Promocija rodoslovnog priručnika održana 21. listopada

Na poznatoj zagrebačkoj tribini „Sova“ (kojoj su ime nadjenuli po ptici-simbolu mudrosti) održana je 21. listopada 2009. promocija knjige „Pred zagonetkom rodoslovnog stabla“, autora Mladena Pavera i doc. dr. sc. Gordana Gledeca. Knjiga je ugledala svijet uz potporu Hrvatskog rodoslovnog društva “Pavao Ritter Vitezović” a nastala je iz skripata polaznika Radionice “Za svojim korijenima”.

Nakon uvodne riječi prof. Vesne Ćurin, voditeljice Sveučilišta za treću životnu dob, promociju je nastavila moderatorica prof. Paula Fabinger-Orešković. Dvjesto posjetitelja pažljivo je pratilo izlaganja promotora akademika Petra Šimunovića i Petra Strčića kao i g. Željka Mateljana, dipl.inž.el.

Ovu knjigu smo dugo čekali“, rekao je akademik Šimunović, podsjećajući na veliko zanimanje za spoznaju vlastitih korijena ne samo našeg svijeta u Hrvatskoj nego i naših sunarodnika širom svijeta. Najpoznatiji onomastičar izrekao je tu ocjenu na temelju bezbrojnih upita koji su mu stizali godinama: “Dužni smo pružiti odgovor onima koji takva pitanja postavljaju.” On se osvrnuo na niz vrijednih radova na tom području od “Vinkovačkih rodova” do disertacije Anđele Frančić o međimurskim prezimenima i studija s područja Dubrovnika Nenada Vekarića. Prilog doc. dr. sc. Gordana Gledeca “Rodoslovlje i računala” Šimunović je ocijenio kao golem i značajan doprinos sve širem povezivanju rodoslovnih istraživača. Po njemu, knjiga se odlikuje jednostavnim, pitkim stilom, ilustrirana brojnim iskustvima naših istraživača – u čemu se slažu i prvi odjeci na ovu knjigu u našim medijima. “Sretan put ovoj korisnoj knjizi“, poželio je Šimunović, koji je za nju napisao i Pogovor.

Prvi predsjednik HRD “Vitezović” akademik Petar Strčić bavi se rodoslovljem šezdesetak godina, ali nikad neće zaboraviti na prvo iskazivanje svog prezimena. Bilo je to na samom početku talijanske okupacije njegovog Primorja 1941.godine kad je 6-godišnji Petar prvi puta sjeo u školsku klupu. Na pitanje učiteljice kako se preziva odgovorio je „Strčić“. Na to ga je zasuo niz šamara, kojima je učiteljica, pridošla Talijanka, htjela pokazati kako hrvatska prezimena moraju biti bez izuzetka potalijančena. Po njegovoj ocjeni i danas, u traganju za odgovorima o našoj baštini, susrećemo prečesto politikantske a premalo znanstvene odgovore. Podsjetio je na riječi kolege Šimunovića da su Hrvati prvi slavenski narod u kojem se pojavljuju prezimena već u 12. stoljeću, daleko prije zaključaka Tridentskog sabora koji ustaljuje prezimena u katolika, dok Baščanska ploča svjedoči o imenu hrvatskom još stoljećima ranije.

Kratko i uvjerljivo zadržao se na prikazu poglavlja „Računalo i rodoslovlje“ g. Željko Mateljan, dipl.inž.el. : „Knjigu sam pročitao u jednom dahu. Priča teče odlično, popularno i za čitatelja bez tehničke naobrazbe. Prikazuje razvitak informatike za rodoslovce i njene neslućene mogućnosti. Autor izbjegava engleske izraze ili uz njih daje i hrvatske termine. Prikazuje kako se rodoslovni programi mogu velikim dijelom instalirati slobodno, kako se mogu ubacivati slike i drugi podaci o osobama s rodoslovnog stabla. Razmjena podataka s rodoslovnog stabla, koja je u nas tek u povojima, i uz pomoć ove knjige otvara put da svoj rad, na primjer – takoreći jednim “klikom” – mogu dobiti i vaši srodnici u Čileu“.

Promociju Priručnika za rodoslovna istraživanja uljepšali su glazbenim programom gitaristi iz Pregrade Matija Krizmanić i Franjo Kaučić.

Video zapis s promocije donosimo u nastavku teksta, uz napomenu da je datoteka velika 147 MB i da njen prikaz traje ukupno 64 minute. Ako želite preskočiti na pojedinačne govore, evo vodiča:

  • akademik Petar Šimunović: 03:35
  • akademik Petar Strčić: 20:25
  • dipl. ing. Željko Mateljan: 45:35
  • doc. dr. sc. Gordan Gledec: 56:49
  • Mladen Paver: 1:00:30

Video je snimio g. Darko Lacković.

Ivanka Rebrović

Istražuje pretke u Samoboru, Jaski, Ribniku, Karlovcu i Zagrebu – župu svetog Marka. Pregledala je 3. ogulinsku pukovniju, koja se nalazi na mikrofilmovima u Arhivu, a sad istražuje mjesto Tounj kraj Ogulina.

Možda vam se svidi

1 komentar

  1. Božidar Ručević says:

    Toplim i stručno-pohvalnim riječima uvaženih akademika i naših rodoslovaca uz ugodne dobro izabrane glazbene točke te sve moderirano angelusovom palicom poštovane rodoslovke, a i uveličano brojnim slušateljstvom – krenula je knjiga "Pred zagonetkom obiteljskog stabla"  na svoj u našem društvu dugo očekivani i promotivni i realni put prema mnogim štiocima u nas. Bilo joj sa srećom!

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.