Prezime Matanić


Hrvatski film „Zvizdan“ (režija i scenario Dalibor Matanić) na nedavno završenom planetarno poznatom filmskom festivalu u francuskom Cannesu, ne samo da se prvi put pojavio kao službeni predstavnik naše kinematografije nakon osamostaljenja Repblike Hrvatske, već mu je pripala i nagrada žirija u kategoriji „Un Certain Regard“ te ugledne svjetske smotre filma. To je posve dovoljan razlog našem suradniku Anti Ivankoviću da se pozabavi prezimenom tog našeg filmskog laureata.

 

Prema popisu iz 2001. godine u Hrvatskoj u 81 naselju živi 197 Matanića obitelji s 495 duša. Približno ih je toliko bilo i u popisu iz 1948. godine.

Najviše ih je: u Zagrebu (40 obitelji, 98 duša), Karlovcu (9, 28), Ivankovu pokraj Vinkovaca (9, 23), Podvinju pokraj Slavonskog Broda (4, 21), Slunju (7, 20), Slavonskom Brodu (10, 18), Donjem Lađevcu pokraj Slunja (8, 17), Gospiću (6, 16), Kindrovu pokraj Podcrkavlja (4, 15), Donjim Andrijevcima (3, 14), Rijeci (5, 13), Sesvetama (5, 12), Vinkovcima (5, 11), Brodskom Stupniku (4, 10), Podlapači (6, 10), Starim Mikanovcima (3, 10),

Prezime je s jezičnog motrišta nastalo od imena Matan, jedne od hrvatskih prilagođenica biblijskih imena hebrejskog podrijetla Matej ili Matija, kako su se zvala dva apostola.

Matej je bio carinik, pozvan je u zbor dvanaestorice apostola, poznat je i kao Levi; prvi je evanđelist, iako suvremena biblijska prosudba drži evanđelje po Marku najstarijim; Evanđelje po Mateju najpotpuniji je izvor o Isusovim propovijedima i mukama; Matejev ikonografski atribut je dijete ili anđeo; spomendan mu se slavi 21. studenog.

Matija je pak Isusov učenik; izabran kockom za apostola da se popuni broj dvanaest nakon Judine izdaje; propovijedao je evanđelje u Etiopiji i Judeji; umro je mučeničkom smrću; nebeski je zaštitnik stolara i tesara; blagdan mu se slavi 25. veljače.

Ime Matej (aramejski Mathai) znači muževan, a Matija (hebrejski Mattiyyah; mattath = dar, Jah, Jahveh = Jahve, Bog) ima značenje Bog (Jahve) je darovao ili pak Božji dar.

Slična su jezičnog postanja i prezimena: Matan, Matana, Matančević, Matanči, Matančić, Matanov, Matanovac, Matanovic, Matanović, Matani, Matanj.

Najmanje su dvije grana Matanića: kordunsko-lička sa starinom na slunjskom području i slavonska na brodsko-vinkovačkim prostorima.

Prema popisu iz 2001. godine u devet naselja slunjsko-karlovačkog područja živi 31 Matanića obitelj sa 78 duša, a najviše ih je: u Karlovcu (devet obitelji, 28 duša), Slunju (7, 20), Donjem Lađevcu (8, 17), Dubravama pokraj Slunja (4, 8) itd. Pripadnici tog roda na slunjskom području bili su podosta brojniji primjerice samo prije šezdesetak godina, pa je u Donjem Lađevcu umjesto današnjih 17 živjelo 80 Matanića, u Gornju Furjanu tri naspram nekadašnjih 23 stanovnika s tim prezimenom.

Na ličkom području prema popisu iz 2001. godine u devet naselja živi 21 Matanića obitelj sa 62 duše, a najviše ih je u Gospiću (šest obitelji, 16 duša), Podlapači (6. 10), Ličkom Osiku (2, 8), Širokoj Kuli (2, 6) itd. I u nekim je ličkim naseljima prije šezdesetak godina bilo više Matanića nego danas: u Ličkom Osiku 11, a u Podlapači devet duša.

Upravo od ličkih pripadnika tog roda je i Dalibor Matanić (Zagreb 1975. godine), filmski redatelj i scenarist, čije će ime i djelo ostati zauvijek istaknuta činjenica u povijesti hrvatskog filma. Njegovo najnovije djelo dugometražni film Zvizdan prvo je ostvarenje hrvatskih filmskih umjetnika koje je prikazano u službenoj konkurenciji planetarno poznatog Filmskog festivala u Cannesu nakon osamostaljenja Republike Hrvatske. Film, čiji Matanić i redatelj i scenarist, osvojio je nagradu žirija za najbolji film u kategoriji „Un Certain Regard“ na Festivalu u Cannesu. Glavne uloge u Zvizdanu igraju Tihana Lazović i Goran Marković, a uz njih i još devet istaknutih glumaca: Nives Ivanković, Dado Ćosić, Stipe Radoja, Trpimir Jurkić, Mira Banjac, Slavko Sobin, Lukrecija Tudor, Tara Rosandić i Ksenija Marinković.

Što se pak tiče Matanića na zagrebačkom području (Zagrebu: 40 obitelji s 98 duša; u Sesvetama: 5, 12), pretežito su kordunsko-ličkog podrijetla, a doselili su uglavnom nakon II. svjetskog rata iz udbinskog i slunjskog kraja.

Istog su podrijetla i Matanići krčko-riječkog područja, a najviše ih je: u Rijeci (pet obitelji, 13 duša), Vrbniku na Krku (4, 10), te u krčkim naseljima: Korniću, Puntu i Tribuljama po (1, 4) itd.

Druga grana Matanića nastanjena je u Slavoniji, ponajviše na brodskom i vinkovačkom području: u 31 slavonskom naselju prema popisu iz 2001. godine živi 77 Matanića obitelji s 208 duša, što je više od trećine svih pripadnika tog roda u Hrvatskoj. Najbrojniji su: u Ivankovu pokraj Vinkovaca (devet obitelj, 33 duše), Podvinju pokraj Slavonskog Broda (4, 21), Slavonskom Brodu (10, 18), Kindrovu pokraj Slavonskog Broda (4, 15), Donjim Andrijevcima (4, 14), Brodskom Stupniku, Vinkovcima i Starim Mikanovcima po (5, 10) itd.

Inače najstariji zapis o slavonskim Matanićima potječe iz 1702. godine, kada je među ukupno 14 obitelji u Starom Topolju pokraj Slavonskog Broda zabilježen i obitelj kućedomaćina Grge Matanića.[1]

Literatura:

  1. A. Zirdum, Počeci naselja i stanovništvo brodskog i gradiškog kraja od 1698. Do 1001. Godine, Slavonski Brod 2001. Godine, str. 78.

Fotografija na naslovnici: Novi list

Možda vam se svidi

1 komentar

  1. Marko says:

    Strzivojna (7 dusa) iz Jedne obitelji Matanić 2 Sina jedna Kčer i četvero unučadi od 1990god

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.