Predstavljanje knjige “Ideologija rodoslovlja” Stjepana Ćosića

U ponedjeljak 20. studenoga 2017. godine u 18 sati u Knjižnici i čitaonici “Bogdan Ogrizović”, Preradovićeva 5 u Zagrebu, Hrvatsko grboslovno i zastavoslovno društvo organizira predavanje i predstavljanje knjige “Ideologija rodoslovlja” našeg počasnog člana i bivšeg predsjednika HRD-a dr. sc. Stjepana Ćosića, koja je tiskana u izdanju HAZU – Zavoda za povijesne znanosti u Dubrovniku i Nacionalne i znanstvene knjižnice u Zagrebu 2015. godine.

Stjepan Ćosić, Ideologija rodoslovlja.
Korjenić-Neorićev grbovnik iz 1595.

U izdanju Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu tiskana je knjiga Stjepana Ćosića, Ideologija rodoslovlja. Riječ je o izvrsnoj znanstvenoj monografiji, u kojoj Ćosić na temelju novih arhivskih dokumenata i Korjenić-Neorićeve genealogije, sačuvane u Bogišićevoj zbirci u Cavtatu, dešifrira nastanak tzv. Ilirske heraldike. O toj temi objavljen je dosad značajan broj radova širom Balkanskog poluotoka, često s vrlo dvojbenim i romantičarskim interpretacijama. Jednako tako i sam grbovnik poslužio je mnogima u prošlosti da na temelju njega sazdaju vlastiti lažni grb.

Ćosić je u ovoj sjajnoj knjizi dokazao da je zapravo riječ o „dubrovačkoj“ priči. Potomci razvlaštenih baštića iz Dubrovačkog primorja, na čelu s Ohmućevićima iz Grgurića i Korjenićima iz Banića, koji su 1399. godine kada je Dubrovačka Republika stekla taj teritorij bili pokmećeni, dva stoljeća kasnije pokušali su oživjeti staru priču, nadajući se da će u kontekstu novog vremena uspjeti ponovno doći do svojih nekadašnjih bosanskih posjeda. Stvoren je grbovnik, izrađivale su se genealogije pomoću kojih se pokušavao dokazati raniji plemićki status. Knjiga sadrži analizu nastanka prvih grbovnika i genealogija i prati razvoj Ilirske heraldike sve do novijih prilagodbi iz 18. i 19. stoljeća. Na kraju knjige priložen je i Korjenić-Neorićev grbovnik iz 1595. godine. Riječ je o izuzetno zanimljivoj, odlično napisanoj i bogato ilustriranoj monografiji, koja će biti zanimljiva ne samo ekspertnim krugovima nego i široj publici, posebno žiteljima Dubrovačkog primorja.

Nenad Vekarić

Ivanka Rebrović

Istražuje pretke u Samoboru, Jaski, Ribniku, Karlovcu i Zagrebu – župu svetog Marka. Pregledala je 3. ogulinsku pukovniju, koja se nalazi na mikrofilmovima u Arhivu, a sad istražuje mjesto Tounj kraj Ogulina.

Možda vam se svidi

1 komentar

  1. Božidar Ručević says:

    Uvažena Ivanka Rebrović često predlaže zanimljiva genealoška i/ili bliskim znanostima slična događanja u našem gradu, za to joj puno hvala, pa tako i predstavljanje knjige ”Ideologija rodoslovlja” od našeg počasnoga člana i bivšeg predsjednika HRD-a sveučilišnog profesora, dr. sc. Stjepana Ćosića, i to u organizaciji HGZD-a, što je od njih zaista lijepo, a za nas znakovito?!

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *