Ellis Island

U kasnim devedesetim godinama 19. stoljeća i na početku 20. stoljeća velik broj Hrvata iz tadašnje Austro-ugarske monarhije počeo se iseljavati u Sjedinjene Američke Države i Kanadu. Većina njih bili su ekonomski iseljenici, no bilo je i političkih izbjeglica. Uglavnom se radilo o neoženjenim mladim muškarcima, no bilo je i oženjenih koji su emigrirali s obiteljima ili bez njih te se naseljavali u malim mjestima. Radili su najčešće kao rudari ili kao radnici u željezarama. Vrlo brzo Hrvati su se raselili diljem Amerike i Kanade. Ima li među njima i vaših predaka? Jeste li čuli priču o nekom pretku koji je na prijelazu 19. u 20. stoljeće otputovao u Ameriku? Imate li u Americi rođaka za koje i ne znate? Svi koji su se brodom (a kako drugačije tih godina) uputili u Ameriku pristali su u luku na otoku pokraj New Yorka. Taj se otok zove Ellis Island, a nalazi se južno od Manhattana i administrativno pripada i New Jerseyu i New Yorku. Više o otoku možete pročitati na Wikipediji. Upravo taj otok povezuje milijune obiteljskih priča Amerikanaca: procjenjuje se da gotovo pola njih porijeklo vuče od nekog tko je na brodu uplovio u tamošnju luku. Naime, od 1892. do 1924. godine više od 22 milijuna ljudi preko Ellis Islanda imigriralo je u SAD.

Ellis Island

Pedantni Amerikanci vodili su evidenciju o svim putnicima svih brodova koji su iz Europe dovozili useljenike. Danas su ti dokumenti osnova za rodoslovna istraživanja emigranata. Podatke iz brodskih dokumenata posljednjih nekoliko godina prepisivali su volonteri Crkve Isusa Krista svetaca posljednjeg dana i pretvorili ih u pretraživu elektroničku arhivu. Početni korak istraživanja je Web na adresi www.ellisisland.org. Za svako iole ozbiljnije istraživanje valja se registrirati: postupak je kratak i jasan. Nakon toga je u obrazac za pretraživanje dovoljno upisati samo prezime osobe koju tražite – no, ovdje valja biti oprezan, jer su prezimena prepisivana i često su pogrešno prepisana, zato je dobro pogledati i varijacije prezimena (npr: Mačak, Maček, Machek, Machak, Macek, Macak). Ako je vaš predak pristao na Ellis Island, iz dostupnih podataka možete štošta doznati. Evo primjera za jednu osobu iz mog stabla. Nakon upisivanja prezimena, sustav pronalazi samo jednu osobu:

Ellis Island - zapis

Dakle, moj Petar, rođen u Poljanici kraj Marije Bistrice doputovao je 22. listopada 1913. godine iz Bremena brodom Friedrich Veliki. Petar je imao 26 godina. U manifestu su njegovi podaci zavedeni pod brojem 16. No, ovdje nije kraj. Stranica omogućava pogled u presliku brodskog manifesta, gdje se može pronaći štošta zanimljivog:

Eto, osim ranije navedenih podataka, doznajem da je Petar doputovao s prijateljima Miškom Lackovićem (20 godina, kao i Petar živio je u Poljanici) i Jurajem Tomuradom (32 godine, iz sela Globočec). Petar je bio oženjen za Baru, koju je ostavio u Poljanici. Sva tri bili su poljoprivrednici, a samo je Tomurad znao čitati i pisati. Odredište im je bilo Lorain u saveznoj državi Ohio, a prilikom davanja podataka već su imali kupljenu kartu za krajnje odredište, koju su platili sami. Svatko od njih imao je 20 dolara gotovine. Ovo im je bilo prvo iskrcavanje u SAD. Znamo i kome su išli: prijatelju Antunu Mačeku, koji je živio u gradu Lorain, na adresi 1603 29th Street. Maček je u Ameriku stigao 1906. godine iz Zagreba (Agram). Nisu bili ni poligamni, ni anarhisti. Bili su dobrog zdravlja. Petar je bio visok 5'7" – dakle oko 170 cm i imao je smeđu kosu i smeđe oči. Pogled u Family Tree Maker otkriva više podataka o Petru. Rođen je 17. svibnja 1887. godine. Sa 23 godine oženio je Baru Crnički, a u kolovozu 1911. godine dobio je kćer Mariju. No, saznajem i što je ostavio iza sebe kad je otputovao: trudnu suprugu Barbaru! Pitam se je li uopće znao za to. Petrova kći Milka rođena je 11. veljače 1914. godine, gotovo 4 mjeseca nakon što je on stigao u Ameriku. Supruga Bara umrla je 1988. godine – o ostalima više nemam nikakvih podataka. Eto, upravo u ovome je čar istraživanja: otkriti ne samo datume rođenja i smrti, nego i ostale događaje i pokušati spoznati kako je tko živio. Zapisi otkrivaju i kojim brodom su useljenici stigli, no ponekad slika broda ne postoji u bazi, kao u slučaju mog Petra. No, zato je jedan drugi rođak, sa strane Hitreca, stigao u Ameriku 30.11.1911. godine brodom Saint Paul iz Southamptona:

St. Paul

Upravo na njegovom primjeru vidljivo je kako je teško bilo prepisivačima izvornika: Hitrec je iz mjesta Martinci pored Zlatara, nevješti čitač-prepisivač zapisao je ime mjesta kao Martina. Na moj mail s ispravkom nitko nije odgovorio, niti je ime mjesta popravljeno.

Gordan Gledec

Istraživanjem rodoslovlja bavi se od 1999. godine. Uglavnom istražuje prezimena svojih predaka: Gledec (Poljanica Bistrička, Zagreb) i Hitrec (Martinci, Zlatar, Zlatar-Bistrica). U svom obiteljskom grmu ima preko 2400 pojedinaca. Zaposlen je kao profesor na Zavodu za primijenjeno računarstvo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.

2 komentara

  1. Jakov says:

    Kako pronaći osobu koja je bila u Americi poslije drugoga svjetskoga rata

  2. Karlo says:

    Pozdrav.. Dal se zna za antuna Mačeka od kud je točno? Ko su mu potomci? Moj šukundjed Mijo Mačak je imao 2 sina koja su otišla u Ameriku..

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.