Najstarija prezimena: Tuhelj

Za istraživanje najstarijih prezimena s područja župe Tuhelj poslužio je dokument, koji se danas čuva u Mađarskome državnom arhivu u Budimpešti, pod naslovom Conscriptiones portarum, tomus XLVII – Regestum comitatus Warasdiniensis super connumerationem domorum anni 1598 (Popisi poreznih jedinica, knjiga 47 – Popis Županije varaždinske, prema prebrojavanju domova godine 1598.).

Tu ispravu povjesničari uzimaju, zajedno s njezinim drugim, većim dijelom, koji se čuva u Hrvatskome državnom arhivu, kao najstariji popis stanovništva Hrvatske. Uzevši doslovno, tu se ne radi o popisu stanovništva, nego samo poreznih glava (starješina kućanstava), ali to nimalo ne umanjuje vrijednost dokumenta za istraživanje najstarijih prezimena s područja Banske Hrvatske. Krajem XVI. stoljeća ta je Hrvatska turskim osvajanjima ostala svedena na svega tri županije – Varaždinsku te dijelove Zagrebačke i Križevačke.

Povijesno područje župe Tuhelj precizno je ocrtano u knjizi Andrije Lukinovića Župa Tuhelj (Tuhelj, 1992.). U njoj je i najstariji popis župljana Tuhlja, izrađen prema kanonskoj vizitaciji iz 1696. godine. Taj popis, u našem tekstu razvrstan abecednim redom, nastao je ravno jedno stoljeće nakon Popisa poreznih jedinica iz 1598., što otvara mogućnost vrlo zanimljive usporedbe promjena na području župe Tuhelj tijekom XVII. stoljeća.

1598. godina

Porezni popis iz 1598. izrađen je po vlastelinstvima, pa je područje župe Tuhelj svrstano pod vlastelinstvo Cesargrad ( Castrum Chyazarwara), posjed velikaša Tome Erdödyja. Tu prepoznajemo 17 naselja koja se vežu za župu Tuhelj: Brezje, Črešnjevec, Domovci, Ilinci, Klanjec, Kumrovci, Lenišće, Lipnica, Orehovec, Gornja Plešivica, Prosenik, Razvor, Setničko, Škralnik, Topolovica, Trsteno i Vočji Potok.

Tri naselja s ovoga popisa kasnije su ponešto izmijenila nazive, no ipak u starim Ilincima nije teško prepoznati današnje Velince, a u Škralniku Škrnik, dok je današnji Kumrovec 1598. bio popisan pod starim nazivom Kumrovci (Kumrowczy). Skoro trećina naselja iz navedenoga Popisa danas više ne postoji pod starim nazivima, pa tako ne znamo precizno gdje su bili Orehovec, Gornja Plešivica, Setničko, Vočji Potok i Domovci (o ovome zadnjem bit će kasnije još riječi).

Zanimljivo je uočiti da je navedeni porezni Popis nastao u vrijeme kad se prezimena u Hrvatskoj tek počinju formirati kao trajna i nasljedna. Tako je i u navedenome Popisu prezime nekad zamijenjeno patronimičkim formulama kao što su Martinus Andreyew Zyn (Martin, Andrejev sin), Joannes Petrow Zyn, Bwz gener Hersz” ( Buz, zet Hrsa), ali i s nadimcima vezanim za zanimanje obitelji – Kowach, Krayach, Lonchar, Barber, Frayman (frajman, po hrvatski gornjak, bio je seljak bez zemlje – težak). Kod takvih nadimaka još se ne može tvrditi da se oni bez iznimke i nasljeđuju, tj. da funkcioniraju kao trajna i nepromjenjiva prezimena.

Kako se vidi, s vremenom su nestali nazivi cijeloga niza tuhljanskih naselja. U isto vrijeme tu su se očuvala neka prezimena kojima su korijeni ovdje duboki barem četiri stoljeća. Tako i danas u Tuheljskim Toplicama nalazimo prezime Andrašić, zabilježeno još 1598. u Domovcima. U Velincima isto toliko živi prezime nekadašnjih plemenitaša Augustića, u Škrniku, Kladniku i Razvoru i danas nalazimo Bezjake, u Tuhlju Dobrine, u Kumrovcu Dončiće, u Lipnici Hrestake, u Proseniku živi Hrs, u Razvoru Lončar, u Kumrovcu, Škrniku, Dunjkovcu i Lipnici Maček, u Tuhlju, Klanjcu, Pristavi i Črešnjevcu Medvedec, u Razvoru, Kumrovcu, Škrniku i Velincima Pečnik, u Risvici, Pristavi i Klanjcu Pleško, dok Ivekovića ima u najviše naselja: u Brezju, Kumrovcu, Rizvici, Klanjcu, Razdrtom, Lenišću, Pristavi i Tuheljskim Toplicama.

Budući da se u Hrvatskome državnom arhivu čuvaju matične knjige župe Tuhelj još od davne 1670. godine (pa se time ubrajaju među prave rijetkosti u sjevernoj Hrvatskoj), to bi se iz njih u načelu za svako od navedenih prezimena mogle izraditi slike obiteljskih stabala, neprekinut poimeničan niz predaka današnjih Tuheljčana, duži od tri stoljeća. Nekad su se takvim rodoslovima ponosili samo velikaši kakvi su bili gospodari Cesargrada, Tabora, Kostela, Krapine, Lobora i drugih zagorskih dominija. No danas su mikrofilm, računalo i suvremene genealoške metode otvorili posve nove mogućnosti i na području rodoslovlja.

Analiza najstarijih tuhljanskih prezimena može se zaključiti osvrtom na naselje Domovci, koje je prema poreznom Popisu iz 1598. brojalo 25 poreznih kućanstava. Ne privlači ono pažnju svojom veličinom, nego osebujnom strukturom svojih stanovnika. Praktički, svi su oni bili popisani kao inquilini – gornjaci, tj. seljaci bez selišta, kakvo je pripadalo svakoj kmetskoj obitelji. U drugim su naseljima kmetovi na svojim selištima činili najmanje dvije trećine stanovništva, a gornjaci bi rijetko gdje dostizali preostalu trećinu. Međutim, u Domovcima su svi domaćini bili gornjaci, osim trojice koji su popisani kao vratar (u tvrđavi to je ujedno zapovjednik straže), stražar i pastir. Očito su svi oni bili izravno u službi cesargradskoga vlastelinstva. Njihova prezimena – Kovač, Lončar(ić),Tkalec, Krajač i Mlinarić – ostavljaju dojam da su mnogi stanovnici u Domovcima bili razni obrtnici, koji su kao pripadnici pridvorne posluge bili vezani za tvrđavu Cesargrad, pa se zato i nisu prvenstveno bavili obradom zemlje niti su imali kmetska selišta. Sličan slučaj ostao je zabilježen u naselju Tostočelo pod Kostelom (vidjeti “Najstarija pregradska prezimena”, “Hrvatsko zagorje” 1/2002 ), kao i u nekim naseljima pod Loborom i Kalnikom.

1696. godina

Prema kanonskome pravu (crkvenim propisima) arhiđakon je bio dužan u određenome roku vizitirati sve župe svojega arhiđakonata i o tome obilasku podnijeti iscrpno izvješće biskupu. Iz takva izvješća o kanonskoj vizitaciji župe Tuhelj 1696. spomenuta monografija Župa Tuhelj donosi popis više od 400 domova, u kojima je zabilježeno 265 prezimena. Ovdje ih donosimo po abecednome redu, pod naslovom “Novija tuheljska prezimena – prije 300 godina”. To je zapravo popis podavanja koja su župljani Tuhlja 1696. dugovali svojemu župniku. Da se podsjetimo na vrijeme u kojemu je taj dokument nastao, dovoljno je reći kako je samo 13 godina ranije silna turska vojska držala tri mjeseca pod opsadom carski grad Beč, kojem je sudbina visila o niti. Tek od toga neuspjeha počinje opadanje turske moći u ovome dijelu Europe. Naravno, te su se prilike odražavale i na Bansku Hrvatsku.

Zanimljivo je tako usporediti područje župe Tuhelj, ocrtano u Popisu poreznih jedinica 1598. i ono u popisu tuhljanskih župljana 1696. U tome drugome, stotinu godina mlađem dokumentu, pojavljuju se naselja koja ranije nisu bila zabilježena – Dugnjevec, Rizvica, Pristava, Bezovina, Police, Novi Dvori (nastali preseljenjem vlastelina iz Cesargrada) i Ledine. Neka od njih ranije možda nisu ni postojala, ali je očito da su se i međe župe Tuhelj nešto pomaknule prema jugu. Treba dodati još i nove nazive naselja Očilnica, Padežnica i Veternjak. Njihovu lokaciju danas je teško odrediti jer ih nema ni na najpreciznijim topografskim zemljovidima.

U svakome slučaju, broj zabilježenih domova na području župe Tuhelj porastao je za stotinu godina sa 150 (1598.) na više od 400 (1696.), pa se uočava da se broj župljana više nego udvostručio. U Zagorju je to bila općenita pojava, koja se ne može objasniti prirodnim porastom stanovništva. Očito je riječ o posljedicama masovnog doseljavanja stanovnika iz južnijih i istočnijih krajeva, ugroženih turskim osvaja- njima.

Za transkript matičnih knjiga

U priloženome popisu župljana Tuhlja iz 1696. otkriva se velik broj prezimena koja i danas žive na tom području. Ona su otisnuta masnim slovima (npr. Augustić, Balašković). Čitatelj će iz toga popisa također uočiti u nekim oblicima današnjih prezimena njihov stari oblik, kakav je bio zapisan prije tristo godina. Tako se Podsedić danas piše Pocedić, oblik Prekrit(ić) zamijenjen je oblikom Prekrat(ić) i sl.

Za prezime Slovenec naš ugledni onomastičar i demograf prof. Stjepan Krivošić upozoravao je da ne znači doseljenika iz Slovenije (to je bio Kranjec), nego iz Slavonije, koja je do Karlovačkog mira (1699) bila u rukama Turaka. S obzirom na veliko i svestrano Krivošićevo iskustvo, mislim da treba svakako uzeti u obzir to mišljenje. U ostalom, još u jednom otvorenom listu izdanom u Ozlju 1544. knez Nikola Zrinski sebe titulira: “Mi knez Miklouš Zrinski i ban Hrvatske, Slovin i Dalmacije…” Slovin je tu bio naziv za Slavoniju.

Iz podataka koje smo ovdje naveli može se zaključiti da bi suvremena transkripcija matičnih knjiga rođenih u župi Tuhelj od 1670., koje se čuvaju u Hrvatskome državnom arhivu, dala solidnu podlogu izradi obiteljskih stabala za najmanje 85 prezimena koja u toj župi neprekidno žive više od 330 godina. Izrada takvoga transkripta bila bi kulturni pothvat kakav zaslužuje potporu svih onih u župi Tuhelj kojima je na srcu povijest njihova imena, stoljetna povijest njihovih obitelji.

Naslovna fotografija: Općina Tuhelj

Mladen Paver

Rodoslovnim se istraživanjima bavi od 1994. godine. Osim vlastitog obiteljskog rodoslova istraživao je najstarije tragove oko šest stotina naših prezimena i njihove migracije. Izradio je 30 rodoslovnih stabala, "visine" od 200 do 350 godina. Radi na datoteci izvora naših prezimena (dosad prikupio oko 14.000), s težištem na dokumentima s prostora Banske Hrvatske XVI st. Osim domaćih arhiva, oslanja se na zbirke državnih arhiva u Budimpešti i Grazu. Pripremio je za tisak priručnik za rodoslovnog istraživača "Pred zagonetkom obiteljskog stabla" s dodatkom "Vježbe iz antroponimije", uz pozitivne recenzije dvojice naših akademika.

Možda vam se svidi

11 komentara

  1. Poštovani gospodine Mladen Paver!
    Moje ime je Franc Dolšak,živim u Ljubljani.Više od 10 godina iztražujem prezime Dolšak te sam sakupio oko 600 osoba širom sveta.U knjizi Der Adel von Kroatien und Slavonien od Dr Ivana Bojničića našao sam povelčju Adels und Wappenbrief vom Koenig Ferdinand II od 7.sept.1626 za Jakoba Dolsak publiciranu u Kroatische Landestage 1627.
    Molim Vas za pomoč:
    Našao sam podatak da i sada žive Dolšaki u Črešnjevcu te da su plačali porez več godine 1598.Kako bi mogao dobiti popis župljana Tuhelja 1696.Svaka Vaša sugestija mnogo bi mi pomogla i bio bi Vam za njih Vrlo zahvalan.
    Sa spoštovanjem Franc Dolšak Ljubljana

    Franc.dolsak@guest.arnes.si

  2. Krešimir Koletić says:

    Poštovani ,
    Živim u Svetom Križu pokraj Tuhelja , interesira me da li imate podatak od kuda potječe naše prezime odnosno od kuda su se doselili Koletići u krajeve današnje općine Tuhelj .

    Hvala ,
    Krešimir Koletić

    P.S.
    ……što se tiče pitanja Gsp Dolšaka iz Ljubljane , istina da postoji obitelj Dolšak u Črešnjevecu ( Tuhelj ) i to samo jedna obitelj sa tim prezimenom .

  3. mladen paver says:

    S odgovorom na pitanje g. K. Koletića može se krenuti od knjige “Leksik prezimena SR Hrvatske” (izd. MH, Zgb 1976), rađene na bazi popisa stanovništva iz 1948.g. Tu su najbrojniji Koletići zabilježeni oko Klanjca, Samobora, na Turopolju i oko Čazme. Ako pođemo od povijesnog smjera migracija našeg svijeta u 16.stoljeću (povlačenje pred turskim osvajačem) onda bi turopoljske i moslavačke grane Koletića bile nešto starije. Zanimljivo je da se u jednom izvještaju župe Ivanić-grad spominju Koletići još 1649.godine
    Istraživanje obiteljske grane Koletića iz Sv. Križa trebalo bi započeti u matičnim knjigama župe Tuhelj (čuvaju se u Hrvatskom državnom arhivu) i župskom Status-animarum, ako se sačuvao.
    Uz najbolje želje, M. Paver

  4. Ivana Pavlinić says:

    Poštovani gospodine Paver,

    zainteresirala sam se za podrijetlo svog prezimena ( Pavlinić) te pronalaženje predaka i izradu rodoslovnog stabla. Kao i gore navedeni gospodin Koletić, živim u Svetom Križu pokraj Tuhlja. Nakon što sam prošla većinu internet tražilica vezanih za tu temu nisam došla do nečeg konkretnijeg, nažalost stranica Moja Baština više ne izrađuje rodoslovna stabla niti istražuje prezimena pa sam stala sa istraživanjem. Da li bi mi mogli reći iz kojeg smo područja došli na današnje prostore…? Da li znate da li još netko izrađuje rodoslovna stabla? ako ne, da li bilo tko može u državnom arhivu istraživati konkretnu problematiku?

    Puno hvala,

    S poštovanjem

    Ivana

  5. mladen paver says:

    Poštovana gđo Pavlinić, u čitaonicama državnih arhiva, pa tako i u Hrv.drž.arhivu u Zagrebu, Marulićev trg 21
    (kod Botaničkog vrta), koristiti se arhivskom građom može “bilo tko” kad ispuni pristupnicu i plati godišnji iznos od 100.- Kn (ili mjesečno 40.- Kn). Među članovima Hrv. rodoslovnog društva “Pavao Ritter Vitezović” ima vrsnih profesionalnih genealoga. Njihov rad naplaćuje se po utrošenom radnom vremenu, a iznos po satu kreće se obično u visini honorara ovdašnjih instruktora na pr. za matematiku ili latinski.
    O prezimenu Pavlinić, tipično zagorskom, ranije spomenuti Leksik prezimena bilježi da ih je 1948. (popis stanovništva Hrvatske) bilo kod Klanjca, Zlatara, Lobora, Pregrade i Krapine. Najstariji meni poznati dokumenti
    o Pavlinićima navode ih na području Pušče, nakon poraza Gupčeve bune (1574).
    Lp, M. Paver

  6. Katarina Pocedić says:

    Poštovani gospodine Paver,
    ugodno sam se iznenadila kad sam naišla na ovaj članak jer sam prvi put otkrila nešto novo o svome prezimenu. Mene zanima vaš savjet, u slučaju da želim napraviti rodoslovno stablo, otkuda trebam krenuti?

    Puno hvala, srdačan pozdrav,

    Katarina Pocedić

  7. mladen paver says:

    Poštovana gospođo Pocedić,
    za početak rada na obitejskom rodoslovu predložio bih (ako živite u Zagrebu) upisati se u Radionicu “Za svojim korijenima” koja djeluje u okviru Sveučilišta za treću životnu dob – Vukovarska 68. Upravo je počela s radom, traje četiri mjeseca – četvrtkom po dva sata. Ako to nije moguće, pođite u Hrvatski državni arhiv – Marulićev trg 21, upišite se u njihove korisnike i pomoću matičnih knjiga župe Tuhelj krenite od najbližih rođaka kojima znate približno godinu rođenja dalje u prošlost. Uzgred mogu reći da su najstariji tragovi Podsedića u Hrvatskoj zabilježeni u popisu kraljevskog poreza 1598 u Domovcima, Razvoru i Kunovcu.

  8. Poštovani gospodin Paver.
    Rodom sam iz Hrv. zagorja, Vinagora. U selu gdje sam rođen bili smo skoro svi Bosnari, zanima me dali to prezime ima kakve povezanosti sa bosnom i turcima.Hvala i lijep pozdrav. Puno sreće u novoj 2009 godini

  9. mladen paver says:

    Poštovani gospodine Bosnar,
    pitanje koje postavljate može se vezati i za nazive naselja u Hrvatskom zagorju – Visoko, Ključ, Bosna, Radakovo, Ervenik i sl. ali i za niz prezimena iz onog vala izbjeglica pred turskim osvajačem u 16.st. kao što su Bišćani, Šturlići, Izačići, Vlašići/Vlahovići i još cijeli niz rodova iste sudbine. Ako Vas tema opširnije zanima, molim za kontakt putem moje e-adrese
    Srdačan pozdrav, M. Paver

  10. Zvonimir Plišo says:

    Postaovana gospodo,

    vec duze vremena si postavljam pitanje od kuda i kada se privi put prezime Plišo pojavljuje u povijesti. Kako meni poznato posotji samo par obitelji s navedenim prezimenom koje su prije domovinskog rata pojavljuju u srednjoj Bosni (zupa Travnik) i u Slavoniji (Vukovar). Postoje neke teorije (usmene price) da ovo prezime dolazi iz juzne Dalmacije jos za vrijeme Turske invazije. Nadam se da vi imate opsirnije zapisnike o ovom prezimenu. Unaprijed hvala i ljep pozdrav iz Austrije.

    Zvonimir Pliso

  11. Gordan Gledec says:

    Molim da pitanja vezana uz istraživanje prezimena postavljate na za to predviđenom mjestu – forumu. Iznad obrasca za komentar članka jasno piše da komentari moraju biti vezani uz temu članka, a ne uz slučajna pitanja o općim temama. Komentari na ovaj članak su zbog zlouporabe onemogućeni.