Družba „Braća Hrvatskog Zmaja“

Gospodin Josip degl`Ivellio, meštar obredničar Družbe „Braće Hrvatskog zmaja“ održao je u Klubu rodoslovaca 16.4. 2013. godine u Hrvatskom državnom arhivu vrlo interesantno predavanje o Družbi. Povodom toga dajemo kratki pregled osnivanja i djelovanja ove Družbe.

Družba „Braća Hrvatskog Zmaja“ osnovana je 16. studenog 1905. godine. Hrvatski povjesničar, arhivist i ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva Emilije pl. Laszowski Szeliga i hrvatski književnik, leksikograf, bibliotekar i ravnatelj Sveučilišne knjižnice dr. Velimir Deželić stariji, osnivatelji su Zmajskog Bratstva. Od utemeljenja ključna zadaća udruge je njegovanje hrvatske povijesne i kulturne baštine.

Svrha je Družbe, koja je nevladina, nadstranačka i neprofitna udruga, da njezini članovi svojim idejama i dragovoljnim radom organizirano prednjače i djeluju u čuvanju i obnavljanju hrvatske predaje uspomena na događaje i zaslužne Hrvate iz hrvatske prošlosti.

Od 1905. godine do danas Družba je ubilježila u članstvo oko 1700 Zmajeva i Zmajica. Ona okuplja članove iz svih redova umnika, gospodarstvenika, umjetnika, političara, činovnika i građana, odnosno hrvatsku misaonu elitu. Družba je otvorila nove obzore hrvatske svijesti javnim isticanjem zasluga hrvatskog bića na znanstvenom, umjetničkom, obrazovnom, humanitarnom, vjerskom i političkom polju, te u očuvanju cjelokupnog narodnog bogatstva.

Danas Družbu čine Matica u Zagrebu i 19 Zmajskih stolova uglavnom smještenih u županijskim središtima. Broj članova je ograničen i ukupno može dosegnuti 310 redovitih članova i isto toliko članova prinosnika.

braca-zmaja
Braća Hrvatskog Zmaja, Jurjevo 2011. Izvor: web stranice Braće Hrvatskog zmaja

U svom djelovanju Družba je imala nekoliko prekida rada: za vrijeme prvog svjetskog rata od 1914. do 1917. godine, kad je bilo obustavljeno svako javno djelovanje svih društava u Hrvatskoj, za vrijeme drugog svjetskog rata od 1941. do 1943., a godine 1946. zabranjen je njen rad i ona je raspuštena.

Družba je ponovo obnovljena 23. lipnja 1990. godine

Prvo veliko djelo Družba je ostvarila u Zagrebu spasivši od rušenja jedan od simbola grada Zagreba, posljednja očuvana gradska vrata podignuta sredinom 13. stoljeća, Kamenita vrata. Družba je Kamenita vrata obnovila u više navrata: 1907., 1938., te nakon obnove djelovanja.

Očuvanje Kamenitih vrata postignuto je tako što je Mešetarski zbor 13. ožujka 1907. godine pismeno predložio Gradskom poglavarstvu da obnovi Kamenita vrata, a u Kuli nad Kamenitim vratima osnuje i uredi nove ustanove: knjižnicu, muzej i arhiv grada Zagreba, što je odobreno i tada je Družbi povjerena Kula nad Kamenitim vratima na neograničeno korištenje.

Od početka Zmajevi su organizirali javna predavanja različitog kulturnog sadržaja, koja su postala vrlo popularna i privlačila velik broj slušatelja, te je tako nastala ideja 1907. godine za osnivanje Pučkog sveučilišta, koje se razvilo u Pučko otvoreno učilište u Zagrebu. Družba je spasila od rušenja i kulu Lotrščak uz Dverce.

1909. godine Zmajevi su osnovali Društvo za spasavanje, koje se razvilo u današnju Ustanovu za hitnu medicinsku pomoć Grada Zagreba. Također su inicirali osnivanje Zemaljskog povjerenstva za očuvanje umjetnih i historičkih spomenika u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji, koje se razvilo u Konzervatorski ured u Zagrebu, te osnivanje Etnografskog muzeja.

Mešetarski zbor Družbe 1907. godine donio je zaključak o ekshumaciji i prijenosu kostiju pogubljenih hrvatskih mučenika grofa Petra Zrinjskog i markiza Frana Krste Frankopana iz Bečkog Novigrada u domovinu Hrvatsku, što je ostvareno 1919. godine, i pohranila u grobnicu iza glavnog žrtvenika zagrebačke Prvostolnice na vječni počinak.

1921. godine ekshumirani su i posmrtni ostaci Eugena Kvaternika, Vjekoslava Bacha i Antuna Rakijaša, koje su ubijeni u Rakovici.

Zahvaljujući rodoljublju i dugogodišnjem radu na kultu Zrinskih i Frankopana Družba je dobila u vlasništvo stare gradove Ozalj, Bakar i kulu Zrinskih u Vrbovcu, te preuzela obavezu da se brine za njih.

U povodu 100. obljetnice pjesme „Lijepa naša domovina“ Antuna pl. Mihanovića, Družba je 1935. godine podigla spomenik hrvatskoj himni u Zelenjaku kraj Klanjca u Hrvatskom Zagorju. U slavu 1300. obljetnice pokrštenja Hrvata postavljen je na zid Prvostolnice uglatom glagoljicom uklesan natpis.

Pred drugi svjetski rat uređen je i grob dr. Ante Starčevića na groblju u Šestinama u sjevernom dijelu Zagreba, te još mnoge druge spomen ploče.

Za cijelo vrijeme svog djelovanja od 1907. – 1946. godine Družba je razvila i vlastitu izdavačku djelatnost, a najznačajniji je doprinos u pripremi i izdavanju monumentalnog djela „Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925. – 1925.“, što je prvi hrvatski biografski leksikon.

1946. godine Družba je zabranjena i raspuštena. Nakon četrdeset i četiri godine Družba je obnovljena na Skupštini održanoj 23. lipnja 1990. godine uz prisutnost dvojice članova iz vremena prije zabrane, Antuna Bauera i Zlatka Herkova. Družbi je nakon godinu dane vraćena Kula na Kamenitim vratima.

Družba je obnovila svoju izdavački djelatnost u dva niza književnih izdanja biblioteku „Acta et Studia Draconica“ i biblioteku posebnih izdanja „Monumenta Draconica“ – monografije i zbornici radova sa znanstvenih skupova, djela koja obrađuju teme značajne za hrvatsku kulturu i povijest. Diljem Hrvatske podignuto je stotinjak spomen ploča i značajan broj spomenika i spomen-obilježja. Tako je uređen prostor ispred Kamenitih vrata i postavljen kip svetog Jurja, uređuje se prostor Kamenitih vrata, organizira se u povodu Dana Grada Zagreba hodočašće zaštitnici grada Zagreba, Majci Božjoj od Kamenitih vrata, postavljena je spomen ploča na Blajburškom polju, uređena je Sokolska mogila i preimenovana u Hrvatsku grudu, u Velikoj Erpenji otvoreno je spomen-područje „ Hrvatskoj majci“ i postavljena skulptura „Majka i dijete“, u Varaždinskim Toplicama je podignut spomenik hrvatskom jeziku, u središnjoj niši Starčevićevog doma u Zagrebu postavljen je spomenik osnivaču Stranke prava Ocu Domovine dr. Anti Starčeviću, u Rijeci je iznad prometnice na ulazu u grad Rijeku postavljena ploča banu Josipu Jelačiću, u Gospiću i Odri kraj Zagreba podignuti su spomenici blaženom Alojziju Stepincu, zatim je podignuto više spomenika u Čakovcu i Desiniću, potaknuta je izgradnja crkve Hrvatskih mučenika u Udbini, u svetištu Majke božje Bistričke podignut je spomenik sv. Ivanu Krstitelju, u Osijeku ustanovio se Rondel učenika osječke gimnazije sa spomenicima velikanima biskupu Josipu Jurju Strossmayeru i nobelovcima Lavoslavu Leopoldu Ružički i Vladimiru Prelogu, a u Vukovaru je osnovano Veleučilište „Lavoslav Ružička“.

U Zagrebu je uređena i preuređena Kula nad Kamenitim vratima, izdali su prvu seriju zlatnika i srebrnjaka, zajedno sa Čakavskim Saborom izdali pretisak knjige „Povijest Istre“, u Krapini podigli poprsje Dragutina Gorjanovića, u Virovitici postavili spomenik dr Franji Tuđmanu, snimljen dokumentarni film o družbi „Braća Hrvatskog Zmaja“ pod imenom „Mi smo četa ljutih Zmaja“, u Virovitici postavljen spomenik Stjepanu Sulimancu, a u Kninu Dmitru Zvonimiru itd. Stari grad Ozalj Družba sustavno obnavlja od 2006. godine i već su vidljivi rezultati. Obnovljeno je krovište, zidovi, kameni bedemi, te južno i istočno pročelje i Trška kula.

Pet je bitnih odrednica koje su pridonijele održanju hrvatskog naroda – nacije i očuvanju njegovog identiteta: hrvatska povijest, hrvatski jezik i povijest, državno-pravna tradicija (državnost), bogata narodna kultura i prosvjeta i pripadnost zapadnom kršćanstvu, te su u tim odrednicama sadržani rad, djelovanje i ciljevi Zmajskog bratstva.

 

Ivanka Rebrović

Istražuje pretke u Samoboru, Jaski, Ribniku, Karlovcu i Zagrebu – župu svetog Marka. Pregledala je 3. ogulinsku pukovniju, koja se nalazi na mikrofilmovima u Arhivu, a sad istražuje mjesto Tounj kraj Ogulina.

Možda vam se svidi

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *