Arhivi govore o osamstogodišnjici Marije Bistrice

U sklopu obilježavanja 800-godišnjice prvog spomena (Marije) Bistrice, tamošnja udruga Sintoment priredila je u mjesnom Domu kulture zanimljivu večer pod naslovom „Arhivski oblook 2/2 – 800 slika Marije Bistrice“.

U programu su nastupili Irena Kraševac s prikazom  ukupnog djela Hermana Bollea, graditelja crkve u Mariji Bistrici. Antonija Carević i Marija Kobić analizirale su povijesno-sociološku pojavu hodočašća kroz zemlje i stoljeća, Darko Lacković prikazao je vrlo zanimljiva osobna iskustva u korištenju arhivskih izvora pod naslovom „Pet stoljeća obiteljske povijesti“, a Branko Čičko dao je povijesni pregled bistričkog plemstva.

Branko Čičko, poznati povjesničar Hrvatskog zagorja, dao je pregled plemića koji su imali feudalne posjede na području (Marije) Bistrice od vremena Višeslava do 19. stoljeća.

Članovi Hrvatskog rodoslovnog društva „Pavao Ritter Vitezović“ imali su već prilike na svojoj Tribini čuti izlaganje Darko Lackovića o temi, koju je ove večeri izložio za (uglavnom mladu) publiku zavičajne Bistrice. On se u gradnji svog obiteljskog stabla služio matičnim knjigama župe Marija Bistrica, sačuvanim primjercima knjige „Status animarum“, dokumentima zemljišnog katastra, kao i onim najstarijim – popisima crkvene desetine iz XV stoljeća, sačuvanima u Kaptolskom arhivu Zagreb.

Zanimljivost izlaganja bila je povećana brojnim slajdovima, koji su opravdali naziv večeri „800 slika Marije Bistrice“. Darko Lacković je na priredbi pozdravio nazočne autore netom izašlog Priručnika za rodoslovna istraživanja „Pred zagonetkom obiteljskog stabla“ Mladena Pavera i Gordana Gledeca, koji su potpisali prve primjerke svoje knjige.

 

Mladen Paver

Rodoslovnim se istraživanjima bavio se od 1994. godine. Osim vlastitog obiteljskog rodoslova istraživao je najstarije tragove oko šest stotina naših prezimena i njihove migracije. Izradio je 30 rodoslovnih stabala, "visine" od 200 do 350 godina. Radi na datoteci izvora naših prezimena (dosad prikupio oko 14.000), s težištem na dokumentima s prostora Banske Hrvatske XVI st. Osim domaćih arhiva, oslanja se na zbirke državnih arhiva u Budimpešti i Grazu. Pripremio je za tisak priručnik za rodoslovnog istraživača "Pred zagonetkom obiteljskog stabla" s dodatkom "Vježbe iz antroponimije", uz pozitivne recenzije dvojice naših akademika. Preminuo je u studenom 2017. godine.

Možda vam se svidi

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.