Darko Lacković: Izvori korišteni pri istraživanju 500 godina obiteljske povijesti
Pozivamo vas na predavanje, koje će u četvrtak 30. travnja 2009. godine u 17 sati u maloj dvorani Hrvatskog državnog arhiva, na Marulićevom trgu 21 (u blizini Botaničkog vrta) održati član našeg društva mr. sc. Darko Lacković s temom "Izvori korišteni pri istraživanju 500 godina obiteljske povijesti".
Na predavanju možete saznati nešto više o mogućnostima korištenja službenih vrela za istraživanje rodoslovlja na primjerima iz Hrvatskog zagorja.
Darko Lacković rodoslovni je istraživač od 2007. godine. Osim vlastitog, u istraživanju je skupio i pripadnike preko 800 drugih prezimena. Obrađuje mahom prezimena župe Marija Bistrica s kraja 15. stoljeća do danas, ali se dotiče i susjednih župa (Gornja i Donja Stubica, Zlatar, Sveti Križ Začretje, Bedekovčina, Zabok, Lobor, Krapina). Do sada je u istraživanju obuhvatio preko 8.000 osoba iz zemlje i inozemstva. Posebnu pozornost posvećuje istraživanju predaka počevši od svoje djece prema prošlosti po muškoj i ženskoj strani svih predaka te ponovnim vraćanjem od najstarijih zabilježenih predaka prema sadašnjosti.
Ujedno najavljujemo slijedeće predavanje u četvrtak, 14. svibnja 2009. godine u 16 sati, također u maloj dvorani Hrvatskog državnog arhiva, koje će održati g. Miljenko Pandžić s temom "Obiteljski arhiv – Draškovića, Zbirke i priručnici HDA".
Veselimo se vašem dolasku!
Darko Lacković održao je u profesorskoj dvorani Hrvatskog državnog arhiva pred više od 30 rodoslovaca izuzetno zanimljivo predavanje o svojim počecima i dvogodišnjem iskustvu izuzetno plodnog istraživanja rodoslovlja Marije Bistrice i okolnih mjesta.
Imao je sreću da je svoje istraživanje mogao započeti sa statusom animarum, ljetopisima, rodoslovima, zemljišnim knjigama, katastarskim podacima jozefinskih izmjera, urbarskim spisima, kanonskim vizitacijama, popisima poreznih obveznika,dokumentima o raspodjeli porodičnih zadruga, popisima desetina i proučavajući pripadajuću literaturu.
Iako je predavanje bilo u predpraznički dan, rodoslovci su pokazali izuzetan interes, a oni koji su već imali planirani put, zamolili su da se ovo predavanje odgodi ili ponovi, što je sigurno nemoguće, jer Darko svaki dan nešto novo otkrije, te će iduće njegovo predavanje sigurno biti znatno nadopunjeno novim saznanjima i prošireno novim iskustvima. Hvala Darko.
PETROV NOVČIĆ – PRETEČA KANONSKIH VIZITACIJA: DA ILI NE!?
Izuzetno zadovoljan predavanjem mr. sc. Darka Lackovića koje s mnoštvom rodoslovaca s ugodom poslušah i iz kojeg nešto naučih te dosta ponovno obnovih, a i zato što me natjeralo da iz magla zaborava izvučem nejasno prisjećanje na mogući posljedični slijed, i to predradnji za legate koji skupljahu “Petrov novčić”, gdjekad zapisan i kao “Papin”, s Kanonskim vizitacijama obveznim od početka XVII. stoljeća u nas.
Slavonsko vrelo o tome s početka XV. stoljeća zagubih, ali pronađoh još razložnije iz Hrvatskog zagorja, koje u nastavku djelomice citiram.
Izvorni znanstveni rad, Juraj Belan, Jesu li postojale župe na području ivanovačkog belskog preceptorata 1334.? Institut za arheologiju u Zagrebu (2007.): “…Za proučavanje organizacije društva, gustoće naseljenosti i sl., na prostoru srednjovjekovne Zagrebačke biskupije od neprocjenjive je važnosti popis Župa iz Statuta Zagrebačkog kaptola iz 1334., što ga je sastavio arhiđakon Ivan Gorički. No pritom se ne smije zaboraviti da je on bio sastavljen za Rim, za podavanja Petrovog novčića. – Dobar pregled povijesti bavljenja ovim popisom donio je 1999. prof. dr. sc. Željko Tomičić, i to: Krčelić 1770., Rački 1872., Tkalčić 1874., Buturac 1944. i Buturac 1984. …”
Puno autora opisivalo je djelovanje nekih legata, kao na primjer, Ivana de Casamarea poslanog 1203. po Papi Inocentu III. da u prisustvu bana Kulina utvrdi katoličanstvo, a ne bogumilstvo njegovih podanika u Bosni, iako su legati, što je manje zapisivano, daleko najčešće skupljali “Petrov novčić”, i to radi financiranja obrane kršćanstva u burnim vremenima. Kao uspomena na tu više od osamstoljetnu (?) tradiciju i danas se prisjeća na tu obvezu o Petrovu i Pavlovu!
Stoga mislim da ovu moju nedovoljno argumentiranu reminiscenciju iz naslova ovog komentara treba istražiti, a potvrda posljedičnih veza za nekog mlađeg rodoslovca, možda, dosiže disertacijsku vrijednost ili tek novinu i objašnjenje u slijedećem predavanju uvaženog predavača g. Darka Lackovića!?