Družba „Braća Hrvatskog Zmaja“

Gospodin Josip degl`Ivellio, meštar obredničar Družbe „Braće Hrvatskog zmaja“ održao je u Klubu rodoslovaca 16.4. 2013. godine u Hrvatskom državnom arhivu vrlo interesantno predavanje o Družbi. Povodom toga dajemo kratki pregled osnivanja i djelovanja ove Družbe.

Družba „Braća Hrvatskog Zmaja“ osnovana je 16. studenog 1905. godine. Hrvatski povjesničar, arhivist i ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva Emilije pl. Laszowski Szeliga i hrvatski književnik, leksikograf, bibliotekar i ravnatelj Sveučilišne knjižnice dr. Velimir Deželić stariji, osnivatelji su Zmajskog Bratstva. Od utemeljenja ključna zadaća udruge je njegovanje hrvatske povijesne i kulturne baštine.

Svrha je Družbe, koja je nevladina, nadstranačka i neprofitna udruga, da njezini članovi svojim idejama i dragovoljnim radom organizirano prednjače i djeluju u čuvanju i obnavljanju hrvatske predaje uspomena na događaje i zaslužne Hrvate iz hrvatske prošlosti.

Od 1905. godine do danas Družba je ubilježila u članstvo oko 1700 Zmajeva i Zmajica. Ona okuplja članove iz svih redova umnika, gospodarstvenika, umjetnika, političara, činovnika i građana, odnosno hrvatsku misaonu elitu. Družba je otvorila nove obzore hrvatske svijesti javnim isticanjem zasluga hrvatskog bića na znanstvenom, umjetničkom, obrazovnom, humanitarnom, vjerskom i političkom polju, te u očuvanju cjelokupnog narodnog bogatstva.

Danas Družbu čine Matica u Zagrebu i 19 Zmajskih stolova uglavnom smještenih u županijskim središtima. Broj članova je ograničen i ukupno može dosegnuti 310 redovitih članova i isto toliko članova prinosnika.

braca-zmaja
Braća Hrvatskog Zmaja, Jurjevo 2011. Izvor: web stranice Braće Hrvatskog zmaja

U svom djelovanju Družba je imala nekoliko prekida rada: za vrijeme prvog svjetskog rata od 1914. do 1917. godine, kad je bilo obustavljeno svako javno djelovanje svih društava u Hrvatskoj, za vrijeme drugog svjetskog rata od 1941. do 1943., a godine 1946. zabranjen je njen rad i ona je raspuštena.

Družba je ponovo obnovljena 23. lipnja 1990. godine

Prvo veliko djelo Družba je ostvarila u Zagrebu spasivši od rušenja jedan od simbola grada Zagreba, posljednja očuvana gradska vrata podignuta sredinom 13. stoljeća, Kamenita vrata. Družba je Kamenita vrata obnovila u više navrata: 1907., 1938., te nakon obnove djelovanja.

Očuvanje Kamenitih vrata postignuto je tako što je Mešetarski zbor 13. ožujka 1907. godine pismeno predložio Gradskom poglavarstvu da obnovi Kamenita vrata, a u Kuli nad Kamenitim vratima osnuje i uredi nove ustanove: knjižnicu, muzej i arhiv grada Zagreba, što je odobreno i tada je Družbi povjerena Kula nad Kamenitim vratima na neograničeno korištenje.

Od početka Zmajevi su organizirali javna predavanja različitog kulturnog sadržaja, koja su postala vrlo popularna i privlačila velik broj slušatelja, te je tako nastala ideja 1907. godine za osnivanje Pučkog sveučilišta, koje se razvilo u Pučko otvoreno učilište u Zagrebu. Družba je spasila od rušenja i kulu Lotrščak uz Dverce.

1909. godine Zmajevi su osnovali Društvo za spasavanje, koje se razvilo u današnju Ustanovu za hitnu medicinsku pomoć Grada Zagreba. Također su inicirali osnivanje Zemaljskog povjerenstva za očuvanje umjetnih i historičkih spomenika u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji, koje se razvilo u Konzervatorski ured u Zagrebu, te osnivanje Etnografskog muzeja.

Mešetarski zbor Družbe 1907. godine donio je zaključak o ekshumaciji i prijenosu kostiju pogubljenih hrvatskih mučenika grofa Petra Zrinjskog i markiza Frana Krste Frankopana iz Bečkog Novigrada u domovinu Hrvatsku, što je ostvareno 1919. godine, i pohranila u grobnicu iza glavnog žrtvenika zagrebačke Prvostolnice na vječni počinak.

1921. godine ekshumirani su i posmrtni ostaci Eugena Kvaternika, Vjekoslava Bacha i Antuna Rakijaša, koje su ubijeni u Rakovici.

Zahvaljujući rodoljublju i dugogodišnjem radu na kultu Zrinskih i Frankopana Družba je dobila u vlasništvo stare gradove Ozalj, Bakar i kulu Zrinskih u Vrbovcu, te preuzela obavezu da se brine za njih.

