Matice krštenih
Matične knjige javni su dokumenti kojima se dokazuje rođenje, vjenčanje i smrt. Matice župa iz sjeverozapadne Hrvatske uglavnom datiraju s kraja 17. ili početka 18. stoljeća. Matične knjige krštenih kojima sam se služio (župe Zlatar i Marija Bistrica) vode se od kraja 17. stoljeća, s tim da su prvi zapisi teško čitljivi i gotovo uništeni. Zapisi su vođeni na latinskom jeziku, deskriptivno do sredine 19. stoljeća, a zatim tablično. Nakon 1848. počinju se voditi na hrvatskom. Format zapisa se s vremenom mijenjao, no u načelu, na početku svake godine župnik bi napisao godinu, npr. "1814" ili "18 Annus 14" ili "Annus 1814" i slično, zatim bi pisao mjesece (npr. Januarius) a onda za svaki mjesec u jednom ili više redaka pojedini događaj, na primjer, u matičnim knjigama krštenih, to bi izgledalo:
Die 2 baptizatus est Michaelis filius legitimus Andreas Hitrecz et Francisca nata Smetisko conjugum, levantibus Josip Turek et Dora Vidovich.
ili:
Die 7 baptizavi Annam, filiam legitimam Georgi Hytrecz et Elizabeta Sviben, conjugum, levantibus Matthia Hytrecz et Hellena Carek.
Vidljivo je da su prezime Hitrec u latiniziranoj varijanti pisali na različite načine. Ako bi isti dan bilo kršteno neko drugo dijete, taj bi zapis bio:
Die eadem baptizavi Elisabetham, filiam legitimam Joanni Hitrecz et Dora Hitrecz, conjugum, levantibus Simeon Hitrec et Elisabetha Rood.
Još jedan predložak, kojeg nisam vidio u maticama krštenih nakon početka 18. stoljeća:
Die 8 Ego (ime svećenika) baptisavi infantem nomine (ime djeteta) filium (ili filiam, ako je kćerka) (ime roditelja) [Legittimorum Conjugum Parochianis (ime župe)] Levantibus de Sacro fonte (imena kumova).
A evo i primjera koji pokazuje da su svećenici znali biti i zaboravni pa time zaustaviti kasnije istraživačke napore:
Ego Josephus Hranilovich die 18 Aprilis baptizavo prolem natam de legitimo thoro ex Mathia ____ et Anna Simunecz levantibus in sacro fonte Luca Lackovich et Sophia Vedrina.
Dakle, u prethodnom primjeru nije zapisano ime djeteta, a i prezime oca je nečitljivo i jedva sam uspio razabrati da se radi o mom prezimenu.
Budući da su svi zapisi pisani rukom, vrlo je teško početniku odgnonetnuti što zapravo piše, ali vrlo brzo se oko navikne i čitanje ključnih riječi postane brzo, pogotovo kad se svladaju prezimena iz tog kraja. No, o paleografiji ću nekom drugom prilikom. Pri čitanju još treba paziti na nazive mjeseci, npr. 7bris nije sedmi mjesec, nego rujan (Septembris), listopad je 8bris, 9bris (Novembris) je studeni a 10bris je prosinac! U brzini je vrlo lako smesti to s uma i upisati pogrešne datume!
Evo već duže vremena pokušavam saznati više ( zapravo znam malo) o svom prezimenu. Od kud potječe, prvi koji se spominju u našim krajevima itd. Pretpostavljam da u matici ima jako puno zanimljivih podataka no nisam vičan tomu kako matice pregledavati online. Jer ipak nisam u Zagrebu da mogu otići u HDA .
Unaprijed hvala nadam se da će te mi pomoći. Igor Delonga, Sinj
Gospodine Delonga,
Matične knjige možete pogledati i u svojoj župi, te istraživati rodoslovno stablo obitelji Delonga.Zato nije potrebno ici u Zagreb.
Pozdrav
Nobile
Hvala ljepo za odgovor ali ne znam, da li u župnom uredu uopće imaju stare matice. Kako znam sve su prenesene u državni arhiv.
Pregledavanjem istih , uočio sam slične”gafove”. Kod upisa činjenice vjenčanja dvoje predaka, upisan je datum sklapanja braka, ime svećenika, kumovi i svjedoci. Imena njihovih roditelja i datumi rođenja mladenaca nisu upisani. Tu sam se našao u sljepoj ulici . Što dalje?
Poštovani g. Delonga,
u pravu ste kad u komentaru od 8.rujna navodite da matičnih knjiga (uglavnom) nećemo naći u župnim uredima, jer su prenijete u arhive. O njihovom povratku katoličkim biskupijama na temelju sporazuma Vlade RH i Vatikana pisao je iscrpno pok. mr.sc. Martin Modrušan u našem časopisu “Rodoslovlje”.
Možda bi istraživanje vrijedilo nastaviti u matičnim knjigama krštenih, gdje se redovno mogu nači imena roditelja. Zapise o krštenju ženika i nevjeste naći ćemo među krštenima obično 18 do 30 godina prije vjenčanja. Metoda ne jamči apsolutno siguran uspjeh, ali vrijedi pokušati.