Drago Brajdić: Brajdić selo kroz stoljeća

Početkom rujna o.g. tiskana je knjiga „Brajdić selo kroz stoljeća“ autora Drage Brajdića, samozatajnog člana našeg Hrvatskog rodoslovnog društva „Pavao Ritter Vitezović“.

Drago Brajdić rođen je 1950 g. u Brajdić selu. Nakon školovanja u Rakovici i Karlovcu, uz rad u „Coca Coli“, završio je Višu poljoprivrednu školu u Križevcima. Danas živi u Zaprešiću. Rodoslovljem se počeo baviti koncem devedesetih godina i na tu temu objavio je više članaka. Na ideju o pisanju knjige „Brajdić selo kroz stoljeća“ kako sam kaže došao je nakon višegodišnjeg istraživanja građe u karlovačkom i zagrebačkim arhivima. Detaljno je obradio vojnu dokumentaciju Ogulinske pukovnije citiranu pod brojem uz tekst u knjizi te „Jozefinski katastar“, stare topografske karte iz 1776 g., katastar k.o. Rakovica iz 1883. i 1889. godine. Od matičnih knjiga za župu Rakovica mogao je od starijih koristiti samo one do sada pronađene za periodod 1826. do 1849., dok su ostale nestale, a od novijih one od 1900. do 1939. U župnim uredima kamo su se iselili stanovnici Brajdić sela koristio je matične knjige tih župa. Neposrednim kontaktom s preživjelim starijim stanovnicima rodnog zavičaja i iseljenicima te svojim sjećanjima nadopunio je genealoške prikaze svih obitelji.

Omaleno Brajdić selo „rasulo“ se nekoliko kilometara jugoistočno od Rakovice s desne strane „plitvičke“ ceste. Postanak sela, procjenjuje Drago, seže do 280 godina unatrag kao posljedica Drugog dekreta generala Josipa Rabatte iz 1722 g. u kojemu on dodatno odobrava naseljavanje graničnog rakovičkog područja. U popisu doseljenika spominju se i rodočelnici budućih najstarijih rodova Brajdić sela: Filip Brajdić, Nikola Klanfar i Antun Vidoša. U šest poglavlja knjige autor nastoji i uspijeva prikazati razvoj sela s naglaskom na rodoslovni prikaz razvoja svih obitelji u gotovo uvijek burnim vremenima na granici Like i Korduna, a u neposrednoj blizini susjedne Bosne.

U već relativno dobro istraženoj općoj povijesti rakovičkog kraja, počam od Lopašića preko drugih povjesničara spomenutih u bibliografiji pa do najnovijih Strižića i Salopeka, a u nedostatku matičnih knjiga za period od oko 150 godina, i sama ideja prikaza prošlosti jedne manje zajednice na genealoškom konceptu čini se presmiona, a za amatere i uz sav entuzijazam gotovo nezamisliva. Početni nedostatak temeljnih genealoških izvora autor vješto premoštava otkrivanjem, uvođenjem, korištenjem i obradom posrednih pisanih primarnih izvora počam od starog „Jozefinskog katastra“, zemljišnih knjiga Ogulinske pukovnije, podatka o promjenama kućnih brojeva te nastajanju i diobama kućnih zadruga. Zasebnu grupa izvora čine i pomno citirane sačuvane vojne isprave, od t.zv. upisnih i ispisnih mjesečnih iskaza Rakovičke satnije u sastavu Ogulinske pukovnije, a koje su se vodile prilikom mjesečnih vojnih vježbi, preko t.zv. opskrbnih listi, do putovnica koje su za vojne obveznike bile obavezne prilikom izlazaka iz Vojne Hrvatske. Nije zanemarena i usmena predaja. Između neminovnih faktografskih praznina na koje i sam upozorava, Brajdić kao dobar poznavalac predmeta traži najvjerojatnije veze te naizgled s lakoćom praznine popunjava logičkm pretpstavkakam. Rezultanta takvog pristupa su:

  • koncizan pregled povijesti Rakovice ilustriran s četiri topografske skice;
  • opširnija posebno starija povijest Brajdić sela s ilustrirana topografskim skicama razvoja sela, preslikama nekoliko vojnih lista i reprodukcijama fotografija;
  • povijest obitelji Brajdić koja zauzima više od trećine knjige. Brajdići od starina vuku lozu iz Brod Moravica. Povijest Brajdića u Brajdić selu započinje spomenutim Filipom koji je oko 1730 doselio iz Modruša ili Ogulina i nastavlja se u dvije grane i mnoštvo podgrana. Priključuje im se i treća grana s rodočenikom Ivanom koji se doselio oko 1760 g. iz Modruša. Detaljno su opisane rodbinske veze s naznakama arhivskih izvora, a tekstovi su obogaćeni i detaljima ponekih životnih sudbina. Sve je to popračeno osebujno koncipiranim rodoslovnim stablima, preslikama dokumenata i s nekoliko fotografija;
  • povijest obitelji Klanfar rađena po istoj sistematizaciji, stilu i ilustracijama kakve susrećemo u povijesti obitelji Brajdić;
  • povijest ostalih obitelji u Brajdić selu obuhvaća izumrle ili iseljene obitelji: Vidoš, Štefanac, Sirovica, Rudančić, Amić, Pavlić, Cindrić, Sabljak.
  • Brajdić selo danas, nakon povratka stanovništva izbjeglog u posljednjem ratu.