U povodu 100. obljetnice pjesme „Lijepa naša domovina“ Antuna pl. Mihanovića, Družba je 1935. godine podigla spomenik hrvatskoj himni u Zelenjaku kraj Klanjca u Hrvatskom Zagorju. U slavu 1300. obljetnice pokrštenja Hrvata postavljen je na zid Prvostolnice uglatom glagoljicom uklesan natpis.

Pred drugi svjetski rat uređen je i grob dr. Ante Starčevića na groblju u Šestinama u sjevernom dijelu Zagreba, te još mnoge druge spomen ploče.

Za cijelo vrijeme svog djelovanja od 1907. – 1946. godine Družba je razvila i vlastitu izdavačku djelatnost, a najznačajniji je doprinos u pripremi i izdavanju monumentalnog djela „Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925. – 1925.“, što je prvi hrvatski biografski leksikon.

1946. godine Družba je zabranjena i raspuštena. Nakon četrdeset i četiri godine Družba je obnovljena na Skupštini održanoj 23. lipnja 1990. godine uz prisutnost dvojice članova iz vremena prije zabrane, Antuna Bauera i Zlatka Herkova. Družbi je nakon godinu dane vraćena Kula na Kamenitim vratima.

Družba je obnovila svoju izdavački djelatnost u dva niza književnih izdanja biblioteku „Acta et Studia Draconica“ i biblioteku posebnih izdanja „Monumenta Draconica“ – monografije i zbornici radova sa znanstvenih skupova, djela koja obrađuju teme značajne za hrvatsku kulturu i povijest. Diljem Hrvatske podignuto je stotinjak spomen ploča i značajan broj spomenika i spomen-obilježja. Tako je uređen prostor ispred Kamenitih vrata i postavljen kip svetog Jurja, uređuje se prostor Kamenitih vrata, organizira se u povodu Dana Grada Zagreba hodočašće zaštitnici grada Zagreba, Majci Božjoj od Kamenitih vrata, postavljena je spomen ploča na Blajburškom polju, uređena je Sokolska mogila i preimenovana u Hrvatsku grudu, u Velikoj Erpenji otvoreno je spomen-područje „ Hrvatskoj majci“ i postavljena skulptura „Majka i dijete“, u Varaždinskim Toplicama je podignut spomenik hrvatskom jeziku, u središnjoj niši Starčevićevog doma u Zagrebu postavljen je spomenik osnivaču Stranke prava Ocu Domovine dr. Anti Starčeviću, u Rijeci je iznad prometnice na ulazu u grad Rijeku postavljena ploča banu Josipu Jelačiću, u Gospiću i Odri kraj Zagreba podignuti su spomenici blaženom Alojziju Stepincu, zatim je podignuto više spomenika u Čakovcu i Desiniću, potaknuta je izgradnja crkve Hrvatskih mučenika u Udbini, u svetištu Majke božje Bistričke podignut je spomenik sv. Ivanu Krstitelju, u Osijeku ustanovio se Rondel učenika osječke gimnazije sa spomenicima velikanima biskupu Josipu Jurju Strossmayeru i nobelovcima Lavoslavu Leopoldu Ružički i Vladimiru Prelogu, a u Vukovaru je osnovano Veleučilište „Lavoslav Ružička“.

U Zagrebu je uređena i preuređena Kula nad Kamenitim vratima, izdali su prvu seriju zlatnika i srebrnjaka, zajedno sa Čakavskim Saborom izdali pretisak knjige „Povijest Istre“, u Krapini podigli poprsje Dragutina Gorjanovića, u Virovitici postavili spomenik dr Franji Tuđmanu, snimljen dokumentarni film o družbi „Braća Hrvatskog Zmaja“ pod imenom „Mi smo četa ljutih Zmaja“, u Virovitici postavljen spomenik Stjepanu Sulimancu, a u Kninu Dmitru Zvonimiru itd. Stari grad Ozalj Družba sustavno obnavlja od 2006. godine i već su vidljivi rezultati. Obnovljeno je krovište, zidovi, kameni bedemi, te južno i istočno pročelje i Trška kula.

Pet je bitnih odrednica koje su pridonijele održanju hrvatskog naroda – nacije i očuvanju njegovog identiteta: hrvatska povijest, hrvatski jezik i povijest, državno-pravna tradicija (državnost), bogata narodna kultura i prosvjeta i pripadnost zapadnom kršćanstvu, te su u tim odrednicama sadržani rad, djelovanje i ciljevi Zmajskog bratstva.

 

Ivanka Rebrović

Istražuje pretke u Samoboru, Jaski, Ribniku, Karlovcu i Zagrebu – župu svetog Marka. Pregledala je 3. ogulinsku pukovniju, koja se nalazi na mikrofilmovima u Arhivu, a sad istražuje mjesto Tounj kraj Ogulina.

Možda vam se svidi

Komentirajte!

Your email address will not be published.

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.