Večernjak o rodoslovnom priručniku
U utorak, 20. listopada 2009. godine u Večernjem je listu objavljen tekst o rodoslovnom priručniku "Pred zagonetkom obiteljskog stabla", autora Mladena Pavera i dr. sc. Gordana Gledeca. Prenosimo tekst sa stranica Večernjeg lista.
Otkrijte jesu li vam preci sudjelovali u Gupčevoj buni!
Knjiga Mladena Pavera i Gordana Gledeca “Pred zagonetkom obiteljskog stabla”, nastala iz autorove znatiželje, zapravo je primijenjena genealogija.
Autor: Branka Primorac
Znate li tko su vam bili prabaka i pradjed ili pak preci iz još dalje prošlosti? Ne znate, ali biste voljeli znati kao i milijuni Zemljana koji, prema podacima globalne mreže, najčešće posjećuju upravo internetske stranice s genealoškim informacijama. Pomama za korijenima, i to običnih ljudi, ne plemenitaša i elite, svjetski je trend, a u nju su se uklopili autori Mladen Paver i Gordan Gledec s upravo tiskanom knjigom “Pred zagonetkom obiteljskog stabla”. Paver istraživanjima po arhivima, matičnim i župnim uredima, bibliotekama, a Gledec rodoslovnim računalnim programima.
Presudila slomljena noga
Počelo je, kaže Paver, kada je prikovan za krevet sa slomljenom nogom zavirio u prašnjavu kutiju svoje pokojne tetke i tamo našao dva dokumenta starija od sto godina koja su se ticala njegove prabake Katarine Potočki, rođene Gustović. Iz jednog je doznao da je bila nepismena jer se na darovnicu kćeri potpisala križem, a iz drugog da je bila radnica Kraljevske ugarske tvornice duhana u kojoj je zaradila doživotnu godišnju proviziju od 52 forinte, tj. mirovinu. Toliko o prabaki, ali tu nije kraj jer riječ je tek o Gustovićima u “bliskom” nam 19. stoljeću. Znatiželja za vlastitim korijenima vodi Pavera dalje, sve do 1598. godine, koja je ostavila trag o vinogradaru Galu Glasnoviću, kmetu velikaša Sekelja i suvremeniku Gupčeve bune, možda i sudionikom.
Kada je završio s vlastitim precima, Paver je krenuo u ozbiljna istraživanja rodoslova tridesetak zagorskih obitelji. Prije nego što je sve to dospjelo među korice, vrijedni podaci bili su u skriptama za kreativnu radionicu “Za svojim korijenima” koju je držao na Sveučilištu za treću životnu dob i u kojoj su sudjelovali članovi Hrvatskoga rodoslovnog društva “Pavao Ritter Vitezović”.
Gdje je Četnik-Grad?
Namjera je radionice i upravo izašlog priručnika naučiti ljude kako da se snađu u rasutim podacima, kako da ih filtriraju i tumače. Posebno važno je poglavlje “Vježbe iz antroponomastike”, odnosno saznanja o najstarijim prezimenima naših regija. Uz njega se kao kuriozitet može vezati zgoda o našijencu iz prekomorske dijaspore koji je u potragu za korijenima stigao u pradomovinu početkom rata, u vrijeme četničkog raketiranja naših gradova. Predstavio se kao Šelejs iz Četnik-Grada.
– Takvog prezimena nema u nas, a bome ni grada tog imena – razuvjeravali su ga. Nije popuštao dok na zemljopisnoj karti nije pokazao Cetingrad, a onda je objasnio i povijest svog neobičnog prezimena: dobio ga je njegov pradjed dolaskom u Ameriku u Imigracijskom uredu.
Čudno prezime Žalac američki je činovnik pročitao Šelejs i takvo je ostalo u naslijeđe sljedećim generacijama. Dakle, prije nego počnete istraživati obiteljsko stablo trebate znati metodologiju i štošta drugo, ali napor će zamijeniti zadovoljstvo otkrićem da vam je netko iz petog-šestog koljena s Gupcem dizao bunu ili držao vodenicu na potezu uz Savu od Zagreba do Siska ako se prezivate npr. Musa, Spahija, Paraga, Baluban, Murat, Husko…