Poruka autora je, da je knjiga namijenjena svim uzrastima, a poglavito mlađim naraštajima kako bi spoznali važnost svojih korijena i stekli pouke za budućnost.

Odsutnost „povijesne romatike“, sažetost tekstova i dojam da autor raspolaže mnogo više saznanja o temi čini se da su dodatne značajke ove knjige. Putokaz je to i budućim rodoslovnim istraživačima rakovičkog kraja. Kako povijest nikada nije završena možda je ovo izdanje tek poticaj za nastavak istraživanja.. Predložili bismo, bez obzira nastavi li istraživanja ili ne, da podatke iz prikazane „šume“ rodoslovnih stabala autor „pretoči“ u jedinstvenu bazu podataka nekih od raspoloživih rodoslovnih programa. Grafički prikaz jedinstvenog rodoslova tada postaje samo tehnički problem.

Zagreb, 5.listopada 2008
Ana Brkić, Mladen Paver, Ljudevit Meze

Možda vam se svidi

12 komentara

  1. Ivo Visković says:

    Bravo, Drago.

  2. george says:

    Mogu isto reci Bravo, Knjiga je zaista dobra i razumljivo pisano cak i za nas koji nesto slabije Hrvatski pricamo ali citati je lakse.
    Also Bravo.

  3. milana brajdić says:

    S obzirom na moje prezime i potragu za podrijetlom tog istog naišla sam na ovu stranicu za koju se nadam da će mi pomoći jer vrlo teško nalazim išta korisno.hvala na članku i smirenju živaca koji su ozbiljno pogođeni nedostatkom konkretnih podataka na ostalim stranicama:-)

  4. Bravo, Drago
    Želim ti puno uspijeha u daljnjem radu.

  5. Katarina Brajdić says:

    Kako mogu doći do knjige tj, kupiti je?

  6. mile bijonda says:

    Bravo,čestitam na sjajno obavljenom poslu.Kako do jozefinskih karata.

  7. Drago Brajdić says:

    Knjigu Brajdić Selo kroz stoljeća možete kupiti  u Ćril-Metodskoj knjižari  u Zagrebu , Kaptol 29

  8. Sirovica iz Ercegovine says:

    Hvala Drago za jos jedan toponim na koji su se moje Sirovice naseljavale tokom vekova.
    Razbucale se moje Sirovice sa Starog Vlaja sve od Crnog mora i Egeja do Poljske,Engleske i Amerike.
    Sve zahvaljujuci katolicko pravoslavnim islamskim,Nemackim,Venecijanskim,Ruskim,Turskim ….  interesima.
    Ratovase za Rim i protiv Rima,za Turke protiv Mletaka,za Austriju protiv Turaka ,protiv Avara,Franaka,Kelta,Madjara,za Krstase protiv Krstasa i uvek za tudje interese.
    Danas puni ponosa ratuju Sirovice iz Valjeva,Kikinde,Novske,Dervente protiv onih iz Sibenika,sa Korcule,Samobora, pa svi zajedno protiv svog ljutog neprijatelja, Sirovica iz Zenice i Tuzle.
    A sve u slavu svoga, kako misle,bosanskog,hrvatskog,srpskog imena i porekla.Svoje islamske,pravoslavne,katolicke vere nametnutih macem i siromastvom tokom vekova.
    Ovo se sve isto,verujem, dogadjalo vecini porodica sa ovih prostora. 
    Molio bih te Drago,a i Vas koji budete procitali ove redove,da ih ne shvatite  kao politicku provokaciju i poziv na nekakvu raspravu.Seo besposlen deda uz toplu pec ,stavio laptop na krilo, pa pise li pise…
    Pozdrav svoj mojoj braci
     
     

  9. Igor says:

    Pozdrav!
    Gosp. Drago molim Vas da mi se javite na moj privatni mail: brajda@yahoo.com
    S poštovanjem,
    Igor Brajdić

  10. Irena Krizmanic says:

    Postovani gosp. Drago, 
    kako ja zivim van Hrvatske, zanima me na koji nacin je moguce da dodjem do knjige?
    Unapred zahvalna,
    Irena Krizmanic

  11. Poštovana gđo. Irena
    Javite mi svoju e-mail adresu na drago.brajdic@zg.t-com.hr 
    Drago
     

  12. Sirovica iz Jaske says:

    @Drago Brajdić
    Zanima me ponešto o tim Sirovicama
    imate neki privatan mail na koji vam se mogu obratiti?

    @Sirovica iz Ercegovine
    iz vaših redaka shvaćam da je moja potraga za (pra)porijeklom mog prezimena zapravo besmislena i nemoguća, no ipak to je u ljudskoj prirodi da tražimo svoje korijene
    ako imate neki privatni mail rado bih s vama prodiskutirao 🙂

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *