Hrvatsko rodoslovno društvo "Pavao Ritter Vitezović"
Film “Maratonci trče počasni krug” srpska je crnohumorna tragikomedija iz 1982. koju je režirao Slobodan Šijan prema scenariju Dušana Kovačevića. Ovaj film, u kojem upoznajemo pet živućih generacija pogrebničke obitelji Topalović, idealan je za ilustraciju priče o bogatstvu riječi u srpskom jeziku u području rodoslovlja.
Hrvatsko grboslovno i zastavoslovno društvo u suradnji s Kulturnim društvom “Miroslav Šalom Freiberger” organizira u auditoriju Židovske općine Zagreb, u Palmotićevoj 16, u utorak, 3. veljače u 19 sati predavanje Željka Heimera pod nazivom “Zastave Izraela – povijest, ideje, simbolika”.
Rodoslovni priručnik Janeza Toplišeka na 360 stranica u 35 poglavlja daje detaljne upute i savjete o istraživanju rodoslova: od početaka istraživanja do krajnjeg rezultata – obiteljskog stabla. Knjiga naglasak stavlja na istraživanja u Sloveniji, no velik dio knjige primjenjiv je i za istraživače rodoslova u Hrvatskoj. Knjiga je prije 4 godine objavljena na slovenskom jeziku.
Iz karlovačke okolice u devetnaestom stoljeću iselilo je mnoštvo stanovnika, a većina ih je dolaskom na odredište kao mjesto rođenja navelo Karlovac ili neko selo iz okolice Karlovca, koje je useljenički činovnik upisao onako kako ga je on čuo, što je često bilo neprepoznatljivo u odnosu na izvornik. U ovom nastavku objavljujemo prezimena iz Završja Netretićkog, koja je skupio i obradio g. Miroslav Čaić.
U četvrtak, 29. siječnja 2009. godine u maloj dvorani Hrvatskog državnog arhiva, Marulićev trg 21 (u blizini Botaničkog vrta) naš član g. Ljudevit Meze održat će predavanje pod naslovom “Rodoslovlje u pjesmi ‘Stirps Katanich’ Matije Petra Katančića”.
Objavljujemo drugi nastavak razgovora s gospodinom Peterom Hawlinom, osnivačem i predsjednikom Slovenskog rodoslovnog društva. O temama vezanim uz rad i projekte slovenskog društva s njim je razgovarao naš član, gospodin Mladen Paver. U ovom nastavku g. Hawlina govori o financiranju i projektima slovenskog društva, rodoslovnim programima i o značaju genetike za rodoslovna istraživanja.
Peter Hawlina u rodoslovnim je krugovima poznat kao osnivač i predsjednik Slovenskog rodoslovnog društva. O temama vezanim uz rad i projekte slovenskog društva razgovarao je naš član, gospodin Mladen Paver. Zbog iscrpnosti odgovora, razgovor ćemo objaviti u dva nastavka. U prvom, g. Hawlina govori o sebi i svom interesu za rodoslovlje te o osnivanju Slovenskog rodoslovnog društva.
U prosincu 2008. objavljena je knjiga Božidara Ručevića, “Znameni i podrijetlo roda Ručevića iz Starih Mikanovaca”. Jedan primjerak pohranjen je i u knjižnici Hrvatskog rodoslovnog društva. Već sam naslov riječju znameni i podnaslov riječima rodoslov, homagij, kronika, kazivanja – govore da to nije samo genealoška knjiga, nego sve to odjednom te je nekolicina naraštaja toga roda i grana u njima i opisana mnogim znamenima u vremenu i prostoru svoga življenja.
Iz karlovačke okolice mnoštvo je stanovnika iselilo u devetnaestom stoljeću, a većina ih je dolaskom na odredište kao mjesto rođenja navelo Karlovac ili neko selo iz okolice Karlovca, koje je useljenički činovnik upisao onako kako ga je on čuo, što je često bilo neprepoznatljivo u odnosu na izvornik. U ovom nastavku objavljujemo prezimena iz Novigrada na Dobri, koja je skupio i obradio g. Miroslav Čaić.
Prije nekoliko tjedana objavili smo anketu u kojoj smo čitatelje pitali koji rodoslovni program koriste. Pomalo razočaravajuće, za 30 dana, koliko je anketa bila otvorena, na to je pitanje odgovorilo ukupno tek 47 korisnika. Članak je rezultirao s nekoliko komentara, a neke su reakcije došle i iz Slovenije. Kao posebno zanimljiv prenosimo komentar mr. Janeza Toplišeka.
