisca nata Smetisko conjugum, levantibus Josip Turek et Dora Vidovich.

ili:

Die 7 baptizavi Annam, filiam legitimam Georgi Hytrecz et Elizabeta Sviben, conjugum, levantibus Matthia Hytrecz et Hellena Carek.

Vidljivo je da su prezime Hitrec u latiniziranoj varijanti pisali na različite načine. Ako bi isti dan bilo kršteno neko drugo dijete, taj bi zapis bio:

Die eadem baptizavi Elisabetham, filiam legitimam Joanni Hitrecz et Dora Hitrecz, conjugum, levantibus Simeon Hitrec et Elisabetha Rood.

Još jedan predložak, kojeg nisam vidio u maticama krštenih nakon početka 18. stoljeća:

Die 8 Ego (ime svećenika) baptisavi infantem nomine (ime djeteta) filium (ili filiam, ako je kćerka) (ime roditelja) [Legittimorum Conjugum Parochianis (ime župe)] Levantibus de Sacro fonte (imena kumova).

A evo i primjera koji pokazuje da su svećenici znali biti i zaboravni pa time zaustaviti kasnije istraživačke napore:

Ego Josephus Hranilovich die 18 Aprilis baptizavo prolem natam de legitimo thoro ex Mathia ____ et Anna Simunecz levantibus in sacro fonte Luca Lackovich et Sophia Vedrina.

Dakle, u prethodnom primjeru nije zapisano ime djeteta, a i prezime oca je nečitljivo i jedva sam uspio razabrati da se radi o mom prezimenu.

Budući da su svi zapisi pisani rukom, vrlo je teško početniku odgnonetnuti što zapravo piše, ali vrlo brzo se oko navikne i čitanje ključnih riječi postane brzo, pogotovo kad se svladaju prezimena iz tog kraja. No, o paleografiji ću nekom drugom prilikom. Pri čitanju još treba paziti na nazive mjeseci, npr. 7bris nije sedmi mjesec, nego rujan (Septembris), listopad je 8bris, 9bris (Novembris) je studeni a 10bris je prosinac! U brzini je vrlo lako smesti to s uma i upisati pogrešne datume!

Gordan Gledec

Istraživanjem rodoslovlja bavi se od 1999. godine. Uglavnom istražuje prezimena svojih predaka: Gledec (Poljanica Bistrička, Zagreb) i Hitrec (Martinci, Zlatar, Zlatar-Bistrica). U svom obiteljskom grmu ima preko 2400 pojedinaca. Zaposlen je kao profesor na Zavodu za primijenjeno računarstvo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.

4 komentara

  1. Igor Delonga says:

    Evo već duže vremena pokušavam saznati više ( zapravo znam malo) o svom prezimenu. Od kud potječe, prvi koji se spominju u našim krajevima itd. Pretpostavljam da u matici ima jako puno zanimljivih podataka no nisam vičan tomu kako matice pregledavati online. Jer ipak nisam u Zagrebu da mogu otići u HDA .

    Unaprijed hvala nadam se da će te mi pomoći. Igor Delonga, Sinj

  2. Nobile says:

    Gospodine Delonga,
    Matične knjige možete pogledati i u svojoj župi, te istraživati rodoslovno stablo obitelji Delonga.Zato nije potrebno ici u Zagreb.

    Pozdrav
    Nobile

  3. Igor Delonga says:

    Hvala ljepo za odgovor ali ne znam, da li u župnom uredu uopće imaju stare matice. Kako znam sve su prenesene u državni arhiv.
    Pregledavanjem istih , uočio sam slične”gafove”. Kod upisa činjenice vjenčanja dvoje predaka, upisan je datum sklapanja braka, ime svećenika, kumovi i svjedoci. Imena njihovih roditelja i datumi rođenja mladenaca nisu upisani. Tu sam se našao u sljepoj ulici . Što dalje?

  4. mladen paver says:

    Poštovani g. Delonga,
    u pravu ste kad u komentaru od 8.rujna navodite da matičnih knjiga (uglavnom) nećemo naći u župnim uredima, jer su prenijete u arhive. O njihovom povratku katoličkim biskupijama na temelju sporazuma Vlade RH i Vatikana pisao je iscrpno pok. mr.sc. Martin Modrušan u našem časopisu “Rodoslovlje”.
    Možda bi istraživanje vrijedilo nastaviti u matičnim knjigama krštenih, gdje se redovno mogu nači imena roditelja. Zapise o krštenju ženika i nevjeste naći ćemo među krštenima obično 18 do 30 godina prije vjenčanja. Metoda ne jamči apsolutno siguran uspjeh, ali vrijedi pokušati.

Komentirajte!

Your email address will not be published.

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.