Prezime Zadro

Prema popisu iz 2001. godine prezime Zadro u Hrvatskoj imaju 673 stanovnika iz 211 obitelji, nastanjenih u 59 naselja.

Najviše ih je: u Zagrebu (97 obitelji, 271 duša), Sesvetama (14, 48), Požegi (5, 23), Osijeku (9, 22), Splitu (6, 22), Kninu (5, 21), Vrbanji pokraj Županje (7, 20), Vukovaru (9, 19), Daruvaru (6, 15), Čepinu pokraj Osijeka (4, 13), Rijeci (4, 11) itd.

S jezičnog motrišta prezime je izvedenica od etnonima Zadranin (stanovnik Zadra), od kojeg hipokoristik glasi Zadro.

Zadro je znamenito zapadnohercegovačko prezime sa starinom u Raškoj Gori poviše Mostara na Neretvi, dok im dio onomastičara starinu nalazi u Dragićini pokraj Gruda.

Zabilježeni su u oba kapitalna biskupska popisa bosansko-hercegovačkih Hrvata katolika u 18. stoljeću, i to s dužim oblikom prezimena Zadrich.

Biskup fra Pavo Dragićević zatekao je 1741./1742. godine u Raškoj Gori 11-članu obitelj Jure Zadrića i u Ružićima pokraj Gruda 13-člano kućanstvo Mije Zadrića. [1]

U popisu iz 1768. godine biskup fra Marijan Bogdanović upisao je: u Raškoj Gori tri obitelji Stipanovu i Markovu s po četiri i Nikolinu s pet duša te u Ružićima 13-člano domaćinstvo Stipana Zadrića i u Stuganji pokraj Dervente (naselje s tim nazivom danas ne postoji) petočlano domaćinstvo Nikole Zadrića. [2]

Zadre se raseljavaju po Bosni i Hercegovini pa početkom 20. stoljeća prebivaju: u općini Mostar (Drežnica, Ilići, Mostar), općini Grude (Višnjica, Dragićina, Donji Mamići. Ledinac, Grude), Široki Brig (Dužice, Široki Brig), općini Ljubuški (Grljevići), Konjic (Podhum, Konjic), u općini Rami (Ljubunci, Duge, Uzdol, Rudopolje), Derventi (Kulina, Bukovica).

U Iliće, danas dio grada Mostara, oko 1870. godine doselio je iz Dragićine (grudske) Marko sin Ante Zadre sa suprugom Matijom rođenom Zorić iz Gruda i trojicom sinova: Ivanom (1845), Jozom (1856) i Jurom (1858).

U Mostar je pak iz Raške Gore stigao stigao Marko Zadro, sin Petrov, koji je prva žena Anica rođena Puljić iz Dubrava pokraj Stoca, koja je 1815. godine umrla od kuge, i Ilkom rođenom Vidović iz Lisa pokraj Širokog Briga, koja mu je rodila 1824. godine sina Petra.

U Podhum pokraj Konjica preselio se Mate Zadro, sin Stipanov, sa suprugom Marom rođenom Biošić rečenom Šetka iz Krivodola (mostarskog), kojima se 1804. godine rodio sin Stipan.

U Konjicu je oko 1850. godine nastanio Petar Zadro sa suprugom Anicom rođenom Babić iz Fojnice. [3]

M. S. Filipović 1933. godine, zatekao doseljene Zadre iz Mamića pokraj Gruda i Širokog Briga u četiri naselja u Rami: u Ljubuncima (tri kuće), Dugama (dvije kuće s oblikom prezimena Zadrić), u Uzdolu (dvije kuće) i u Rudopolju (jedna kuća). Za ove posljednje kaže da su u Rudopolju kupili zemlju od Zelenika i da od 1924. godine zimuju sa stadom u Rudopolju. U bližem su srodstvu sa Zadrama iz Uzdola. [4]

Početkom 20. stoljeća iz Višnjice pokraj Gruda u Grljeviće (danas općina Ljubuški) doselio je Ivan Zadro, sin Mate i majke Mande rođene Leko, koji je sa suprugom Ivom rođenom Boras iz Vitine imao od 1903. do 1912. godine osmoro djece, od toga tri kćeri i pet sinova, a svi su osnovali i vlastite obitelji.

Rodonačelnik Zadra iz Ledinca, danas općina Grude, je Ilija Zadro, sin Petrov, rođen 1815. godine, koji je oko 1865. godine sa suprugom Katom Čaljkušić rečenom Knezović iz Dužica i trojicom sinova: Antom (1844), Jozom (1847) i Grgom (1960) doselio iz Višnjice u Ledinac.

Od njih je i Blago Zadro, rođen u Ledincu, danas dio naselja Donji Mamići, 31. ožujka 1944. godine, a poginuo je 16. listopada 1991. godine kao zapovjednik Treće bojne 204 vukovarske brigade HV. Jedan od najistaknutih junaka Domovinskog rata promaknut je posmrtno u čin general-bojnika Hrvatske vojske, a njegovim imenom nazvana je Zapovjedno-stožerno učilište Hrvatke vojske kao i Osnovna škola u Borovom Naselju, u kojem je s obitelji kao doseljeik iz Hercegovine živio od 1954. godine. U čast istinskom junaku Domovinskog rata nazvane su i ulice u Vukovaru, Zagrebu i zavičajnim Grudama.

I Blagin sin Robert Zadro poginuo je 10. travnja 1992. godine na Kupresu kao vojnik HV.

Zahvaljujući Zadrama iz zapadne Hercegovine (Grude, Mostar, Rama) broj stanovnika Hrvatske u posljednjih šezdesetak godina uvećao se za gotovo deset puta: u popisu iz 1948. godine u Hrvatskoj je živjelo 68 Zadra, dok je popis iz 2001. godine zabilježio 673 osobe s tim prezimenom.

Preseljenja, ponajviše u Zagreb, Sesvete, Požegu, Osijek, Vukovar, Daruvar, Čepin, ali i u Split, Knin, Rijeku, ostvarena su nakon II. svjetskog i u Domovinskom ratu.

Zanimljivo je spomenuti da u Borovom Naselju popis iz 2001. godine nije zabilježio Zadre, ali ih ima u Vukovaru (sedam obitelji, 19 duša).

Literatura

  1. D. Mandić, Chroati catholici Bosnae et Hercegovinae in descriptionibus anis 1743 et 1768. exaratis, Chicago-Roma 1962.,
  2. N. Mandić, Podrijetlo hrvatslih starosjedilačkih roda u Mostar, Mostar 1999.
  3. M. S. Filipović, ( pretisak iz Srpskog etnografskog zbornika, knjiga LXIX , 1995,), Tursko doba do seobe iz Rane 1687., objavljeno u časopisu Osvit Mostar, broj 1-2. iz 2002. godine.

Referencije

  1. D. Mandić Chroati catholici Bosnae et Hercegovinae in descriptionibus anis 1743 et 1768. evaratis, Chicago-Roma 1962., str. 91, i 83.
  2. Isto, str. 114. i 123.
  3. N. Mandić, Podrijetlo hrvatslih starosjedilačkih roda u Mostar, Mostar 1999. Str. 599. i 600..
  4. M. S. Filipović, ( pretisak iz Srpskog etnografskog zbornika, knjiga LXIX , 1995,), Tursko doba do seobe iz Rane 1687., objavljeno u časopisu Osvit Mostar, broj 1-2 iz 2002. godine, str. 48. i 49.

Možda vam se svidi

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.